Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“E Iai le Taimi Atofaina mo Mea Uma”

“E Iai le Taimi Atofaina mo Mea Uma”

“E Iai le Taimi Atofaina mo Mea Uma”

“E iai le taimi atofaina mo mea uma, e iai foi le taimi mo mea uma lava e fai i lalo o le lagi.”—FAILAUGA 3:1, NW.

1. O ā faigatā o loo fesagaʻi ma tagata lē lelei atoatoa, ma o ā tulaga ua oo atu i ai ona o lenei mea?

E MASANI ona faapea mai tagata, “sa tatau lava ona ou vave faia.” Pe faapea foi ina ua uma ona tupu se mea, “sa tatau lava ona ou faatali.” O na lagona faaalia e faataʻitaʻia mai ai le faafaigatā mo tagata lē lelei atoatoa ona iloa tonu le taimi saʻo e fai ai nisi o mea. O lenei tulaga faatapulaa ua māfua ai le malepelepe o faiā. Ua oo ai i ni lagona tigā ma lagona fiu. Ae o le itu e sili ona leaga, ua faavāivaia ai le faatuatua o nisi tagata ia Ieova ma lana faalapotopotoga.

2, 3. (a) Aisea o se ala atamai ai le taliaina o le auala o loo filifilia ai e Ieova taimi atofaina? (e) O le ā le vaaiga paleni e tatau ona ia i tatou e tusa ai o le faataunuuga o valoaga a le Tusi Paia?

2 Talu ai ua ia Ieova le atamai ma le malamalama lea e lē o maua e tagata, ua mafai ai ona ia muaʻi silafia, pe afai o lona finagalo lea, le iʻuga o gaoioiga uma. E mafai ona ia silafia “mai le amataga o mea e mulimuli.” (Isaia 46:10) O lea, e mafai ai ona ia filifilia e aunoa ma se sesē le taimi e sili ona lelei e fai ai so o se mea ua ia finagalo e fai. O lea la, na i lo le faatuatua atu i a tatou lava faauigaga sesē o taimi, e atamai pe a tatou talia le auala o loo filifilia ai e Ieova taimi atofaina!

3 Mo se faaaʻoaʻoga, o Kerisiano e taʻumatuaina latou te faatalitali ma le faamaoni i le taimi atofaina a Ieova e faataunuu ai nisi valoaga a le Tusi Paia. Latou te faia le tele o galuega i lana auaunaga, ae o loo manino pea i o latou mafaufau le mataupu silisili i le Auega 3:26 e faapea: “E lelei ona faamoemoe ma le faalologo i le olataga mai ia Ieova.” (Faatusatusa i le Sapakuka 3:16.) I le taimi e tasi, ua latou talitonu ma le mautinoa, o le faaooina mai o sala o le faamasinoga a Ieova lea na folafola mai, “e ui lava ina tuai mai, . . . e oo mai lava, e le faatuai mai.”—Sapakuka 2:3.

4. E tatau faapefea ona fesoasoani le Amosa 3:7 ma le Mataio 24:45 ia i tatou ina ia faatalitali atu ai ma le onosaʻi ia Ieova?

4 Ae i le isi itu, pe afai e lē mafai ona tatou malamalama atoatoa i nisi o mau po o ni faamalamalamaga a le Tusi Paia ua aumaia i lomiga a le Olo Matamata, pe iai ea la se māfuaaga tatou te lē onosaʻi ai? O se gaoioiga o le atamai le faatalitali atu i le taimi atofaina a Ieova e faamanino ai mataupu. “E le faia lava se mea e le Alii o Ieova, a e faaalia lona finagalo i ana auauna o perofeta.” (Amosa 3:7) Maʻeu se folafolaga inā ofoofogia! Peitaʻi e tatau ona tatou iloa lelei e faaalia mai e Ieova ana mataupu faalilolilo i le taimi na te silafia ua talafeagai. O le fuafuaga lena ua tuu atu ai e le Atua le pule i le “auauna faamaoni ma le mafaufau” ina ia saunia mo ona tagata “a latou mea e ʻai i ona itu aso.” (Mataio 24:45) O lea la, e leai se mafuaaga tatou te soona popolevale ai, pe soona atuatuvale foi, faapea e leʻi matuā manino mai le faamalamalamaina o nisi mataupu. Na i lo lea, e mafai ona tatou mautinoa pe afai tatou te faatalitali ma le onosaʻi ia Ieova, o le a ia saunia, e ala mai le auauna faamaoni, mea o loo manaʻomia “i ona itu aso.”

5. O le ā le aogā o le talanoaina o le Failauga 3:1-8?

5 Sa taʻua e le tupu poto o Solomona ni mea eseese e 28, o nei mea taʻitasi e tofu lava ma lona “taimi atofaina.” (Failauga 3:1-8, NW) O lo tatou malamalama i le uiga ma faatatauga o mea na taʻua e Solomona, o le a fesoasoani lena ia i tatou e iloa ai le taimi tonu ma le taimi sesē mo nisi gaoioiga e pei ona silasila i ai le Atua. (Eperu 5:14) O le iʻuga, o le a tatou maua ai se avanoa ina ia faatulaga o tatou olaga ia ōgatusa ma na mea.

“O le Taimi e Tagi ai, ma le Taimi e ʻAtaʻata Ai”

6, 7. (a) O le ā ua māfua ai i aso nei ona ‘fetagisi’ tagata o loo manatunatu mamafa? (e) O faapefea ona taumafai le lalolagi e tau faamāmā le matuiā o tulaga ia ua latou iai nei?

6 E ui ina iai “le taimi e tagi ai, ma le taimi e ʻataʻata ai,” ae o ai se tasi e lē sili ia te ia le manaʻo i le taimi e ʻataʻata ai, na i lo le taimi e tagi ai? (Failauga 3:4, NW) E faanoanoa e faapea atu, o loo tatou ola i se lalolagi ua tele ina aumaia ai ia i tatou mafuaaga e tagi ai. Ua sili atu ona tele tala faanoanoa i faasalalauga. Ua tatou matuā fefefe a o faalogo atu i tala e faatatau i tamaiti talavou o loo tafanaina isi tamaiti aʻoga i a latou aʻoga, o tala i mātua o loo faia faiga leaga i a latou fanau, o tagata faatupu faalavelave o loo fasiotia ma faapogaia ni manuʻaga ogaoga tumau i nisi tagata e aunoa ma se māfuaaga, faapea foi mala faalenatura ua matuā faatamaʻia ai ola o tagata ma meatotino. O āta o tamaiti ua totō mata ona o le matelāina ma tagata ua tutuli ese mai o latou atunuu ma o loo sulufaʻi solo ua lē masino i la tatou vaai a o matamata atu i televise. O taʻu e pei o fasiotigā tagata i le va o ituaiga, le AIDS, o siama mataʻutia ua fai ma auupega o faiga taua, ma le El Niño, o taʻu na sa leʻi masani ai muamua, ae o lenei ua faapogai ai popolega i o tatou mafaufau ma loto—e tofu lava le mea ma lona tulaga e mataʻutia ai.

7 O le mea mautinoa lava, ua faatumulia le lalolagi i aso nei i mala ma lagona tigā. Ae ui i lea, i se faiga e peiseaī o loo tau faamāmā ai le matuiā o tulaga o loo iai, ua masani ai ona faaali e le ʻau faifaafiafiaga ni āta e matuā leai lava se aogā, e matagā, o le tele o taimi o ni āta o amioga lē mamā ma faiga sauā, ua fuafua e tataʻi ese ai o tatou mafaufau ina ia lē amanaʻia mafatiaga ia o loo mafatia ai isi. Peitaʻi o lagona fiafia e aunoa ma ni popolega, na o loo maua i tausuaga valea ma taliega matagā o loo aumaia e na faafiafiaga, e lē tatau ona fenumiaʻia ma le olioli moni. O le olioli lea e avea ma fua o le agaga o le Atua o se mea e lē mafai lava ona aumaia e le lalolagi a Satani.—Kalatia 5:22, 23; Efeso 5:3, 4.

8. Pe e tatau i Kerisiano i aso nei ona tuu le faamuamua i le tagi po o le ʻataʻata? Faamatala mai.

8 I le iloaina o le tulaga pagatia ua iai le lalolagi, e mafai ai ona tatou malamalama, o aso nei ua lē talafeagai ona avea ma taimi e soona faatāuaina ai le ata. E lē o se taimi e ola ai mo na o faiga mālōlōga ma faafiafiaga, pe ina ia avea ai le ‘mauaina o se taimi fiafia’ o se mea e sili atu na i lo le sailia o mea faaleagaga. (Faatusatusa i le Failauga 7:2-4.) Na faapea mai le aposetolo o Paulo: “O e fetagofi i mea a le lalolagi nei, ia peiseai ua le fetagofi i ai.” Aisea? Auā “o le a mavae atu le tu o le lalolagi nei.” (1 Korinito 7:31) O Kerisiano moni latou te ola i aso taʻitasi ma le malamalamaga atoatoa i le tāua o taimi nei o loo tatou ola ai.—Filipi 4:8.

E Ui Ina Fetagisi, ae o Loo Fiafia Moni!

9. O le ā le tulaga faanoanoa sa iai i ona po a o leʻi oo mai le Lolo, ma o le ā le uiga o lena mea mo i tatou i aso nei?

9 O tagata na ola i le vaitaimi na oo mai ai le Lolo i le lalolagi aoao sa leʻi matuā uigā ia i latou le olaga. Sa fai a latou lava faasologa masani i aso taʻitasi ae ua lē fetagisi ai pe ʻinoʻino i le ‘leaga tele sa iai tagata i le lalolagi,’ ma sa lē āno ane a o ‘tumu le lalolagi i le sauā.’ (Kenese 6:5, 11) O le tulaga faanoanoa lena sa faasino atu i ai fetalaiga a Iesu, ma ia valoia ai se uiga foʻi faapena o le a faaalia e tagata i o tatou aso. Na ia lapataʻi mai e faapea: “E pei ona faia i ona po a o lei oo le lolo, ua latou aai ma inu, ua latou fai avā foi ma faaavaga, ua oo lava i le aso na ulu atu ai Noa i le vaa, na le iloa foi e i latou ina seia oo le lolo, ma aveesea i latou uma; e faapea foi pe a sau le Atalii o le tagata.”—Mataio 24:38, 39.

10. Na faapefea e tagata Isaraelu na ola i aso o Hakai ona faaalia mai lo latou lē talisapaia o le taimi atofaina a Ieova?

10 I ni tausaga pe ā ma le 1,850 talu ona mavae le Lolo, i aso o Hakai, e toʻatele tagata Isaraelu sa latou faaalia foi se uiga faapena o le leai o se manatu mamafa mo mea faaleagaga. Sa latou pisi naʻuā e saili o latou lava faanaunauga, ma galo ai ia i latou o le taimi lea sa latou ola ai, o se taimi sa tatau ona avatu ai le faamuamua i manaʻoga o Ieova. E faapenei ona tatou faitau i ai: “O loo faapea mai, Ua fai mai lenei nuu, E lei oo i ona aso, o aso e fai ai le fale o Ieova. Ona au mai ai lea o le afioga a Ieova e le perofeta o Hakai, o loo faapea, O ona po nei ea tou te nonofo ai i o outou fale ua tāpapa, a o lenei fale ua faatafunaina. O lenei, o loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, Ia outou mafaufau i o outou ala.”—Hakai 1:1-5.

11. O ā fesili e ono talafeagai ona tatou fesiligia ai i tatou lava?

11 I le avea o i tatou o Molimau a Ieova i aso nei, faatasi ai ma o tatou tiute tauave ma faaeaga i luma o Ieova e pei foi ona sa iai i le fanauga a Isaraelu i taimi o Hakai, o le a lelei ai foi mo i tatou ona mafaufau mamafa i o tatou ala, ma ia faia ma le uigā. Po o tatou ‘fetagisi’ ea ona o tulaga o loo iai le lalolagi ma le taʻuvalea ua aumaia e nei mea i le suafa o le Atua? Po o tigā ea o tatou loto pe a faafitia e tagata le soifua mai o le Atua po o lo latou lē amanaʻia ma le loto maaa o ana mataupu silisili amiotonu? Po o tatou faaalia ea uiga e pei ona sa faaalia e tagata na faailogaina, lea na vaaia e Esekielu i se faaaliga i le 2,500 tausaga ua mavae? E uiga ia i latou na ua tatou faitau ai e faapea: “Ona fetalai mai lea o Ieova [i le tagata o loo ia te ia le fagu vaitusi a le tusiupu], Ina ui ane ia i totonu o le aai, i totonu lava o Ierusalema, ma e faailogaina muaulu o tagata o e mapuitiga, ma feoi ona o mea inosia uma ua latou fai i ai.”—Esekielu 9:4.

12. O le ā le uiga tāua o i le Esekielu 9:5, 6 mo tagata i aso nei?

12 O le faauigaina o lenei tala mo i tatou i aso nei ua oo ina manino mai a o tatou faitauina faatonuga na avatu i tane e toʻaono ia sa tofu ma lana mea e fasi aʻi: “Ui ane ia outou i le aai, ia mulimuli atu ia te ia, ma ia outou fafasi; aua tou te faasaoina, aua le faapelepeleina. Ia outou matuā fasiotia lava toeaina, ma taulelea, ma taupou, ma tama iti, atoa ma fafine; a e aua le faalatalata i se tagata ua i ai le faailoga; ia amata foi i loʻu malumalu.” (Esekielu 9:5, 6) O lo tatou faasaoina atu i lena puapuaga tele ua matuā vave mai lava, e faalagolago i lo tatou amanaʻia e faapea, o aso nei ua avea ma taimi patino e fetagisi ai.

13, 14. (a) O ā ituaiga o tagata na taʻu atu e Iesu faapea o loo fiafia? (e) Ia faamatala mai le pogai e te manatu ai e fetaui lelei lenei faamatalaga i Molimau a Ieova.

13 O le mea moni, o le ‘fetagisi’ o auauna a Ieova ona o le tulaga faanoanoa ua iai mataupufai a le lalolagi e lē faapea ua taofia mai ai lo latou fiafia. E matuā tuufaafeagai lava! O le mea moni, o i latou o tagata o loo sili atu ona fiafia i luga o le lalolagi. Na taʻu mai e Iesu māfuaaga moni mo le fiafia ina ua ia fetalai: “E fiafia o ē iloa o latou manaʻoga faaleagaga, . . . o ē faanoanoa, . . . o ē agamalu, . . . o ē fia ʻaai ma fia feinu i le amiotonu, . . . o ē alolofa atu, . . . o ē loto mamā, . . . o ē faatupuina le filemu, . . . o ē ua sauāina ona o le amiotonu.” (Mataio 5:3-10, NW) O loo tele faamaoniga e faaalia ai o lenei faamatalaga e sili atu ona fetaui tonu i Molimau a Ieova, i lo latou tulaga tuufaatasi, na i lo se isi lava faalapotopotoga faalotu.

14 Ae maise lava talu mai ona toe faafoisia le tapuaʻiga moni i le 1919, ua maua ai e tagata fiafia o Ieova se māfuaaga e “ ʻataʻata” ai. I le itu faaleagaga, ua latou tofo i mea mananaia na tofo i ai i latou na toe taliu ane mai Papelonia i le senituri lona ono T.L.M.: “Na faafoisia mai e Ieova o Siona nai le tafeaga, ona tusa ai lea o i tatou ma tagata ua fai a latou miti. Ona tumu ai lea o tatou gutu i le featani, ma o tatou laulaufaiva i le leo fiafia. . . . Ua faia e Ieova mea tetele mo i tatou; ua tatou fiafia ai.” (Salamo 126:1-3) Peitaʻi, e tusa lava pe o matuā fiafia faaleagaga, ae atamai ona manatua pea e Molimau a Ieova le tāua o taimi o loo iai. O le taimi lava e oo moni mai ai le lalolagi fou ma maua e i latou o le a ʻaināina le lalolagi “le ola moni,” ona oo mai lea o le taimi o le a suia ai le tagi e avea ma ata e faavavau.—1 Timoteo 6:19; Faaaliga 21:3, 4.

“O le Taimi e Feāsogi ai, ma le Taimi e Lē Feāsogi Ai”

15. Aisea e filifilia ai ma le faaeteete e Kerisiano a latou uō?

15 E filifilia ma le faaeteete e Kerisiano po o ai latou te faaaofiaina i a latou faigauō. E teu pea i o latou mafaufau le lapataʻiga a Paulo e faapea: “Aua neʻi faaseseina outou, ‘O le feoai ma e amio leaga e leaga ai amio lelei.’” (1 Korinito 15:33) Na taʻua foi e le tupu poto o Solomona e faapea: “O lē latou te feoai ma tagata popoto, e poto lava ia; a o le uo a e valelea, e leaga ai lava ia.”—Faataoto 13:20.

16, 17. O le ā le manatu o Molimau a Ieova i faigauō, o tuugātala, ma faaipoipoga, ma aisea?

16 E filifili auauna a Ieova e faauō atu i tagata o ē tutusa lo latou alolofa ia Ieova ma lana amiotonu. A o latou talisapaia ma olioli i faauōga a a latou uō, latou te ʻalofia foi ma le atamai le manatu tuufau ma le lē pulea lelei e faatatau i tuugātala ua taatele i nisi atunuu i aso nei. Na i lo le matuā faamalieina ai e peiseaī o se fiafiaga e lē āfaina ai, ae ua latou manatu i tuugātala o se laasaga uigā e agaʻi atu ai i le faaipoipoga, e faatoʻā uia lava pe afai ua nofo sauni se tasi i lona tino, le mafaufau, ma le faaleagaga—ma o loo saʻoloto foi e tusa o āiāiga faale-Tusi Paia—e ulu atu i se faiā tumau faalefaaipoipoga.—1 Korinito 7:36.

17 E ono manatu nisi faapea ua pasiā lena manatu e faatatau i tuugātala ma faaipoipoga. Peitaʻi e lē faatagaina e Molimau a Ieova aafiaga mai a latou aumea e taaʻina ai a latou filifiliga i uō po o a latou faaiʻuga e tusa ai o tuugātala ma faaipoipoga. Ua latou iloa, “e taʻuamiotonuina le poto i ana galuega.” (Mataio 11:19, LF) E silafia e Ieova mea e sili ona lelei i taimi uma, o lea ua latou faatāuaina ai lana fautuaga ina ia faaipoipo “tau lava i le ua i le Alii.” (1 Korinito 7:39; 2 Korinito 6:14) Latou te lē vavevave e faaipoipo faatasi ai ma se manatu sesē faapea o le talagā faaipoipoga po o se teteʻaga o ni itu e talafeagai ona uia pe a oo ina tulaga faaletonu le faaipoipoga. Latou te faaaluina o latou taimi e sailia ai se paaga talafeagai, ona ua latou iloa lelei, o le taimi lava e fai ai tautoga o le faaipoipoga, o le taimi foi lena e faatatauina ai le tulafono lenei a Ieova: “O lea e le toe toalua ai, a o le tino e tasi i laua; o lenei, o e ua faatasia e le Atua, aua neʻi faateaeseina e se tagata.”—Mataio 19:6; Mareko 10:9.

18. O le ā e mafai ona avea ma amataga mo se faaipoipoga fiafia?

18 O le faaipoipoga o se feagaiga mo le olaga atoa e matuā onomea ona fuafuaina ma le faaeteete. O le a talafeagai i se alii ona fesili ifo ia te ia lava, ‘Po o ia tonu lava le tamaʻitaʻi ua talafeagai mo aʻu?’ Ae faapena tonu foi le tāua o lona fesili ifo, ‘Po o aʻu tonu lava le alii ua talafeagai mo ia? Po o aʻu ea o se Kerisiano taʻumatuaina o lē e mafai ona tausia ona manaʻoga faaleagaga?’ E iai uma ia i laʻua o le a avea ma paaga se avega tauave i luma o Ieova ina ia la malolosi faaleagaga, ia mafai ona la fafau aʻe se faatasiga mausalī o le faaipoipoga, lea e mauaina ai le finagalo malie o le Atua. E faitauafe ulugalii Kerisiano e mafai ona molimau mai o le faiva faataimi atoa o se amataga sili lea ona lelei mo se faaipoipoga fiafia, ona o loo faatāuaina ai le foaʻi atu na i lo le talia mai.

19. Aisea ua nonofofua ai pea nisi Kerisiano?

19 O nisi Kerisiano ‘ua lē feāsogi’ e ala i le filifili e nonofofua pea ona o le tala lelei. (Failauga 3:5) O isi ua toe tolopō a latou faaipoipoga seʻi oo ina latou lagona ua latou agavaa faaleagaga e tosina atu i se paaga e fetaui. Ae ia tatou manatua foi Kerisiano nofofua o ē o loo faanaunau atu mo ni mafutaga māfana ma ni manuia e maua mai le faaipoipoga, ae pagā lea ua lē mafai ona maua se paaga. E mafai ona tatou mautinoa, o loo fiafia mai le finagalo o Ieova ia i latou, talu ai lo latou lē lafoaʻia o mataupu silisili tauatua ona o le sailia o ni a latou faaipoipoga. E lelei foi ona tatou talisapaia lo latou faamaoni ma ia ofo atu ia i latou faalaeiʻauga talafeagai ua onomea ona latou mauaina.

20. Aisea e oo ai lava i paaga faaipoipo ua iai foi ni taimi e “lē feāsogi ai”?

20 Pe tatau ea i ulugalii faaipoipo ona iai foi ni taimi e ‘lē feāsogi’ ai? E foliga mai o le manatu lena, auā na taʻua e Paulo faapea: “O laʻu lenei e fai atu ai, le au uso e, ua itiiti ona aso ua totoe; o lenei, o e ua fai avā, ia peiseai ua le fai avā.” (1 Korinito 7:29) O lea la, e iai ni taimi e tatau ai ona faatulaga lua fiafiaga o se faaipoipoga ae faamuamua tiute tauave faatiokarate. O se vaaiga paleni i lenei mataupu o le a lē faavaivaia ai se faaipoipoga, ae faamalosia ai auā e fesoasoani e faamanatu atu ai i paaga uma e toʻalua, e ao lava ona avea Ieova ma faauluuluga i la laʻua faiā.—Failauga 4:12.

21. Aisea e lē tatau ai ona tatou faamasinosino atu i ulugalii i le mataupu o le faia o ni fanau?

21 E lē gata i lea, e iai nisi ulugalii faaipoipo ua lē faia ni a latou fanau, ina ia tele so latou saʻolotoga e faaauau ai pea la latou auaunaga i le Atua. O lona uiga ua latou faia se faataulagaina, ma o le a tauia mai foi i latou e Ieova. Manatua foi, e ui ina faalaeiʻauina e le Tusi Paia le nofofua ona o le tala lelei, ae leai se faamatalaga tuusaʻo o taʻua ai le lē faia o ni fanau ona o le tala lelei. (Mataio 19:10-12; 1 Korinito 7:38; faatusatusa i le Mataio 24:19 ma le Luka 23:28-30.) O lea la, e ao i ulugalii faaipoipo ona fai a latou lava filifiliga e faavae aʻe i o latou tulaga totino ma faalogona o o latou lava loto fuatiaifo. Po o le ā lava la lena filifiliga, e lē tatau ona faitioina ai fua ulugalii faaipoipo.

22. O le ā e tāua mo i tatou ona iloa?

22 Ioe, “e iai le taimi atofaina mo mea uma, e iai foi le taimi mo mea uma lava e fai i lalo o le lagi.” E iai foi “le taimi mo le taua, ma le taimi mo le filemu.” (Failauga 3:1, 8, NW) O le mataupu o loo sosoo mai o le a faamalamalama ai le māfuaaga e tāua ai mo i tatou ona iloa po o lē fea o na taimi o loo tatou ola ai nei.

Pe Mafai Ona E Faamatala?

□ Aisea e matuā tāua ai ona tatou iloa “e iai le taimi atofaina mo mea uma”?

□ Aisea ua avea tonu ai aso nei ma ‘taimi e fetagisi ai’?

□ Aisea e ui ai ina ‘fetagisi’ Kerisiano, ae o loo fiafia moni lava i latou?

□ Ua faaalia faapefea e nisi Kerisiano lo latou manatu i aso nei o “le taimi e lē feāsogi ai”?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 6, 7]

E ui ina ‘fetagisi’ Kerisiano ona o tulaga o loo iai le lalolagi . . .

. . . ae o le mea moni lava o i latou o tagata o loo sili atu ona fiafia i le lalolagi

[Ata i le itulau 8]

O le faiva faataimi atoa o se faavae sili ona lelei mo se faaipoipoga fiafia