Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Ono Maua Mai Lou Uso

E te Ono Maua Mai Lou Uso

E te Ono Maua Mai Lou Uso

“Ia e alu, ma aoai ia te ia tau lava o oulua ma ia. Afai e faalogo mai o ia ia te oe, ua e maua lou uso.”—MATAIO 18:15.

1, 2. O le ā le fautuaga aogā na tuuina mai e Iesu e faatatau i le taulimaina o masei?

INA ua itiiti ifo ma le tausaga le umi o lana faiva o loo totoe, na tuuina atu ai e Iesu ni lesona tāua mo ona soo. E mafai ona e faitau ai i na lesona i le Mataio mataupu e 18. O le tasi sa faatatau atu i le tāua o lo tatou loto maulalo, pei o tamaiti. Ona sosoo ai lea ma lona faamamafa mai faapea e ao ona tatou ʻalofia le faatausuaiina ‘o se tasi o i latou e iti’ ma e tatau ona tatou taumafai e toe maua mai ‘ē iti’ ina ia lē fano i latou. Ona faaopoopo mai lea e Iesu o fautuaga tāua, ma aogā i le foʻiaina o faafitauli i le va o Kerisiano.

2 Atonu e te manatuaina lana fetalaiga: “Afai e agaleaga mai lou uso ia te oe, ia e alu, ma aoai ia te ia tau lava o oulua ma ia. Afai e faalogo mai o ia ia te oe, ua e maua lou uso. A e afai e le faalogo mai o ia, lua te o ma se tasi, po o se toalua, ina ia faamaoni ai upu uma i le mau a le toalua, po o le toatolu. A le faalogo lava o ia ia te i laua, ia e taʻu atu i le ekalesia [faapotopotoga]; pe afai e le faalogo lava o ia i le [faapotopotoga], ia avea o ia ia te oe, ia pei o le faapaupau, po o le tagata ao lafoga.” (Mataio 18:15-17) O le ā le taimi e ao ona tatou faatatauina ai lena fautuaga, ma o le ā lo tatou uiga e tusa ai o le faia faapea?

3. O le ā le auala masani e ao ona tatou uia e feutagaʻi ai ma isi i a latou measesē?

3 Na faamamafa e le mataupu ua tuanaʻi faapea, ona tatou te lē lelei atoatoa uma lava ma lolo gofie i le faia o le measesē, e manaʻomia ai ona tatou galulue i le faamagalo atu. E faapitoa lava le manaʻomia o lena mea pe afai e tigā ona o se faamatalaga po o se mea na faia e se uso Kerisiano. (1 Peteru 4:8) E masani lava ona sili atu le lelei o le tau ina faateʻa le faatigā—i le faamagalo ma faagalo. E mafai ona tatou vaai i le faia faapea o se vaegafai e faamalosia ai le filemu i le faapotopotoga Kerisiano. (Salamo 133:1; Faataoto 19:11) Peitaʻi, atonu e iai se taimi e te manatu ai e tatau ona e foʻia se mataupu ma lou uso po o lou tuafafine o lē na faatigā atu ia te oe. I se tulaga faapena, ua saunia mai ai e fetalaiga a Iesu o loo i luga le taʻiala.

4. E tusa ai o mataupu silisili, e faapefea ona tatou faatatauina le Mataio 18:15 i measesē a isi?

4 Na fautua mai Iesu ina ia e “aoai ia te ia tau lava o oulua ma ia.” O se gaoioiga atamai lena. Ua faaupu faapea e nisi faaliliuga faa-Siamani lenei faaupuga, ia faailoa atu lona sesē “a o vaavaai i ai mata e fa,” o lona uiga o ou mata ma ona mata. Pe afai e te lua talanoaina le faafitauli tau o oulua i se auala agalelei, e masani lava ona faigofie ona foʻia. E faigofie mo se uso na ia faia se mea pe na faia se faaupuga e faatigā pe lē agalelei ia te oe ona faailoa atu le measesē tau lava o oe. Afai o loo faalogologo mai nisi, o le natura masani lava o le tagata lē lelei atoatoa e ono lolo atu ai i le teena o lona sesē po o le taumafai e taʻusaʻoina le mea na ia faia. Peitaʻi o lou talanoaina o le mataupu “a o vaavaai i ai mata e fa,” e te ono iloa mulimuli ane ai sa o se lē femalamalamaaʻi na i lo se agasala po o se measesē e faia ma le iloa. O le taimi lava e te lua iloa ai ua na o se lē femalamalamaaʻi, ona mafai lea ona lua foʻia, e aunoa ma le faatagaina o sina mataupu e tuputupu aʻe ma faaleagaina ai le lua mafutaga. O lea, o le mataupu silisili i le Mataio 18:15 e mafai ona faatatauina i nai mea tigā i le olaga i aso taʻitasi.

O le ā sa Ia Uiga i Ai?

5, 6. E tusa ai o fuaiupu o loo siomia ai le mau, o ā ituaiga o agasala o loo faasino i ai le Mataio 18:15, ma e faapefea ona iloa lena mea?

5 O le mea moni lava, o le fautuaga a Iesu e fesootaʻi atu i mataupu matuiā. Na fetalai Iesu: “Afai e agaleaga [agasala] mai lou uso ia te oe.” I se tulaga lautele, o se “agasala” e mafai ona faasino atu i so o se measesē lava po o se masei. (Iopu 2:10; Faataoto 21:4; Iakopo 4:17) Peitaʻi, e faailoa mai e fuaiupu o loo siomia ai le mau faapea o le agasala sa uiga i ai Iesu e tatau ona matuiā. Sa matuā lava lona matuiā lea na mafai ai ona oo atu ina manatu i le tagata fai measesē e “pei o le faapaupau, po o le tagata ao lafoga.” O le ā le uiga o lena faaupuga?

6 Na iloa e soo o Iesu ina ua faalogo i na upu faapea e lē tatau mo tagata o lo latou nuu ona faifaimea ma tagata o Nuu Ese. (Ioane 4:9; 18:28; Galuega 10:28) Ma latou te matuā ʻalofia lava le ʻau ao lafoga, o tamāloloa na tupuga aʻe o ni Iutaia ae peitaʻi ua latou liliu atu i le faaaogāsesēina o tagata. O le mea moni la, o le faamatalaga i le Mataio 18:15-17 sa faatatau atu i agasala matuiā, ae lē se mea leaga po o le faatigā mai o isi lea e mafai lava ona e faamagaloina ma faagalo.—Mataio 18:21, 22. *

7, 8. (a) O ā ituaiga o agasala e ao ona taulimaina e toeaina? (e) O le ā le ituaiga o agasala e mafai ona foʻia i le va o ni Kerisiano se toʻalua, e tusa ai o le Mataio 18:15-17?

7 I lalo o le Tulafono, sa iai nisi agasala sa sili atu le mea na manaʻomia mai lē na faatigā i ai na i lo le faamagalo. O le upu leaga, o faiga faaaposetasi, o ifogā tupua, ma agasala tau i feusuaiga o le faitaaga, le mulilua, ma faiga faatauatane sa manaʻomia ona lipoti atu ma taulimaina e toeaina (po o ositaulaga). E faapena foʻi le tulaga o loo iai i le faapotopotoga Kerisiano. (Levitiko 5:1; 20:10-13; Numera 5:30; 35:12; Teuteronome 17:9; 19:16-19; Faataoto 29:24) Ae mātau foʻi, o le ituaiga o agasala sa fetalai i ai Iesu iinei sa mafai ona foʻia i le va o tagata e toʻalua. E pei o ni faataʻitaʻiga: Ona o le uunaʻia e le ita po o le loto leaga, e faaleaga ai e se tasi lona uso ā tagata. Ua faatonuina se Kerisiano ina ia faia se galuega i ni mea faufale faapitoa lava ma ia faamaeʻaina i se aso patino. Ua malie se isi Kerisiano o le a ia toe totogi mai se tino i tupe e tusa ai o se faasologa po o se aso patino. Ua folafola mai e se tasi faapea afai e toleniina o ia e lona pule, o le a ia lē (e tusa lava pe sui lana galuega) faatautavā pe taumafai e aveesea tagata e ō atu e faatau mai lona pule mo se vaitaimi ua faatulagaina po o le faigaluega i se vaipanoa patino. * Afai o le a lē tausisia e se uso ana upu ma lē salamō i na measesē, e mafai ona avea moni o se mea matuiā. (Faaaliga 21:8) Ae o na measesē e mafai ona foʻia i le va o le toʻalua o loo aafia ai.

8 O le a faapefea la ona e gaoioi e foʻia le mataupu? E masani lava ona mātauina afioga a Iesu i laasaga e tolu. Seʻi o tatou tilofaʻia taʻitasi na laasaga. Na i lo le vaai i ai e pei o ni faatulagaga faaletulafono maumauaʻi, ia saili ina ia malamalama i le agaga o fetalaiga a Iesu, ma ia aua neʻi leiloa lou sini, o le alofa.

Tauivi Ina ia Maua Mai Lou Uso

9. O le ā e ao ona teu i o tatou mafaufau i le faatatauina o le Mataio 18:15?

9 Na amata e Iesu i le faapea mai: “Afai e agaleaga mai lou uso ia te oe, ia e alu, ma aoai ia te ia tau lava o oulua ma ia. Afai e faalogo mai o ia ia te oe, ua e maua lou uso.” E manino mai, e lē o faavae mai lenei laasaga i na o ni masalosaloga. E tatau ona ia te oe ni faamaoniga po o ni faamatalaga patino e mafai ona e faaaogāina, e fesoasoani ai i lou uso ina ia ona iloa ai sa ia faia se measesē ma e manaʻomia ona faatulaga saʻo mataupu. E lelei pe a vave ona e gaoioi, ia lē faataga ai le mataupu e oo i se tulaga matuiā po o le oo atu foi ina mauaa ona uiga. Ma ia aua neʻi galo o lou mafaufau pea lava i ai i le mataupu e mafai foʻi ona faaleagaina ai oe. Talu ai o le talanoaga e tatau ona tau lava o le va o oe ma ia, ʻalofia la lou muaʻi taʻu atu i isi o lena mea ona o lou manaʻo ina ia latou alolofa mai ai ia te oe po o le faaali ai o lou fia mamā. (Faataoto 12:25; 17:9) Aisea? Talu ai ona o lou sini.

10. O le ā o le a fesoasoani ia i tatou ina ia maua mai lo tatou uso?

10 O lou sini o le tatau ona maua mai lou uso, ae lē ina ia faasalaina, faalumaina, po o le faaleagaina o ia. Afai ua ia faia moni lava se measesē, ua i se tulaga lamatia la laʻua faiā ma Ieova. E te manaʻo moni lava ia avea pea o ia ma ou uso Kerisiano. O le a foliga mai e te taulau manuia pe afai i lena talanoaga tau o oulua o le a tumau ai lou toʻafimalie, ʻalofia upu mamafa pe i se leo inainā. I lenei talanoaga agalelei, ia manatua e te lua lē lelei atoatoa uma, o ni tagata agasala. (Roma 3:23, 24) A o ia iloaina e te leʻi faitala atu i isi e uiga ia te ia ma ia vaaia lou naunau faamaoni e fesoasoani atu, o le a vave lava ona maua se vaifofō. O lenei feutagaʻiga agalelei ma le manino, o le a atagia faapitoa mai ai lava le atamai pe afai lea na oulua faia uma ni measesē se tele po o se lē femalamalamaaʻi foʻi na māfua ai le faafitauli.—Faataoto 25:9, 10; 26:20; Iakopo 3:5, 6.

11. E tusa lava pe lē faalogo mai ia i tatou le tagata faatigā, o le ā e ono mafai ona tatou faia?

11 Pe afai e te fesoasoani atu ia te ia ina ia iloa o lea ua iai se measesē ma e matuiā, e ono uunaʻia ai o ia e salamō. Peitaʻi o le mea moni, o le faamaualuga e mafai ona avea ma faalavelave. (Faataoto 16:18; 17:19) O lea e tusa lava pe na te lē muaʻi taliaina le measesē sa ia fai ma salamō, e mafai ona e faatali ai iinā a o leʻi faia se isi laasaga agaʻi i luma o le mataupu. E leʻi fetalai mai Iesu ina ia ‘tau ina faatasi ona alu atu ma aʻoaʻi ia te ia.’ Talu ai o se agasala e mafai ona lua foʻia, ia manatu i le toe feutagaʻi ma ia i le agaga o loo i le Kalatia 6:1 ma ia “vaavaai i ai mata e fa.” E te ono taulau manuia. (Faatusatusa i le Iuta 22, 23.) Peitaʻi, e faapefea pe afai e te maumauaʻi o lea ua faia se agasala ae e lē tali mai lava o ia?

Aumai se Fesoasoani Taʻumatuaina

12, 13. (a) O le ā le laasaga lona lua na faataatia mai e Iesu i le taulimaina o masei o isi? (e) O ā fautuaga talafeagai e ao ona faaaogā i le faatatauina o lenei laasaga?

12 Pe e te manaʻo i isi ina ia fiu gofie ia te oe pe afai ua tuuaʻia oe i se measesē matuiā? E mautinoa lava e leai. E tusa ai o lea, na faailoa mai e Iesu faapea pe a maeʻa le laasaga muamua, e lē tatau ona e fiu ai i le taumafai e maua mai lou uso, ina ia tumau pea le lua autasi faatasi ai ma isi i le tapuaʻiga e taliaina e le Atua. Na faaauivi mai e Iesu le laasaga lona lua: “Afai e le faalogo mai o ia, lua te o ma se tasi, po o se toalua, ina ia faamaoni ai upu uma i le mau a le toalua, po o le toatolu.”

13 Na ia fetalai ina ia ave se “tasi po o se toalua.” E leʻi fetalai mai o ia faapea a maeʻa loa le laasaga muamua, ona e saʻoloto loa lea e talanoaina le faafitauli ma le isi anoano, pe faafesootaʻi atu se ovasia femalagaaʻi, po o le tusi atu foʻi i uso e faatatau i le faafitauli. E ui ua e talitonu maumauaʻi e faatatau i le measesē, ae e leʻi faamautūina moni atoatoa. E te lē manaʻo la e faasalalau atu ni faamatalaga lē saʻo lea e mafai ona iʻu i le avea ai foʻi o oe ma taufaaleaga. (Faataoto 16:28; 18:8) Ae na fetalai mai Iesu ia ave se toʻatasi pe avatu i ai ma se isi toʻalua. Aisea? Ma o ai atonu e mafai ona ave?

14. O ai e mafai ona tatou ō ma ave i le laasaga lona lua?

14 O loo e taumafai e maua mai lou uso e ala i le faatalitonuina o ia o lea sa faia se agasala ma e ala i le uunaʻia o ia e salamō ina ia maua ai se filemu i lo oulua va ma le va o ia ma le Atua. Ina ia faataunuuina lena mea, e sili ona lelei pe afai o le ‘toatasi po o le toalua’ lea o le a e avea, o nisi sa molimauina le measesē. Atonu na la iai i le taimi na tupu ai, pe o ia i laʻua foʻi ni faamatalaga tāua e faatatau i le mea na faia (pe leʻi faia) i se mataupu faapisinisi. Afai e lē mafai ona maua ni molimau faapena, o i laʻua o le a e aumaia atonu e iai so la malamalamaga i le mataupu o loo feeseeseaʻi ai ma o lea e taumafai e faamautūina pe o le mea ua fai e mautinoa lava e sesē. E lē gata i lena, pe a manaʻomia mulimuli ane, e mafai ona la molimau i le talanoaga, i le faamautinoaina o mea moni na faailoa ma taumafaiga na faia. (Numera 35:30; Teuteronome 17:6) O lea e lē o i laʻua o ni ē tau ina nofonofo e lē faia se manatu i le talanoaga, po o ni faamasino i le faafitauli; peitai, o le māfuaaga o lo la auai ina ia fesoasoani e maua mai lou uso ma lo la uso.

15. Aisea e mafai ai ona aogā toeaina Kerisiano pe a tatou uia le laasaga lona lua?

15 E lē tau manaʻomia ona e mafaufau e aumaia ni tane o ē o ni toeaina i le faapotopotoga. Peitaʻi, e ono mafai e tane taʻumatuaina o ē ua avea ma toeaina ona faia so latou sao e ala i o latou agavaa faaleagaga. O na toeaina e “pei o se lafitaga i le matagi, ma se mea e malu ai i le afā; e pei o vaitafe i le nuu naumati, e pei o le paolo foi o le papa tele i le nuu ua le o i ai se vai.” (Isaia 32:1, 2) Ua iai lo latou poto masani i le auala e faamalamalama ai ma faasaʻo ai uso ma tuafāfine. Ma e iai i lē ua fai measesē māfuaaga lelei e faaalia ai le maufaatuatuaina o na “mea alofa i tagata.” * (Efeso 4:8, 11, 12) O le talanoaina o le mataupu i luma o ē taʻumatuaina faapena ma le auai foʻi i tatalo faatasi ma i latou e mafai ona ati aʻe ai se siomaga fou ma foʻia ai se mea na foliga mai e lē mafoʻiaina.—Faatusatusa i le Iakopo 5:14, 15.

Se Taumafaiga Faaiʻu Ina ia Maua Mai o Ia

16. O le ā le laasaga lona tolu na faataatia mai e Iesu?

16 Afai ua lē taulau le laasaga lona lua ina ia foʻia le mataupu, ona aafia moni lava lea o ovasia o le faapotopotoga i le laasaga lona tolu. “A le faalogo lava o ia [i le toʻatasi po o le toʻalua], ia e taʻu atu i le [faapotopotoga]; pe afai e le faalogo lava o ia i le [faapotopotoga], ia avea o ia ia te oe, ia pei o le faapaupau, po o le tagata ao lafoga.” O le ā e aofia ai i lenei mea?

17, 18. (a) O le ā le faaaʻoaʻoga e fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le tāua o le ‘taʻu atu i le faapotopotoga’? (e) E faapefea ona tatou faatatauina lenei laasaga i aso nei?

17 Tatou te lē vaai i lenei mea faapea o se faatonuga ina ia faaali ai le agasala po o le measesē i sauniga masani po o se sauniga faapitoa a le faapotopotoga atoa. E mafai ona tatou filifili i le faatulagaga talafeagai mai le Afioga a le Atua. Seʻi vaai i le mea sa ao ona fai i Isaraelu anamua i se tasi e fouvale, soona ʻai pe soona inu, ma onā: “Afai e vaogata ma le finauvale le atalii o se tasi tagata, e le faalogo i le upu a lona tamā, po o le upu a lona tinā, pe a uma ona la aoai atu i ai, a e le faalogo lava o ia ia te i laua; ona tago ai lea o lona tamā ma lona tinā ia te ia, ma avatu ia te ia i toeaina o lana aai, i le faitotoa o lana aai; ona fai atu lea o i laua i toeaina o lana aai, O la ma tama nei ua vaogata ma le finauvale ia, e lei faalogo lava i a ma upu; o le ʻai tele foi ia, ma le inu ia onā, ona fetogi ai lea o tagata uma o lana aai ia te ia i maa.”—Teuteronome 21:18-21.

18 Sa leʻi faailoa atu ma faamasinoina le agasala a se tagata e le nuu atoa po o le ituaiga atoa uma e sau ai o ia. Na i lo lea, e taulimaina e “toeaina” ua mātaulia e avea ma sui o le faapotopotoga. (Faatusatusa i le Teuteronome 19:16, 17 e faatatau i se mataupu na taulimaina e ‘le ʻau faitaulaga ma faamasino sa iai i na ona po.’) I se tulaga talitutusa i aso nei, pe a manaʻomia ona laasia le laasaga lona tolu, ona taulimaina loa lea o le mataupu e toeaina, o ē ua fai ma sui o le faapotopotoga. Ma o lo latou sini foʻi lena, ina ia maua mai le uso Kerisiano pe afai e mafai ai. Latou te faaātagia atu lenei sini i le faaalia o le faimea tonu, e lē muaʻi faamasinosino i le mataupu po o le faaituʻau ona fai.

19. O le ā o le a tauivi toeaina o ē na tofia atu e faalogo i le mataupu, e fai?

19 O le a latou taumafai e fuafua lelei i mea moni ma faalogo atu i molimau uma e moomia ina ia faamautūina ai pe sa faia moni le agasala (pe o faaauau pea ona faia). Latou te mananaʻo e puipui le faapotopotoga mai le faaleagaina ma taofia pea le agaga o le lalolagi mai le sao atu i totonu. (1 Korinito 2:12; 5:7) Ina ia ōgatusa ma o latou agavaa faale-Tusi Paia, o le a latou tauivi ina ia “apoapoai atu i le aʻoaʻoga e ola ai, ma aoai atu i e finau mai.” (Tito 1:9, LF) Talosia, o le a lē pei le tagata fai measesē o tagata Isaraelu o ē na tusi ai le perofeta a Ieova e faapea: “Na ou valaau, a ua outou le tali mai; na ou fai atu, a ua outou le faalogo mai; ua outou faia foi le mea ua leaga ia te au, ma outou filifilia le mea ou te le fiafia i ai.”—Isaia 65:12.

20. O le ā le mea na taʻua e Iesu e tatau ona tupu pe afai e musu le tagata ua agasala e faalogo ma salamō?

20 Peitaʻi, i nisi lava foʻi nai mea iti e tutupu, e faaalia ai e le tagata agasala se uiga faapena. Afai o le tulaga lena e iai, e manino lava le taʻiala a Iesu e faapea: “Ia avea o ia ia te oe, ia pei o le faapaupau, po o le tagata ao lafoga.” E leʻi fautuaina mai e le Alii se faiga lē alofa po o le faaoolima. Peitaʻi, e leai se taumatemate e tusa ai o le taʻiala na tuuina atu e le aposetolo o Paulo ina ia aveesea mai le faapotopotoga tagata fai measesē ma le lē salamō. (1 Korinito 5:11-13) E oo foʻi i lenei faiga e ono iʻu ai i le sini o le maua mai o le tagata ua agasala.

21. O le ā le avanoa o loo iai pea mo se tasi ua aveesea ma le faapotopotoga?

21 E mafai ona tatou iloa lena avanoa i le tala faatusa a Iesu i le atalii faamaumauʻoa. E pei ona faamatalaina, ina ua maeʻa se vaitaimi o ola ese lena tagata fai measesē mai le fefaauōaʻiga agalelei faaleuso ma le aiga o lona tamā ona “atamai ai lea o ia.” (Luka 15:11-18) Na taʻu atu e Paulo ia Timoteo faapea o nisi tagata fai measesē o le a salamō i se taimi ma “latou ala mai foi na moe i le mailei a le tiapolo.” (2 Timoteo 2:24-26) O lo tatou faamoemoega moni e mo so o se tasi ua agasala ma le lē salamō ma aveesea mai le faapotopotoga o le a latou lagonaina lo latou misia—e lē gata o le finagalo malie o le Atua ma le fefaauōaʻiga māfana faaleuso ma aufaatasiga faasamasamanoa ma Kerisiano faamaoni—ma latou toe atamamai ai.

22. E faapefea ona mafai ona tatou toe maua mai lo tatou uso?

22 Sa leʻi manatu Iesu i tagata faapaupau ma le ʻau ao lafoga faapea e lē tatau i ai se faamagaloga. O se tasi o ao lafoga e igoa ia Mataio Levi, na salamō, na ‘mulimuli ia Iesu’ ma le faamaoni, ma na oo lava foʻi ina filifilia o ia e avea ma aposetolo. (Mareko 2:15; Luka 15:1) O lea, afai i aso nei e iai se tagata ua faia se agasala ae “le faalogo lava o ia i le faapotopotoga” ma ua aveesea mai ai o ia, e mafai ona tatou faatali seʻi vaai, pe iai se taimi, o le a toe salamō ai ma faasaʻo ona ala. Pe a ia faia faapea ma toe avea ma se tasi o le faapotopotoga, ona tatou fiafia ai lea ina ua toe maua mai lo tatou uso i totonu o le lafu o le tapuaʻiga moni.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 Ua faapea mai le Cyclopedia a McClintock ma Strong: “O telona [o le ʻau ao lafoga] o le Fea[gaiga] Fou sa manatu i ai o ni faalata ma o ni aposetate, ua faaleagaina i a latou feuiaiga faifai pea ma faapaupau, o meafaigaluega ma le loto i ai a le fili. Sa faavasegaina i latou faatasi ma ē agasala . . . Sa faaesea i latou, ma o tagata na ola i ni olaga lelei sa latou tutū mamao ese mai ia i latou, pau lava a latou uō po o aumea o i latou ia e maua mai i ē, e pei foʻi o i latou, o ē na lafoaʻiina.”

^ pala. 7 O ni mataupu faapisinisi po o tulaga tau tupe e matuā faaʻoleʻole, faagaoi, pe faitogafiti e mafai ona aafia i le ituaiga o agasala sa uiga i ai Iesu. O se mea e mātaulia ai, ina ua uma ona ofoina atu taʻiala o loo faamauina i le Mataio 18:15-17, ona tuu atu loa lea e Iesu o se tala faatusa i pologa (tagata faigaluega) o ē na nonōina ni tupe ae ua lē mafai ona la totogia.

^ pala. 15 Na faapea mai le manatu o se tagata atamai faapitoa i mataupu faale-Tusi Paia: “I nisi o taimi e sili ai ona uaʻi atu le tagata fai measesē i le fautuaga mai se toʻalua po o se toʻatolu (ae maise lava pe afai e faaaloalogia na tagata) na i lo le fautuaga mai se toʻatasi, ae maise pe afai o ia lena o se tagata e ese lava lona manatu.”

E te Manatua?

□ E tusa ai o le manatu autū, o le ā le ituaiga o agasala e faatatau i ai le Mataio 18:15-17?

□ O le ā e tatau ona tatou manatua pe afai tatou te uia le laasaga muamua?

□ O ai e mafai ona fesoasoani mai pe afai e tatau ona tatou uia le laasaga lona lua?

□ O ai e aofia ai pe a uia le laasaga lona tolu, ma e faapefea ona mafai ona tatou toe maua mai lo tatou uso?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 18]

Na ʻalofia e tagata Iutaia le ʻau ao lafoga. Na liliu ese Mataio mai ona ala tuai ma mulimuli atu ia Iesu

[Ata i le itulau 20]

E masani lava ona mafai ona tatou foʻiaina se mataupu “a o vaavaai i ai mata e fa”