Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Faapefea i le Tauiviga mo se Olaga Faaumiumi Atu Ona Taulau Manuia?

E Faapefea i le Tauiviga mo se Olaga Faaumiumi Atu Ona Taulau Manuia?

E Faapefea i le Tauiviga mo se Olaga Faaumiumi Atu Ona Taulau Manuia?

O NISI ua latou viiviia le faamoemoe faapea, o le meleniuma fou o le a vaaia ai se taunuuga lelei i taumafaiga a tagata ina ia faaumiumi atu le ola. O se tasi o na tagata, o Dr. Ronald Klatz. O ia o le peresitene o le American Academy of Anti-Aging Medicine, o se faalapotopotoga a fomaʻi ma saienitisi ua matuā tuutōina atu i a latou taumafaiga ina ia faaumiumi atu le soifuaga o le tagata. Ua fuafua o ia ma ana aumea galulue ina ia matuā umi lava se taimi latou te soifua ai. “O loo oʻu fuafua e ola i se umi a itiiti mai e 130 tausaga,” o le faamatalaga lea a Dr. Klatz. “E iai lo matou talitonuga o le soifuaga matua o se mea e mafai ona ʻalofia. O le atamai i mea tau masini faaonaponei lea ua iai, e mafai ona faagesegese, e mafai ona taofi pe atonu foʻi e oo lava ina mafai ona toe suia ai i se tulaga mataʻina le faaleagaina o le tino, faapea ma faamaʻi ia ua taʻua nei o le soifuaga matua e masani ai.” E inuina e Dr. Klatz fuālaau e 60 i aso taʻitasi i lana tauiviga mo le faaumiumi atu o lona ola.

Togafitiga o Homone ma Sela Faafanautama—Po o ni Māfuaaga mo se Faamoemoe?

O togafitiga o homone (hormone) o se tasi lena o togafitiga ua faatupu aʻe ai ni faamoemoega. O suʻesuʻega faataʻitaʻi na faia i le homone e taʻua o le DHEA (dehydroepiandrosterone) e foliga e mafai ona faagesegese ai le faasolo atu ina ola matutua manu.

E tusa ai ma homone o laau, e taʻua o le kinetin, na toe sii mai e se nusipepa o aso taʻitasi a Suetena, le Aftonbladet, le faamatalaga a Dr. Suresh Rattan, o se polofesa i le Aarhus University, i Tenemaka, e faapea: “O suʻesuʻega o loo faia i la matou falesuʻesuʻe ua faaalia ai, o sela o le tino o le tagata ia e tutupu aʻe i homone o laau (kinetin), e lē o suia i se auala masani e fesootaʻi atu ma le olaga matua. O na sela e tumau pea i o latou olaga laiti.” E faapea se faamatalaga, o iniseti ua tuuina atu i ai le homone, e tusa ma le 30 i le 45 pasene e uumi atu ai o feola na i lo le umi e masani ai.

O togafitiga e faaaogā ai le homone e taʻua o le melatonin ua taʻua faapea, ua faaumiumi atu ai le ola o isumu i se tele e tusa ma le 25 pasene. E lē gata i lea, ua foliga laitiiti mai ai, ua sili atu ai ona ola mālōlōina, ma sili atu ona tiotio le ola a isumu.

Ua taʻua e i latou o ē lagolagoina le homone o loo faagaoioia le tuputupu aʻe o le tagata (hGH), faapea o le homone lea e mafai ai ona foliga momosi mai le tino, e faatupulaʻia ai le tele o musele, e faagaee ai lagona faaleituaiga, se faalogona ua sili atu ona fiafia, se mafaufau ua sili atu ona maai, ma maua ai le malosi olaola e pei o le malosi o le talavou.

E toʻatele foʻi tagata e saili atu i sela faafanautama. Ua iai i saienitisi se manatu faapea, e ala i lo latou toe fesuiaʻia o le faatulagaga o sela, e mafai ai ona latou pulea le umi e ola ai se anufe. O le mea moni, ua latou taulau i le faaolaina o nisi o na anufe mo se umi e faaono taimi e sili atu ai na i lo le umi e masani ona feola ai. O lenei faiga ua atili mautū ai faamoemoega mo le sailia ma le toe fesuiaʻia o le faatulagaga o ituaiga o sela e taitutusa i totonu o tino o tagata. Sa toe sii mai e le mekasini o le Time le faamatalaga a Dr. Siegfried Hekimi mai le McGill University, i Montreal, a o faapea mai: “Pe afai tatou te mauaina sela uma ia o le a pulea ai le umi e ola ai le tagata, atonu la o le a mafai ai ona tatou faatelegeseina tēisi lava le gaoioiga a na sela, ina ia mafai ai ona faaumiumi atu se taimi tatou te ola ai.”

Ua leva ona iloa e tagata e suʻesuʻe i mataupu tau i ola o meaola (biologists) e faapea, o le vaega faatausiʻusiʻu o le faaputuga o sela faafanautama i totonu o sela taʻitasi (chromosomes), lea ua taʻua o le telomere, e faasolo ina puupuu i taimi uma e toe faatupu mai ai e le sela nisi sela. Pe a alu ese atu le tusa o le 20 pasene o le umī o le telomere, ona lē toe mafai ai foʻi lea ona ia toe faatupuina nisi sela, ma pē ai loa. E iai se enzyme patino e taʻua o le telomerase e mafai ona ia toe faafoʻisia maia le vaega atoa o le telomere lea na faapuupuuina, ma mafai ai pea ona vaevaeina le sela i vaega eseese. I le tele lava o sela, e lē toe matuā gaoioi malosi lenei enzyme, peitaʻi o le telomerase lea o loo olaola ua mafai ona faaofi atu i totonu o nisi sela, ona toe tutupu aʻe loa lea o nei sela ma vaevaeina i se aofaʻiga e sili mamao atu ona tele na i lo le aofaʻiga e masani ai.

E tusa ai o manatu o tagata suʻesuʻe, o lenei faiga ua mafai ai ona maua ni avanoa lelei e tetee atu ai i faamaʻi o loo tutupu ona o le soifua matua. Ae faapefea le suia o sela autū o le tino (o sela e faafouina tisu o le tino) i sela autū ia ua uma ona “faatulaga ia lē mafai ona pepē” e ala i telomerase o loo olaola? Ua faapea mai Dr. William A. Haseltine: “O se faaaliga lenei ua matuā manino ona faamatala mai ai le tulaga lē mafai ona toe oti o le tagata, lea o le a faasolosolo mālie ona faaofi mai i le silia ma le 50 tausaga o sosoo mai.”—The New York Times.

Pe o Iai i le Nanotechnology ma le Cryonics le Tali?

O le nanotechnology, o se faiga faasaienisi lea e fausiaina ai ni masini ninii e taʻi tasi vaepiliona i le mita le umī (nanometer), ua faatupuina ai foʻi faamoemoega. Ua manatu i latou o loo malolosi o latou talitonuga mautinoa i lena ituaiga o suʻesuʻega e faapea, o masini ninii o loo faatonutonuina e komepiuta, e sili atu ona laiti na i lo sela, atonu o mea na o le a faaaogā i le lumanaʻi e faagaoioi i se faiga faigofie ina ia toe faaleleia ma toe faafou le malosi o sela, o tisu, ma totoga ua faasolo ina matutua. I se fonotaga sa talanoaina ai auala e ʻalofia ai le oo i se olaga matua, na faatū ai e se tasi alii suʻesuʻe se manatu e faapea, atonu o le a faaaogā e fomaʻi o le lona 21 senituri le nanotechnology ina ia mafai ai e le tagata ona ola pea lona tino e aunoa ma le oo i ai o le oti.

O le cryonics o le faiga lea e faamalō ai i le aisa tino o tagata ma le faamoemoe o le a mafai e le faasaienisi ona toe faaola sela ua pepē, ma toe faaola mai ai na tagata. E mafai ona faamalō i le aisa le tino atoa, pe faamalō foʻi tau o le faiʻai. E iai se tasi tamāloa na ia faamalōina i le aisa se iemoega. Aisea na faia ai faapena le ie? Ona o le iemoega o sana uō ua leiloa, ma sa pipii ai i lena ie ni sela o le tino o lana uo ma ni ona laulu. Sa ia manaʻo e faaaisa na mea ina ia mafai ai e lana uō ona maua se avanoa e toe ola mai ai pe a oo ina ausia e le faasaienisi le sini o le toe faafoʻisia o le ola i tagata e ala i le faaaogā o nisi o latou sela e tusa lava foʻi pe na o le tasi se sela.

O Fea e Ao Ona Tuu i ai lo Tatou Faatuatuaga?

E iai i le tagata se faanaunauga masani o le fia ola, e lē fia oti. O le māfuaaga lena ua matuā viiviia ai le agaʻigaʻi i luma o sailiiliga faasaienisi i lenei mataupu, faatasi ai ma ni faamoemoega tetele ua tuu atu i ai. Peitaʻi, e oo mai lava i le taimi nei, e lē o iai lava se faamaoniga maʻoti faapea ua mafai e le DHEA, le kinetin, le melatonin, le hGH, po o se isi lava suavai, ona taofia atoatoa ai le oo atu o tagata i ni soifuaga matutua. E iai popolega faapea, o le toe fesuiaʻia o le telomerase i totonu o sela o le a na ona faatupuina ai o sela ia e ono māfua mai ai le kanesa. Ma o le faaaogāina o le nanotechnology ma le faiga lea e faamalō ai i le aisa tino oti seʻia toe maua ni togafitiga e toe faaola ai (cryonics), o loo tele lava ina avea o ni mafaufauga fatu faasaienisi na i lo le avea o se mea moni.

Ua faia e le faasaienisi se sao, ma atonu foʻi o loo faaauau pea ona faia, i le faaumiumiina ma le faamālōlōina o le soifua o nisi, peitaʻi o le a lē tāitai ona avatu ai i se tasi le ola e faavavau. Aisea? O le tali faigofie lava, talu ai o le pogai autū o le soifuaga matua ma le oti e lē tāitai au i ai le iloa o le faasaienisi a tagata.

Le Pogai Autū o le Soifuaga Matua ma le Oti

E toʻatele saienitisi ua ioe i le manatu faapea, o le soifuaga matua ma le oti e foliga atonu ua uma ona faapolokalameina i totonu o o tatou sela faafanautama. O le fesili: O anafea, na faapefea, ma aisea ua ulu atu ai na āuga i o tatou sela faafanautama?

E faigofie lava le tali mai a le Tusi Paia ia i tatou—e ui e lē o aumaia i ni upu faasaienisi po o le DNA. E faitauina faapea le Roma 5:12: “O lenei, faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foʻi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.”

O le uluaʻi tamāloa, o Atamu, sa ia te ia le faamoemoe o le ola e faavavau. Sa fuafuaina lona tino ma tuu i ai ni malosi manaʻomia ina ia ola ai ma olioli i se olaga e faavavau. Peitaʻi, o le ola e faavavau sa iai ni ona tuutuuga. Sa tatau ia Atamu ona loto malie e lagolagosua atu ma usiusitaʻi i le Puna o le ola, o Lē na Foafoaina o ia, ina ia faatumauina e faavavau lona ola.—Kenese 1:31; 2:15-17.

Sa filifili Atamu e lē usiusitaʻi atu i Lē na Foafoaina Mea. O lona uiga, na manatu Atamu faapea e sili atu ona lelei pe a pulea e le tagata o ia lava ma tūtoʻatasi ese mai le Atua. O lea na ia agasala ai. Mai lava i lena taimi ma faasolo mai ai, sa peiseaī ua fesuiaʻia ona sela faafanautama. Ma, na i lo lona tuufaasolo mai o le ola e faavavau e fai ma tofi i ē na tupuga mai ia te ia, ae ua tuufaasolo mai e Atamu le agasala ma le oti.—Kenese 3:6, 19; Roma 6:23.

Le Faamoemoe Moni

Peitaʻi ane, sa leʻi fuafuaina lena tulaga ina ia tumau. Ua faapea mai le Roma 8:20 (NW): “Ua faatoʻilaloina mea uma na faia i le iʻuvale, e lē i sona lava loto ae peitaʻi ona o ia o lē na faatoʻilaloina ai, faatasi ai ma se faamoemoe.” O Lē na Foafoaina le tagata, o Ieova le Atua, sa ia faatoʻilaloina tagata i le oti talu ai sa latou agasala ia te ia, peitaʻi a o ia faaoo mai lenei mea, sa ia faatulagaina foʻi se faavae mo se faamoemoe.

O lenei faavae sa manino ona mātaulia ina ua afio mai Iesu Keriso i le lalolagi. Ua taʻua i le Ioane 3:16: “Auā ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola faavavau.” E mafai la faapefea, e le faatuatua atu ia Iesu Keriso ona faasaoina ai i tatou mai le oti?

Pe afai o le agasala o le pogai lea o le oti, e tatau la ona tafiesea le agasala a o leʻi mafai ona faamutaina atoatoa le oti. I le tau amatamataga mai o le faiva a Iesu i lona avea ma Keriso, na faapea mai ai Ioane le Papatiso: “Faauta i le Tamai mamoe a le Atua, na te aveesea le agasala a le lalolagi.” (Ioane 1:29) Sa matuā aunoa lava Iesu Keriso ma se agasala. O lea, sa leʻi faatoʻilaloina ai o ia i le oti, lea ua avea ma faasalaga mo le agasala. Ae ui i lea, sa ia faataga isi ina ia faaoo le oti ia te ia. Aisea? Auā o le faia faapea, na ia totogia ai le tau mo a tatou agasala.—Mataio 20:28; 1 Peteru 3:18.

Ona ua totogia lena tau, sa tatalaina ai loa le faamoemoe o le ola e aunoa lava ma le toe oti, ia i latou uma o ē faatuatua ia Iesu. Atonu e iai sina sao o le faasaienisi i le faaumiumiina o o tatou ola i se tulaga e faatapulaa mai, peitaʻi o le faatuatua ia Iesu o le ala moni lea i le ola e faavavau. Sa mauaina e Iesu lena soifuaga i le lagi, ma o le a maua foʻi e ona aposetolo faamaoni ma isi lena lava soifuaga. Peitaʻi, mo le toʻatele o i tatou o ē faatuatua atu ia Iesu, o le a tatou mauaina le ola e faavavau i luga o le lalolagi, pe a oo ina toe faafoʻisia mai e Ieova le Atua le lalolagi Parataiso.—Isaia 25:8; 1 Korinito 15:48, 49; 2 Korinito 5:1.

Le Ola e Faavavau i le Lalolagi Parataiso

Na fesili se tasi tamāloa: “E toʻafia ni tagata o le a latou iloa le aogā o le ola pea pe afai e lē manaʻomia ona feoti?” Po o le a iai ea ni lagona fiu i se olaga e aunoa ma le oti? Ua faamautinoa mai e le Tusi Paia ia i tatou o le a lē faapena. “Ua faia e ia mea uma lava e matagofie i o latou lava tausaga; ua tuuina foʻi e ia le [“faavavau i o latou loto,” NW]; a e le mailoa e le tagata le galuega ua faia e le Atua mai le amataga e oo i le gataaga.” (Failauga 3:11) E matuā anoanoaʻi ma lavelave le foafoaga a Ieova le Atua, ma o le a faaauau pea ona faaosofia ai lo tatou naunau fiailoa, ma faafiafiaina ai i tatou i taimi uma tatou te ola ai—e oo lava i le faavavau.

O se alii na faia ni ana suʻesuʻega i se manulele e taʻua o le Siberian Jay na ia faaigoaina lana suʻesuʻega o “se faamasaniga uigaese, ma le matagofie” ma sa ia faapea mai, o lona mātaʻitūina o le manulele o se tasi lea o mea ua sili ona olioli ai i lona olaga. O le tele o lona suʻesuʻeina o le manulele, o le tele foʻi lea o lona matuā naunau i ai. Na ia taʻua, e oo lava ua 18 tausaga ua mavae talu ona fai ana suʻesuʻega, ae e leʻi tāitai lava faapea ua uma. Afai e mafai e se ituaiga e tasi o manulele ona faaosofia le naunau fiailoa, le fiafia o se tagata poto, i se umi e 18 tausaga o ni ana suʻesuʻega maeʻaeʻa, seʻi manatu la i se avanoa o iai e mauaina ai le olioli ma le faamalieina pe a suʻesuʻeina le foafoaga atoa i le lalolagi.

Seʻi faaāta i le mafaufau matātā uma o suʻesuʻega faasaienisi na o le a avanoa mai i se tasi e lē faatapulaa le umi o le taimi e ola ai. Seʻi faaāta i lou mafaufau nofoaga mananaia uma o le a mafai ona asiasi atu i ai faapea foʻi tagata lelei uma o le a mafai ona feiloaʻi atu i ai. Taumafai e malamalama i le lē mafaitaulia o avanoa e manatunatu ai, ati aʻe, ma fausiaina ai mea. O le a leai se mutaaga o avanoa mo i tatou e fausia ai ma faaaogā tatau ni mea na tatou faia. Pe a tatou toe mānatu i le anoanoaʻi o mea o le foafoaga, ua manino mai ai o le faavavau ua na o le pau lea o le taimi e mafai ona faataunuuina ai ma le tonu faamoemoega uma o le olaga.

Ua faaalia e le Tusi Paia faapea, e ala i le toetū, o le a faasalafa atu ai foʻi le ola e faavavau ia i latou o ē ua maliliu. (Ioane 5:28, 29) E tele auiliiliga e lē o malamalama i ai o le talafaasolopito atonu o le a manino mai ia i tatou pe afai o le a aumaia ia i tatou e ē na oo moni i ai na mea, ni auiliiliga ma taliina ai a tatou fesili. Seʻi mafaufau i faamalamalamaga uma o vaitaimi eseese o le talafaasolopito o le a faamatala mai e i latou o le a toe faatutūina aʻe.—Galuega 24:15.

A o mafaufau atu i lena taimi, e mafai ona e fiafia e iloa, atonu pe a oo ina toetū aʻe Iopu, o le a manaʻo o ia e toe suia lana faamatalaga lea o loo faamauina i le Iopu 14:1. Pe na i lo lena, atonu o le a ia faapea mai: ‘O le tagata ua fanau mai i le fafine, ua ola nei e faavavau ma ua tumu i le faamalieina.’

Mo i latou o loo faalagolago atu ia Ieova ma faatuatua ia Iesu, o lo latou mafaufau i se olaga faaumiumi e lē faatapulaa mai ua lē na o se miti lē manino. Ua toe o se aga ona avea lea o se mea moni. O le a mou atu le soifua matua ma le oti. E ōgatasi lenei manatu ma le Salamo 68:20, (NW) lea o loo faapea mai: “O Ieova le Alii Pule Silisili Ese, o ia e ana ala e faasaoina ai mai le oti.”—Faaaliga 21:3, 4.

[Ata i le itulau 4, 5]

O le agaʻigaʻi i luma o sailiiliga faasaienisi ua faatupulaʻia ai faamoemoega o le ono mafai ona ola i se tulaga e sili atu ona faaumiumi

[Ata i le itulau 7]

O le faavavau ua na o le pau lea o le taimi e mafai ona faataunuuina ma le tonu faamoemoega ua faataatitia mai o le olaga