Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Talavou—Tetee Atu i le Agaga o le Lalolagi

Talavou—Tetee Atu i le Agaga o le Lalolagi

Talavou—Tetee Atu i le Agaga o le Lalolagi

“A ua maua e i matou, e le o le agaga o lenei lalolagi, a o le agaga mai le Atua.”—1 KORINITO 2:12.

1, 2. (a) O le ā le eseesega e mafai ona iloaina i le va o talavou o le lalolagi ma talavou i faapotopotoga a Molimau a Ieova? (e) O le ā le faamālō māfana e mafai ona avatu i le toatele o Molimau talavou?

“UA LEAI se mautinoa, ua lē amanaiaina, ma fouvale o tatou tupulaga talavou.” O le faalauiloaga lena na fai e le nusipepa Ausetalia o le Sun-Herald. Sa toe faaopoopo mai: “Ua faaalia i faamaumauga o faamasinoga se faatelega e 22 pasene [mai le tausaga muamua atu] o soligatulafono a talavou e molia mai i le faaoolima matuia . . . O loo pule tamaiti i o latou lava ola i se fua e tusa ua faatoluina talu mai taulotoaiga o vaitausaga mai le 1960 . . . Ona o le eseesega i manatu ma uiga o tupulaga, ua avea ai lea va e pei o se vanu tele o loo gogoto atu i ai se aofaiga tele faatuputupulaia o talavou e aafia i fualaau faasāina, le ava malosi ma le faaleagaina o i latou lava e aunoa ma le manatu i ai.” Peitai, o lenei tulaga e lē fuatasi i se atunuu. I le lalolagi atoa, ua ōi mātua, faiaʻoga, ma i latou ua aʻoaʻoina faapitoa i faafitauli tau le mafaufau ona o le tulaga ua oo i ai talavou.

2 Maeu se eseesega tele o loo iai i le tele o talavou i aso nei ma talavou amio mamā o loo i faapotopotoga a Molimau a Ieova! E lē faapea ua lelei atoatoa i latou. O loo tauivi foi i latou ma “tuʻinanau o taulelea.” (2 Timoteo 2:22) Peitai i le avea o se vaega, ua uia e nei talavou se tulaga lototele e tutū ai mo le mea saʻo ma tetee ai i le lolo atu i omiga a le lalolagi. Tatou te faamālō ma le loto atoa i o tatou talavou uma lava o ē o loo manumalo i le taua e tetee atu i “togafiti” a Satani! (Efeso 6:11, faaopoopoga i lalo, NW) I le pei o le aposetolo o Ioane, ua uunaia i tatou e fai atu: “Taulelea e, [ma tamaitai e,] ua ou tusi atu ia te outou, auā o malolosi outou, o loo tumau foi ia te outou le afioga a le Atua, ua outou manumalo foi i loo leaga.”—1 Ioane 2:14.

3. O le ā e mafai ona uiga i ai le upu “agaga”?

3 E ui i lea, ina ia faaauau ona manumalo i la outou taua e tetee atu i loo leaga, e ao ona faaauau ona tetee atu i le mea ua taʻua e le Tusi Paia o “le agaga o le lalolagi.” (1 Korinito 2:12) E tusa ai o se tasi o tusi e faatatau i le faa-Eleni, o le “agaga” e mafai ona uiga i “faanaunauga po o taaʻiga e faatumulia ma pulea ai le olaga o so o se tasi.” Mo se faaaoaoga, afai e te matauina se tasi e maitaita, e te ono faapea e leaga lona “agaga.” O lou “agaga,” faanaunauga, po o manaoga o le mafaufau e taaʻiga ai filifiliga e te faia; e uunaia ai au gaoioiga ma lau tautala. O le mea mataina, e mafai ona faaalia mai e tagata taitoatasi ma vaega se “agaga” e tasi. Na tusi atu le aposetolo o Paulo i se vaega o Kerisiano e faapea: “Ia i o outou agaga le alofa tunoa o lo tatou Alii o Iesu Keriso.” (Filemoni 25) O le ā tonu lava la le agaga, o loo faaalia e lenei lalolagi? Talu ai o “le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga,” o Satani le Tiapolo, e lē mafai la ona mamā le agaga o le lalolagi, a ea?—1 Ioane 5:19.

Matauliaina le Agaga o le Lalolagi

4, 5. (a) O le ā le agaga na taaʻina ai i latou sa i le faapotopotoga i Efeso a o lei avea i latou ma Kerisiano? (e) O ai “le taʻitaʻi o le au faipule i le vanimonimo,” ma o le ā le “vanimonimo”?

4 Na tusi mai Paulo e faapea: “O outou foi lava o e na oti i amio leaga ma agasala, na outou savavali ai anamua, e tusa ma le tu a lenei lalolagi, e tusa ma le taʻitaʻi o le au faipule i le vanimonimo, o le agaga lea o loo matuā galue nei i e ua faalogogata; o i tatou foi, na amio faatasi i tatou uma lava ma i latou anamua, ina ua tatou nonofo i tuʻinanau o o tatou tino, na faia foi e i tatou o mea na loto i ai le tino atoa ma le mafaufau, na fanau mai foi i tatou o le fanauga o le toasa, faapei o isi atoa foi.”—Efeso 2:1-3.

5 A o lei aʻoaʻoina le ala faa-Kerisiano, sa mulimuli atu ma le lē iloa Kerisiano i “le taʻitaʻi o le au faipule i le vanimonimo,” o Satani le Tiapolo. O lena “vanimonimo” e lē o se nofoaga faaletino faapea o nonofo ai Satani ma ana temoni. I le taimi na tusia ai e Paulo nei upu, sa mafai e Satani ma ana temoni ona ō atu i le lagi. (Faatusatusa i le Iopu 1:16; Faaaliga 12:7-12.) O le upu “vanimonimo” e uiga i le agaga, po o le uiga faalemafaufau, lea o loo pulea le lalolagi a Satani. (Faatusatusa i le Faaaliga 16:17-21.) E pei lava ona siomia i tatou i le ea, ua faapena foi i lenei agaga ona iai i so o se mea.

6. O le ā “le au faipule o le vanimonimo,” ma ua faapefea ona faagaoioia i le toatele o talavou?

6 Ae o le ā “le au faipule o le vanimonimo”? E aliali mai, o loo faatatau atu lenei i aafiaga loloto o loo iai o lenei “vanimonimo” i tagata. Fai mai Paulo o lenei agaga o loo “galue nei i e ua faalogogata.” E faapogaia la e le agaga o le lalolagi se agaga o le faalogogata ma le fouvale, ma o omiga mai i ē tupulaga faatasi o se tasi lea auala o loo gaoioi ai lenei au faipule. Fai mai se teine talavou Molimau, “pe a e iai i le aʻoga, e faamalosia pea oe e tagata uma e fai sina fouvale itiiti. E sili atu ona faaaloalo tamaiti ia te oe pe a e faia se mea e tai foliga atu o se fouvale.”

Mea e Faaalia ai le Agaga o le Lalolagi

7-9. (a) Taʻu mai nisi o auala o loo faaalia ai le agaga o le lalolagi i talavou i aso nei. (e) Po ua e matauina ea nisi o nei mea i lou lava vaipanoa?

7 O ā nisi o mea e faaalia mai ai le agaga o le lalolagi e talavou i aso nei? O le lē faamaoni ma le fouvale. Na taʻua i le lipoti a se tasi o mekasini e faapea e silia i le 70 pasene o tamaiti o vasega 11 ma vasega 12 sa faapea mai sa lē faamaoni i latou i le vaitaimi o auai i aʻoga maualuluga. Ua taatele foi le tāutala lē faaaloalo, tauemu, ma gagana lē mamā. E moni e iai taimi sa faaaogā ai e Iopu ma Paulo ni faamatalaga sa foliga mai e faitio e faaleo mai ai se ita amiotonu. (Iopu 12:2; 2 Korinito 12:13) Peitai ane, o faitioga lē alofa o loo faia e talavou i aso nei e masani ona tutusa ma upu faasauā.

8 O le pupū i faafiafiaga o nisi ia o mea ua faaalia mai ai le agaga o le lalolagi. O falekalapu mo ē talavou, o siva e fai i le tulua o po ma ao, * ma isi ituaiga poula lē pulea ua taatele i talavou. Ua faapena foi ona taatele le soona teu anoai i laei ma teuga. E lē gata i ofu ua soona faalapopoa ma faatotoso ae o āʻega e faateʻia ai, e pei o le tatā ma tatui mea i le tino, o le toatele o talavou i aso nei ua matauliaina i latou faatasi ma le agaga fouvale o le lalolagi. (Faatusatusa i le Roma 6:16.) O le tuinanau i meafaitino o le isi lea mea o loo faaalia mai ai. E tusa ai o le faamatalaga a se tusi e faatatau i aʻoaʻoga, “ua lofituina e le aufaipisinisi tamaiti i so o se tulaga lava e ala i le anoanoai o faasalalauga ma faatosinaga eseese ma le mau oloa eseese.” E oo ane i le taimi e faauu ai talavou mai aʻoga maualuluga i le Iunaite Setete, ae ua uma ona latou matamata i faasalalauga o oloa e 360,000 i le TV. E ono uunaia foi oe e au aumea ina ia faatau na mea. Fai mai se teine e 14 tausaga le matua: “E masani lava ona fesili tagata uma, ‘O le ā le ituaiga e iai lou ofu mafanafana, peleue, po o ofuvae li?’”

9 Talu mai vaitaimi o le Tusi Paia, ua faaaogā pea e Satani musika lē mamā e fai ma mailei e faagaee ai gaoioiga lē mamā. (Faatusatusa i le Esoto 32:17-19; Salamo 69:12; Isaia 23:16.) E lē o se mea la e ofo ai, o musika e faagaee ai feusuaiga lē mamā—pe afai e lē o matuā faaalialia maia—o upu o pese, o gagana masoā, ma faiga lē taupulea, ua taatele. E lē gata i lea o le isi mea o loo faaalia mai ai le agaga lē mamā o lenei lalolagi o feusuaiga lē mamā faaleituaiga. (1 Korinito 6:9-11) Ua lipoti mai e le New York Times e faapea: “O le toatele o tamaiti ua toeitiiti lava avea feusuaiga faaleituaiga o se mea e tatau ona fai ina ia talia ai oe e au aumea . . . E sili atu i le tasi vae tolu o tamaiti i aʻoga maualuluga o i vasega 12 ua uma ona faatinoina feusuaiga faaleituaiga.” Sa taʻua i se mataupu i le Wall Street Journal se faamaoniga e faapea o tamaiti i le va o le 8 ma le 12 tausaga ua “faateleina lo latou fiafia i feusuaiga faaleituaiga.” Ua taʻua foi e se faufautua i aʻoga e lei leva ona litaea e faapea: “Ua amata nei ona matou matauina nisi i le vasega ono ua totō.” *

Teteeina o le Agaga o le Lalolagi

10. Ua faapefea i nisi talavou mai aiga Kerisiano ona lolo atu i le agaga o le lalolagi?

10 O le mea e faanoanoa ai, ona ua iai nisi talavou Kerisiano ua lolo atu i le agaga o le lalolagi. Ua tautino mai e se tasi teine Iapani e faapea: “Ou te faaalia le amio lelei i luma o oʻu mātua ma aumea Kerisiano, peitai sa ou ola foi i se isi ituaiga olaga.” Ua faapea mai se talavou mai Kenya: “Na umi se taimi sa ou ola ai i se olaga uigalua, lea sa aofia ai faiga patī, o musika lē lelei, ma le sese o uo. Sa ou iloa lava e leaga lenei mea, ae sa ou taumafai e faagalogalo, ma le manatu e iai le taimi o le a uma atu ai. Peitai sa lē faapena. Na faasolo ina leaga le tulaga o mea.” Ua faapea mai se tasi talavou mai Siamani: “Na amata mai lava ina ua sese aʻu uo. Ona sosoo lea ma loʻu ulaula. Sa ou manao e faatiga i oʻu mātua, peitai o aʻu lava e tigaina ai.”

11. Sa faapefea ona mafai e Kalepo ona teteeina le lolo atu i le vaega o tagata e toatele ina ua aumaia e tagata vaai e toasefulu se lipoti leaga?

11 Peitai, e mafai ona teena, ioe tetee atu, i le agaga o le lalolagi. Manatu i le faaaoaoga anamua a Kalepo. Ina ua aumaia e tagata vaai palaaai e toasefulu se lipoti leaga e faatatau i le Nuu Folafolaina, na mumusu i laua ma Iosua, e palaaai ma lolo atu i le manatu o le toatele o tagata. Sa la faalauiloa atu ma le lototele e faapea: “O le nuu na matou ui ai e asiasi ai, o le nuu e matuā lelei tasi lava ia. Afai e finagalo alofa mai Ieova ia te i tatou, na te faaootia lava i tatou i lena nuu, ma foai mai ai ia te i tatou; o le nuu lava ua tafe ai le suāsusu ma le meli.” (Numera 14:7, 8) O le ā sa mafai ai e Kalepo ona tulai atu e teteeina na omiga? Na fetalai Ieova e uiga ia Kalepo: “Ona ua ia te ia le loto [agaga] e ese.”—Numera 14:24.

Faaalia “se Agaga e Ese”

12. Aisea e tāua ai le faaalia o “se agaga e ese” e faatatau i le tautala a se tasi?

12 I aso nei, e manaomia le lototele ma le malosi ina ia faaalia “se agaga e ese,” po o se uiga faalemafaufau—lea e ese mai le agaga o le lalolagi. O se tasi o auala e mafai ai ona e faia o le alofia lea o le tauemu, ma le tautala lē faaaloalo. O le mea mataina, o le upu Peretania mo le “tauemu” e sau mai le veape Eleni lea o lona uiga moni lava “ia sasae le aano pei o taifau.” (Faatusatusa i le Kalatia 5:15.) E pei lava ona mafai e nifo o se taifau ona sae ese aano mai se ponaivi, e faapena foi i “faamatalaga” tauemu ona toesea mai ai i isi lo latou mamalu. Peitai ua fautuaina oe e le Kolose 3:8 ina ‘ia tuu ese nei mea uma mai ia te oe, o le ita, o le lotoa, o le loto leaga, o le upu leaga, ma le upu matagā ai lou gutu.’ Ma ua faapea mai le Faataoto 10:19: “O le tele o upu e le oge solitulafono ai; a o le ua taofi ona laugutu, o le tagata poto lea.” Afai e fai e se tasi se tala faatiga ia te oe, ia maua le pulea totino e ‘liliu atu i ai le isi alafau,’ atonu e talanoa atu ma le toafimalie ma le filemu tau o oulua ma lē na faatiga atu.—Mataio 5:39; Faataoto 15:1.

13. E mafai faapefea ona faaalia e talavou se vaaiga paleni i mea faitino?

13 O le isi auala e faaalia ai “se agaga e ese” o le tausisia lea o se vaaiga paleni i mea faitino. O le mea moni lava ia, o se uiga masani le manao ia maua ni mea mananaia. O Iesu lava ia e foliga mai sa iai sona ofu taugata. (Ioane 19:23, 24) Peitai, a faamamafa loa le mauaina o mea ma ua faaauau ona e faatauanauina ou mātua e faatau mai mea e mautinoa la te lē gafatiaina, pe na ona e manao lava e faataʻitaʻi i isi talavou, atonu loa la ua sili ona pulea oe e le agaga o le lalolagi e aunoa ma lou iloaina. Ua fai mai le Tusi Paia: “Auā o mea uma lava o i le lalolagi, o le tuʻinanau o le tino, ma le tuʻinanau o mata, ma le faalialia o lenei olaga, e le mai le Tamā ia, a e mai le lalolagi.” Ioe, aua le lolo atu i le pule a le agaga manao i meafaitino a le lalolagi! Ia faamasani e te loto malie i mea ua e maua.—1 Ioane 2:16; 1 Timoteo 6:8-10.

14. (a) Sa faapefea i tagata o le Atua i aso o Isaia ona faaalia se vaaiga lē paleni i faafiafiaga? (e) O ā lamatiaga o loo feagai ma nisi talavou Kerisiano i falekalapu ma patī lē pulea?

14 E tāua foi le tausisia o faafiafiaga i lona tulaga tatau. Na faapea mai le perofeta o Isaia: “Oi talofa ia te i latou o e ala usu e matuā saili ʻava, ma ua nonofo pea ua oo i le po, seia faavalemalolosi ai i latou i le uaina. O loo i ai i a latou faigaai o le kitara, ma le napeli, ma le topa, o le fagufagu foi, atoa ma le uaina; a ua latou le mafaufau i le galuega a Ieova, ua latou le vāai foi i mea ua faia e ona aao.” (Isaia 5:11, 12) E faanoanoa e faapea atu, o nisi talavou Kerisiano ua auai atu i patī lē pulea faapena. Ina ua fesiligia se vaega o talavou Kerisiano e faamatala po o ā mea e fai i falekalapu mo ē talavou, na fai mai se tasi tuafafine talavou: “E fai lava fusuaga i taimi uma. Ou te lotolotoi ai lava i fusuaga.” Na faaopoopo mai se uso talavou: “E fai ai inuga, ulaulaga, mea faapena.” Na tautino mai e le isi uso talavou e faapea: “E onanā tagata. Latou te amio ai pei ni tagata faavalevalea! E iai foi fualaau faasāina. E tutupu ai le tele o mea leaga. Afai e te manatu e te alu i ai iina e aunoa ma lou aafia ai, ua e sese.” Ua saʻo la mafuaaga ua lisi mai ai e le Tusi Paia le poula, po o “patī lē pulea,” o se tasi o “galuega o le tino.”—Kalatia 5:19-21; Byington; Roma 13:13.

15. O le ā le vaaiga paleni o faafiafiaga ua aumaia e le Tusi Paia?

15 O le alofia o faafiafiaga e faaleagaina ai e lē faapea o le a tuuina ai oe i se olaga e aunoa ma se fiafia. O loo tatou tapuai i se “Atua fiafia,” o lē e manao ia te oe ia e fiafia i lou talavou! (1 Timoteo 1:11; Failauga 11:9) Peitai ua lapatai mai le Tusi Paia: “O le tagata ua manao i mea faafiafia, e mativa o ia.” (Faataoto 21:17, NW) Ioe, afai e avea faafiafiaga ma mea e sili ona tāua i lou olaga, o le a e mativa faaleagaga. O lea la, ia e mulimuli i mataupu silisili o le Tusi Paia i lou filifilia o faafiafiaga. E anoanoai auala e faafiafia ai oe e faapea ona ati ae ai na i lo le faaleagaina ai o oe. *Failauga 11:10.

16. E faapefea i talavou Kerisiano ona faaalia e ese i latou?

16 O le faaalia o le agamalu i ou laei ma teuga, alofia āʻega a le lalolagi, o le a faailogaina ai foi oe e ese. (Roma 12:2; 1 Timoteo 2:9) E faapena foi le filifili lelei o au musika. (Filipi 4:8, 9) Na tautino mai e se tasi talavou Kerisiano e faapea: “O loo ia te au musika ou te iloa e tatau ona tiai, peitai e ese le mālie i le faalogologo!” E faapena foi le tautinoga a le isi tama talavou: “Ia te au ua avea le musika o se mailei ona ou te fiafia i ai. Afai ou te iloa se mea leaga e faatatau i ai, ia pe taʻu mai foi e oʻu mātua ia te au, ou te matuā faamalosia loʻu mafaufau ina ia pulea loʻu loto auā i loʻu loto ou te fiafia i lena musika.” Talavou e, aua le ‘vālea i togafiti a Satani’! (2 Korinito 2:11) O loo ia faaaogaina musika i se taumafaiga e faaliliu ese talavou mai ia Ieova! O loo maua mataupu i lomiga a le Olo Matamata o loo talanoaina ai musika rap, heavy metal, ma alternative rock music. * Peitai, e lē mafai e lomiga a le Olo Matamata ona talanoa i ituaiga ma faiga fou o musika uma atonu e aliaʻi mai. E ao lava la ona e faaaogā, le ‘tomai faalemafaufau’ ma le “faautauta” pe a e filifili i musika.—Faataoto 2:11.

17. (a) O le ā le por·neiʹa, ma o ā gaoioiga e aofia ai? (e) O le ā le finagalo o le Atua pe a oo mai i mataupu tau amio?

17 O le manatu mulimuli, e tatau ona e tausia oe ia mamā tau amio. Ua faalaeiau mai le Tusi Paia e faapea: “Ina sosola ese ia outou i le faitaaga.” (1 Korinito 6:18) O le uluai upu Eleni mo le faitaaga, o le por·neiʹa, e faatatau atu i gaoioiga uma tau feusuaiga faaleituaiga lē mamā e aofia ai le faaaogaina o totogasa i tua atu o le liʻo faalefaaipoipoga. E aofia ai i na amioga faaleituaiga le faaaogaina o le gutu (oral sex) (tulou) ma le loteina ma le loto i ai o totogasa. E toatele talavou Kerisiano ua auai i gaoioiga faapena, o lo latou manatu latou te lē o faia moni le faitaaga. Peitai, o loo manino le faapea mai o le Afioga a le Atua: “O le finagalo foi lenei o le Atua, ia faapaiaina outou, ina ia faamamao outou ma le faitaaga; ia taitasi outou ma iloa ona fai o lona lava tino ma le faapaiaina ma le taʻuleleia.”—1 Tesalonia 4:3, 4.

18. (a) E mafai faapefea e se talavou ona alofia le faaleagaina i le agaga o le lalolagi? (e) O le ā o le a talanoaina i le isi mataupu o sosoo mai?

18 Ioe, faatasi ai ma le fesoasoani a Ieova, e mafai ona e alofia le faaleagaina i le agaga o le lalolagi! (1 Peteru 5:10) Peitai, e masani ona faia e Satani ia faigata ona iloa ana mailei e oti ai, ma o nisi taimi e manaomia lava le matuā faautauta ina ia iloa atu ai le matautia. O le isi a tatou mataupu o le a faatulaga ina ia fesoasoani i talavou e ati ae o latou tomai faalemafaufau.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 8 O patī e fai ai siva e masani lava ona alu ai le po atoa. Mo nisi faamatalaga atili tagai i le mataupu “Ua Fesili Mai Talavou . . . Po o Patī e Faia i le Po Atoa o ni Fiafiaga e Lē Afaina Ai?” i le lomiga o le Awake!, Tesema 22, 1997.

^ pala. 9 O teineiti e taʻi 11 tausaga le matutua.

^ pala. 15 Mo fautuaga, tagai i itulau 296-303 o le tusi Questions Young People Ask—Answers That Work.

^ pala. 16 Tagai i le Aperila 15, 1993, lomiga o Le Olomatamata.

Fesili mo le Autaluga

□ O le ā “le agaga o le lalolagi,” ma ua faapefea ona ‘pulea’ ai tagata?

□ O ā nisi o mea e faaalia ai le agaga o le lalolagi i talavou i aso nei?

□ E mafai faapefea ona faaalia e talavou Kerisiano “se agaga e ese” i mea e pei o le tautala ma faafiafiaga?

□ E faapefea ona faaalia e talavou Kerisiano “se agaga e ese” e tusa ai i amioga ma musika?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 9]

Ua faaalia e le toatele o talavou e ala i a latou amio e faapea o loo pulea i latou e le “au faipule” o le agaga o le lalolagi

[Ata i le itulau 10]

Ia filifili lelei au musika

[Ata i le itulau 11]

E manaomia le lototele e teena ai le agaga o le lalolagi