Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aiseā ua Matata‘u ai i le Apokalipise?

Aiseā ua Matata‘u ai i le Apokalipise?

Aiseā ua Matataʻu ai i le Apokalipise?

UA TAʻUA e se tusitala faalotu e suafa ia Damian Thompson i le mekasini o le Time e faapea: “Ua faitau sefulu nei tausaga, o vavalo mai le ʻau mapolotu Kerisiano e faapea ua toe nei o se āga ona oo loa lea o [se] ituaiga faaleagaina tele i le sosaiete faaletagata o loo iai nei. Ona o le matuā faateʻia ai o i latou, ua lē gata ai ina soona faamamafa naʻuā nei mea, ae o loo faasalalauina foʻi e tagata lava o ē sa masani ona faaʻamuʻamu mai ia i latou: o ē e faapolokalameina komepiuta, o taʻitaʻi faapisinisi ma le ʻau faipolotiki.” Sa ia taʻua e faapea o le mataʻu ina neʻi lē toe ola se komepiuta i le lalolagi atoa i le tausaga e 2000 “ua faapogaia ai tagata lautele e nofouta i le meleniuma” o ē o loo matataʻu i le oo mai o mala faafuaseʻi e pei o le “fefe vale o tagata uma, le lē mafai ona toe gaoioi o malo, fetauaʻiga ona o le sailia o meaʻai, o faiga sauā i le lautele, atoa ma vaalele e fetoʻai ma fale maualuluga.”

E faaopoopo atu i le popolega masani o loo iai o gaoioiga faasoesa a tamaʻi vaega eseese faalotu o loo iai, lea e masani ona faaigoa o “faaapokalipise.” Ia Ianuari 1999, i se mataupu sa faaulutalaina “O Ierusalema ma Faailoilo o le Apokalipise,” na faapea mai le pepa Falani e lomia i aso taʻitasi o le Le Figaro: “Ua mātauina e le auaunaga e puipuia le saogalemu [a Isaraelu] e faapea e sili atu i le selau le aofaʻiga o ‘i latou e talitonu i le meleniuma’ o loo i luga po o tafatafa foʻi o le Mauga o Olive e faatalitali ai i le parousia po o le apokalipise.”

O loo aofia ai i le 1998 Britannica Book of the Year se lipoti faapitoa e faatatau i “Lotu Mavae e Talaʻia le Aso o le Faaumatiaga.” O loo taʻua ai, lotu mavae ia e faamalosia tagata ina ia pule i o latou lava ola ona o le faatinoga o le lotu, e aofia ai, e pei o le Faitotoʻa i le Lagi, o le Malumalu o Tagata, ma le Poloaʻiga o le Malumalu o le La, atoa ma le Aum Shinrikyo (Le Upu Moni Silisili), lea sa fuafuaina le osofaʻiga e faaaogā ai kasa oona e oti ai lea sa faia i le auala e ʻeli i lalo i Tokyo i le 1995, na fasiotia ai le toʻa 12 ma manunuʻa ai le faitau afe. I le aotelega o lenei lipoti, na tusia ai e Martin E. Marty, o ia o se polofesa o mataupu faalotu i le Iunivesite o Chicago, e faapea: “A o faagasolo atu i le 2000 o se mea e faagaeetia ai—ma e toeitiiti lava mautinoa le faapogaia ai o valoaga uma eseese ma faalapotopotoga. O nisi atonu o le a faia mea mataʻutia. O le a avea o se taimi e lē tatau ona manatu māmā i ai.”

Le Talaaga o le Mataʻu i le Apokalipise

O le Apokalipise, po o le Faaaliga, o le igoa lena o le tusi mulimuli o le Tusi Paia, na tusia i le taufaaiʻuiʻuga o le uluaʻi senituri T.A. Pe a fua i le tulaga faavaloaga atoa ma le tele lava ina faafaatusa le gagana o lenei tusi, na oo ai ina faatatau atu le soānauna o le “faaapokalipise” i se ituaiga tusitusiga lea sa amata ona tusia muamua atu a o leʻi tusiaina le tusi o Faaaliga. O le tulaga faafaatusa taumatemate o lenei tusi e oo atu i tuā i Peresia anamua ma muamua atu foʻi i lena taimi. O lea la, o loo tautala le Jewish Encyclopedia e uiga i “le telē o se taaʻiga o manatu ma faiga faa-Papelonia i le tele o faamatalaga taumatemate o loo aofia ai i nei tusitusiga [faaapokalipise a Iutaia].”

Sa matuā taatele lava tusitusiga faaapokalipise a Iutaia mai le amataga o le senituri lona lua T.L.M. seʻia oo mai i le iʻuga o le senituri lona lua T.A. I le iloiloina o le māfuaaga o nei tusitusiga, na tusia ai e se tagata poto faapitoa o le Tusi Paia e faapea: “Na vaevaeina tagata Iutaia a o faagasolo taimi, i ni vaitaimi se lua. O le vaitaimi o loo iai nei, lea e matuā leaga lava . . . Ona faatalitali loa lea o tagata Iutaia i le iʻuga o mea e pei ona iai. O le isi o le vaitaimi lea o le a oo mai le vaitaimi o le a atoatoa ona lelei, o le vaitaimi faaauro a le Atua lea o le a iai le filēmū, manuia ma le amiotonu . . . E faapefea e lenei vaitaimi o iai nei ona avea ma vaitaimi lea o le a oo mai? E talitonu tagata Iutaia e lē mafai e tagata ona aumaia le suiga ma, o lea la, latou te faamoemoe i le faalaa tuusaʻo mai a le Atua. . . . E taʻua le aso o le afio mai o le Atua o Le Aso o le Alii ma o le a avea ma taimi o le matuā mataʻu ma le faaumatiaga, atoa ma le faamasinoga lea e fai ma tigā o le fanau mai o le vaitaimi fou. O mea ia o loo talanoaina i tusi uma lava faaapokalipise.”

Pe o se Mea Tonu le Mataʻu i le Apokalipise?

O loo tautala le tusi o le Tusi Paia o Faaaliga i “le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava,” po o Amaketo, lea o le a faaumatia ai le amioleaga, ona sosoo ai lea ma se vaitaimi e afe tausaga (e taʻua i nisi taimi o le Meleniuma) o le taimi lea o le a tuu ai Satani i le to e lē gata ae o le a faamasinoina ai e Keriso le fanau a tagata. (Faaaliga 16:14, 16; 20:1-4) I le vaitaimi o Tausaga Tutotonu (va o le 500 T.A. e oo i le 1500 T.A.), sa sesē le malamalamaga o nisi i nei valoaga ona sa faalauiloa e “Sagato” Aokusotino o le Katoliko (354-430 T.A.) e faapea sa amata le Meleniuma i le soifua mai o Keriso ma o le a sosoo ai ma le Faamasinoga Mulimuli. E foliga mai sa manatu māmā Aokusotino i le vaitaimi o loo aofia ai, peitaʻi a o latalata ane le tausaga e 1000, sa matuā faateleina lava le popole. Sa lē ioe tusitala o tala faasolopito i le matuā nofo mataʻu sa iai i lena vaitaimi o Tausaga Tutotonu i le apokalipise. Peitaʻi tusa lava po o le ā le taatele sa iai, ae na iʻu ina manino mai le lē taʻutonuina.

E faapena foʻi i aso nei, o loo iai le mataʻu faaletapuaʻiga atoa ma le mataʻu o tagata lautele e faapea o le tausaga e 2000 po o le 2001, o le a oo faatasi mai ma se apokalipise e faamataʻuina ai. Ae po o nei ea mataʻu o ni mea ua tonu? Ma pe o le feʻau o loo i le tusi o le Tusi Paia o Faaaliga, po o le Apokalipise, o se mea ea e mataʻu i ai, pe i le tuufaafeagai, po o se mea e tatau ona tatou faamoemoe atu i ai? Faamolemole ia faaauau pea le faitau.

[Ata i le itulau 4]

O mataʻu sa iai i le Apokalipise i vaitaimi o Tausaga Tutotonu sa faamaonia le lē taʻutonuina

[Ē Ana le Ata]

© Cliché Bibliothèque Nationale de France, Paris

[Ē Ana le Ata i le itulau 3]

Maya/Sipa Press