Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe E te Manatua?

Pe E te Manatua?

Pe E te Manatua?

Pe na aogā ia te oe lomiga talu ai nei o Le Olomatamata? Aisea la e lē tofotofo ai po o e manatuaina fesili nei:

□ O ā fesili e lua ua fesoasoani i le toatele o Kerisiano o loo fesagai ma filifiliga tau galuega, ina ia faia ai se filifiliga totino?

O le fesili autū muamua: Pe o taʻusalaina e le Tusi Paia lea ituaiga o galuega? O le fesili lona lua: Pe o le faia ea o lenei galuega e avea ai se tasi ma sē e lagolagoina se faiga ua taʻusalaina?—4/15, itulau 28.

□ O le ā le auala ‘ua faatoilaloina ai foafoaga faaletagata e le iuvale’? (Roma 8:20)

Ua “faatoilaloina [i tatou] i le iu vale” talu ai gaoioiga a o tatou uluai mātua, o Atamu ma Eva. “E lē [ona o so tatou lava] loto” po o se iuga o se filifiliga totino a se tasi ua māfua ai lenei mea. Ua tatou fananau mai ma i tatou lo tatou tulaga. I le alofa mutimutivale, e ui ua na o le lē lelei atoatoa, le agasala, ma le oti, ua mafai nei ona faaoo mai e o tatou uluai mātua, ae sa faataga pea i laua e Ieova ina ia faia ni a la fanau. Ua oo mai le oti i tagata uma lava, ma i se uiga la faapena, ua “faatoilaloina ai [e le Atua mea uma na faia] i le iu vale.”—5/1, itulau 5.

□ Aisea e saʻo ai le faapea atu o le a tupu i le lumanai le ‘tu o le mea inosia i le mea paia’? (Mataio 24:15)

I le ata faaanamua, o ‘le mea inosia ua tu i le mea paia’ sa fesootai atu i le osofaiga a autau a Roma i le taʻitaʻiga a le taʻitaʻiʻau o Gallus i le 66 T.A. O le faatusatusaga i ona po nei o lena osofaiga—le pa mai o le puapuaga tele—o loo faatalia pea. (Mataio 24:21) O lea, o ‘le mea inosia e faatafunaina aʻi,’ o loo faatalia pea le taimi o le a tu ai i le mea paia.—5/1, itulau 16.

□ E mafai faapefea e se tamā ma se tinā faigaluega ona faaalu se taimi faatasi ma le la fanau?

O se tinā ua lagona le vāivai ina ua maeʻa galuega o le aso, e mafai ona talosaga atu i lana fanau ina ia latou saunia faatasi le meaʻai. O se tamā e matuā tele ana galuega e fai i faaiuga o vaiaso, e mafai ona ia pulupululima faatasi ma lana fanau i le faia o nisi o na feau.—5/15, itulau 6.

□ O le ā e tatau ona fai e i latou o ē ‘savavali i le ala a Ieova’? (Ieremia 7:23)

O le savavali i le ala a Ieova e manaomia ai le alofa faamaoni—se filifiliga maumauai e auauna atu tau lava o ia. E manaomia ai le faalagolago—se faatuatua atoatoa faapea e maufaatuatuaina folafolaga a Ieova ma o le a oo moni mai. O le savali i ala o Ieova e manaomia ai le usiusitai—le mulimuli atu i ana tulafono e aunoa ma le pioese mai ai, ma ia tausisia ana tapulaa maualuluga. (Salamo 11:7)—5/15, itulau 14.

□ O ā tiute tauave tāua e fa e mafai ona faataunuuina e “mea alofa i tagata”? (Efeso 4:8)

E mafai ona latou faasaʻoina ma le faapelepele i tatou, atiina ae ma le alofa i tatou, saosaolaumea i lo tatou autasi ma le faapotopotoga, ma puipuia ma le lototele i tatou. (Efeso 4:12-14)—6/1, itulau 14.

□ O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le aufaatasiga a Paulo ma nisi tagata pe ā ma le selau o loo taʻua i le Galuega ma isi ana tusi?

E tatau lava ona tatou galulue ma le faalapotopotoga a le Atua, ma la tatou faapotopotoga, ma a tatou aumea talitonu. Tatou te manaomia la latou fesoasoani, lagolagosua, ma faamafanafanaga i taimi e taugalemu ai ma taimi e lē taugalemu ai.—6/1, itulau 31.

□ O ā auala e tolu mo talanoaga e mafai ona faaaogā i le fesoasoani atu i isi ina ia latou mafaufau i Lē na Foafoaina Mea?

Le faatonutonuina lelei o loo faaalia mai i le vateatea aoao, le amataga o le ola i le lalolagi, ma le tutasi lē mafaafitia o le faiʻai o le tagata, ma ona tomai eseese.—6/15, itulau 18.

□ Aisea e tāua tele ai le malamalama i le uiga o le suafa totino o Lē na Foafoaina Mea?

O le suafa o le Atua e faauiga faapea “O Ia Lava ua Māfua ai Ona Iai” ma e faamamafa ai e lē gata o ia e fuafuaina ae o ia foi e gaoioi. O lo tatou iloaina ma faaaogaina lona suafa, e mafai ai ona tatou talisapaia atili faapea na te faataunuuina ana folafolaga ma faatinoina ma le uigā le faataunuuina o lana fuafuaga.—6/15, itulau 21.

□ E mafai faapefea ona faaaofia le fanau i le suesuega faale-Tusi Paia a le aiga?

Pe a mafai, fuafua ia tofu lava le tamaitiiti ma lana Tusi Paia ma lana lomiga o le suesuega. E mafai ona fesili atu i se tamaitiiti laitiiti e faamatala mai ata o loo iai i le mataupu o suesueina, ae muai tofia se tamaitiiti e na te faitauina se mau. Atonu e tofia se talavou na te taʻu maia ni avanoa e mafai ona fai ai ni faatatauga aogā o le mataupu o loo suesueina.—7/1, itulau 15.

O ā nisi o sini e mafai ona faaaofia e se aiga i a latou sauniuniga mo sauniga a le faapotopotoga?

(1) Ia nofo sauni tagata taitoatasi o le aiga e faia se tali i sauniga; (2) ia taumafai tagata taitoatasi e fai ni tali i a latou lava upu; (3) ia faaaofia ai ma mau i tali; ma (4) ia iloilo totoʻa le mataupu ma vaai pe iai sona faatatauga totino i le tagata lava ia.—7/1, itulau 20.

O le ā le ki i se faaipoipoga manuia?

Ina ia matala mai ma tofo i mea lelei e olioli ai i se faaipoipoga manuia, o se tasi o mea e sili ona tāua, o fesootaiga lelei. E aofia ai le fefaaaliaiga o faalogona ma manatu. O fesootaiga aogā e aofia ai mea e faalaeiau, e faafouina ai, e mamā, e taʻuleleia, ma faamafanafana ai. (Efeso 4:29-32; Filipi 4:8)—7/15, itulau 21.

O le ā le ‘ala a Ieova’? (Salamo 25:8, 9, 12)

O lena ala o le ala o le alofa. E faavae aʻe i le faia o le mea ua tonu e tusa ai ma tapulaa a le Atua. Ua taʻua e le Tusi Paia lenei faatatauga o le alofa e faavae i mataupu silisili o le “ala e silisili lava.” (1 Korinito 12:31)—8/1, itulau 12.