Cyril Lucaris—Se Tamāloa na Tautele ia te Ia le Tusi Paia
Cyril Lucaris—Se Tamāloa na Tautele ia te Ia le Tusi Paia
I se tasi aso i le tau māfanafana o le 1638, na teteʻi tagata faifaiva i le Sami o Marmara e lata ane i Constantinople (Istanbul i aso nei), le laumua o le emepaea o Ottoman, i le vaai atu i se tino maliu o opeopea i le vai. Ina ua faalatalata atu i ai, na matuā ofo i latou i le vaai atu o le tino maliu o lē na titinaina, le augātamā sili o Constantinople, le faauluuluga o le Lotu Orthodox. O le iʻuga mataʻutia lenei o Cyril Lucaris, se tagata lotu taualoa o le senituri lona 17.
E LEʻI lava le umi o le soifuaga o Lucaris e vaaitino i le mea sa moemiti i ai—le mauaina lea o se faaliliuga o Tusitusiga Kerisiano Eleni i le gagana Eleni o loo faaaogā i aso faisoo. E iai foʻi se isi miti a Lucaris e leʻi taunuu lava—o le toe foʻi lea o le Lotu Orthodox i “ala faigofie o le faaevagelia.” O ai lenei tamāloa? O ā toʻatugā na fetaiaʻi ma ia i nei taumafaiga?
Sa Faanoanoa i le Lē Lava o Aʻoaʻoga
Na fanau Cyril Lucaris i le 1572, i Candia a o pulea e Venice (ua avea nei o Iráklion), i Kereta. Ona o le lelei o ona tomai, na ia suʻesuʻe ai i Venice ma Padua i Italia ma faimalaga solo i iinā lava ma isi atunuu. I le tigā e vaai atu i fetauaʻiga i le va o vaega eseese i totonu o le lotu ma le tosina i faiga tau le toefuataʻiina i Europa, atonu na ia asia ai Sineva, lea sa iai i lalo o taaʻiga a aʻoaʻoga a Kalavini.
A o asiasi atu i Polani, na vaaia e Lucaris i tagata lotu Orthodox, o faifeʻau faapea ma le ʻaulotu, se tulaga mataʻutia ona leaga faaleagaga ona o le lē lava o a latou aʻoaʻoga. I Alesania ma Constantinople, sa atuatuvale o ia ina ua iloa e oo lava i pulelaa a failauga—le nofoaga e faitau mai ai le Tusi Paia—ua aveese mai nisi o falesā!
I le 1602, na malaga ai Lucaris i Alesania ina ia suitulaga i se tasi o ona tauaiga, le Augātamā o Meletios. Ona ia fetusiaʻi loa lea ma tagata lotu na iai mafaufauga tau le toefuataʻiina i Europa. I se tasi o tusi, na ia mātauina le tausia e le Lotu Orthodox o le tele o faiga sesē. I isi tusi, sa ia faamamafa ai le manaʻomia e le lotu ona suia talitonuga faanuupō i “ala faigofie o le faaevagelia” ma faalagolago tau lava o le pule o loo i le Tusi Paia.
Na popole foʻi Lucaris i le faatutusaina o le pule faaleagaga a Tamā o le Lotu ma fetalaiga a Iesu ma le ʻauaposetolo. Na ia tusi faapea: “Ua matuā lē mafai ona ou toe Mataio 15:6) Sa ia faaopoopo mai faapea, o lona manatu, e malaia le tapuaʻia o tupua. Na ia mātaua, o le ʻaiʻoi atu i “sagato,” sa o se faiga taufaifai i le Puluvaga o Iesu.—1 Timoteo 2:5.
onosaʻia le faalogo atu i tagata o faapea mai o uputuu a tagata ua tutusapau lona tāua ma mea o taʻua i le Tusi Paia.” (Le Faatauina o le Nofoalii o le Augātamā
O nei manatu, faatasi ma lona matuā inosia o le Lotu Katoliko Roma, na itagia ma sauāina ai Lucaris e le ʻau Jesuit ma i latou i le Lotu Orthodox o ē na mananaʻo e faatasi ma tagata Katoliko. E ui i na teteega, i le 1620, na toe tofia Lucaris e avea ma augātamā o Constantinople. Na faatulaga le umi e pule ai se augātamā o le Lotu Orthodox i lena taimi e le Emepaea a Ottoman. E faigofie lava i le pulega a Ottoman ona tuuesea se augātamā ma tofia se tagata fou pe a totogi i ai tupe.
O fili o Lucaris, ae maise le ʻau Jesuit ma le komiti pope o le Congregatio de Propaganda Fide (Faapotopotoga mo le Faalauiloaina o le Faatuatuaga), na lē aunoa ona taufaaleaga ma lamalama ia te ia. Na mātauina i tusitusiga a le Kyrillos Loukaris e faapea: “Ina ia tuliloaina lenei faamoemoe, na faaaogā ai e le ʻau Jesuit so o se faiga—togafiti, molimau pepelo, taufaaʻoleʻole, ae maise lava faiga faatogafalea, lea na sili ona galue e faapele ai tagata maualuluga o le pulega a [Ottoman].” O le iʻuga, i le 1622, na tuliesea ai Lucaris i le motu o Roto, ma na faatau e Gregory o Amasya le tulaga augātamā mo le 20,000 tupe siliva. Peitaʻi, sa leʻi mafai e Gregory ona maua le aofaʻi na folafolaina, o lea na faatau ai loa e Anthimus o Adrianople le tulaga, ae mulimuli ane faamavae. O le mea na ofo ai, na toe faafoʻi Lucaris i le nofoalii o le augātamā.
Sa maumauaʻi Lucaris e faaaogā le avanoa fou lenei e aʻoaʻoina ai taʻitaʻi lotu ma tagata lotu Orthodox i le faasalalauina o se faaliliuga o le Tusi Paia ma sāvali faalotu. Ina ia ausia lenei mea, na ia faia fuafuaga e faamomoli atu se masini lōmitusi i Constantinople i lalo o le puipuiga a le amepasa a Egelani. Peitaʻi, ina ua maua le masini lōmitusi ia Iuni 1627, na molia e fili o Lucaris o ia i lona faaaogāina mo fuafuaga faapolotiki, ma na mulimuli ane latou faaleagaina le masini lomitusi. Sa tatau nei loa ia Lucaris ona faaaogā masini lōmitusi i Sineva.
Se Faaliliuga o Tusitusiga Kerisiano
Talu ai lona matuā faaaloalogia o le Tusi Paia ma le malosi o loo i ai i le aʻoaʻo atu, sa uunaʻia e nei lagona faanaunauga o Lucaris ia maua e tagata lautele upu o tusia ai. Na ia iloa faapea o le gagana sa faaaogā i uluaʻi manusikulipi o le Tusi Paia Eleni, e lē o malamalamagofie i ai tagata lautele. O le tusi muamua na filifilia e Lucaris, o se faaliliuga o le Tusitusiga Kerisiano Eleni i le gagana Eleni o ona aso. Ia Mati 1629 na amata loa ona galue ai Maximus Callipolites, o se monike na lelei ana aʻoaʻoga. Sa manatu le toʻatele o le ʻau Orthodox i le faaliliuina o le Tusi Paia o se mea matuā lē talafeagai, e tusa po o le ā le nenefu o faamatalaga i le ʻaufaitau. Ina ia faamalieina i latou, na tuua e Lucaris i le tasi itu o le laupepa le uluaʻi tusitusiga ae tuu i le isi itu le faaliliuga fou, i le faaopoopo i ai o nai faamaumauga. Ona sa maliu Callipolites a o leʻi umi talu ona maeʻa le manusikulipi, o Lucaris lava ia na siakiina ma toe faitau a o leʻi lōlōmia. Sa lolomia lena faaliliuga i sina taimi mulimuli ane talu le maliu o Lucaris i le 1638.
E ui i tapenapenaga ma le faaeteete a Lucaris, na aumaia e lena faaliliuga se teteega malosi mai le tele o epikopo. Sa manino mai le moni o le alofa o Lucaris i le Afioga a le Atua i upu tomua o lena faaliliuga o le Tusi Paia. Na ia tusia faapea o le Tusi Paia, pe a tuu atu i le gagana e tautatala ai tagata, o “se feʻau suamalie, ua tuu mai ia i tatou mai le lagi.” Na ia apoapoaʻi atu i tagata “ia iloa ma faamasani i mea uma [i le Tusi Paia]” ma e leai se isi auala e aʻoaʻoina ai e faatatau “i mea moni o le faatuatua . . . lea ua faasao mai i le Evagelia tauatua ma paia.”—Filipi 1:9, 10.
Sa taʻusalaina malosi e Lucaris ē na faasāina le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, faapea ma i latou na tetee i le faaliliuina o le uluaʻi tusitusiga: “Afai e tatou te tautala pe faitau e aunoa ma le malamalama, e peiseaī o loo lafo a tatou upu i le matagi.” (Faatusatusa i le 1 Korinito 14:7-9.) I le faaiʻuga o upu tomua, na ia tusi faapea: “A o outou faitauina uma lenei Evagelia tauatua ma paia i la outou lava gagana, ia ave i fale aogā e maua mai lo outou faitauina, . . . ma tau ina ia faasusuluina e le Atua lo outou ala i mea lelei.”—Faataoto 4:18.
Se Confession of Faith
Ina ua maeʻa ona ia amata le faaliliuina o le Tusi Paia, na uia ma le toa e Lucaris se isi laasaga. I le 1629 na ia faasalalau ai i Sineva se Confession of Faith (Taʻutinoga o le Faatuatuaga). Sa o se faamatalaga totino i talitonuga na ia faamoemoe o le a tauavea e le Lotu Orthodox. E tusa ai ma le tusi The Orthodox Church, o lena Confession “e toesea ai mai aʻoaʻoga a le Orthodox le faamamafaina o faiga uma faafaifeʻau ma tamaʻitaʻi sa, ma taʻusalaina ai ifoga i tupua o le faamamaluina o faatusa ma le ōle atu i sagato.”
E iai i le Confession ni vaega se 18. O loo taʻua i le vaega e lua e faapea o le Tusi Paia ua faagaeeina e le Atua ma e sili atu lana pule na i lo le lotu. Ua faapea mai: “E matou te talitonu na aao mai e le Atua le Tusi Paia . . . E matou te talitonu o le pule o le Tusi Paia e sili aʻe i le pule a le Lotu. O le aʻoaʻoina e le Agaga Paia e matuā ese lava mai le aʻoaʻoina e se tagata.”—2 Timoteo 3:16.
E faamautūina e le vaega e valu ma le sefulu e faapea o Iesu Keriso ua na o lea le Puluvaga, Ositaulaga Sili, ma le Ulu o le faapotopotoga. Na tusi Lucaris e faapea: “E matou te talitonu o lo tatou Alii o Iesu Keriso o loo nofo i le itu taumatau o Lona Tamā ma o iinā o loo Ia faatoga atu ai mo i tatou, i le faatinoina atoatoa o le tulaga moni ma le faaletulafono o le ositaulaga sili ma le puluvaga.”—Mataio 23:10.
Ua faapea mai le vaega e 12 e mafai ona see ese le lotu, i le manatu e saʻo le mea sesē, ae e mafai e le agaga paia ona laveaʻia e ala i galuega a faifeʻau faamaoni. I le vaega e 18, e maumaututū Lucaris e faapea o le pulekatolio ua na o manatu faalemafaufau: “E manino le lē tatau ona ioeina le iai o le Pulekatolio.”
I le faaopoopoga i le pito i tua o le Confession o loo iai se aofaʻiga tele o fesili ma tali. O loo faamamafa muamua e Lucaris iinā le tatau ona Faaaliga 22:18, 19.
faitau e tagata faamaoni uma le Tusi Paia ma o le a āfaina se Kerisiano pe a lē taulau ona faitau i le Afioga a le Atua. Ona ia faaopoopo mai lea e ao ona teena tusi o le Apokerifa.—Ua faapea mai le fesili lona fa: “O le ā la tatou vaai i Faatusa?” Na tali Lucaris: “Ua aʻoaʻoina i tatou e Tusitusiga Tauatua ma Paia, lea e manino ona faapea mai, ‘Aua e te fai mo oe se tupua ua ta, po o se faatusa lava o se mea o i le lagi i luga, po o i le fanua i lalo, po o i le sami o i lalo o le fanua; aua e te ifo i ai, aua foi e te auauna i ai; [Esoto 20:4, 5]’ auā e ao ona tatou tapuaʻia, e lē o le mea sa foafoaina, ae tau o Lē na Foafoaina ma Lē na Faia le lagi ma le lalolagi, ma ua na o Ia e faamamaluina . . . O le tapuaʻia ma le auauna i [faatusa], e pei ona faasāina mai . . . i le Tusi Paia, e matou te teena, ma ia vaai ina neʻi tapuaʻia lanu, ma ata, ma mea sa foafoaina, na i lo Lē na Foafoaina ma Lē na Faia.”—Galuega 17:29.
E ui e leʻi mafai e Lucaris ona tāea atoa matāʻupu sesē i le vaitaimi pogisa faaleagaga sa ola ai, * ae na ia faia taumafaiga lelei ina ia avea le Tusi Paia ma pule faavae i aʻoaʻoga a le lotu ma ia aʻoaʻo tagata e faatatau i aʻoaʻoga o i ai.
I le taimi lava na maua ai lenei Confession, na mapuna aʻe se osofaʻiga fou o teteega ia Lucaris. I le 1633, na taumafai ai Cyril Contari, le epikopo o Beroea (Aleppo i aso nei), o se fili o Lucaris ma sa lagolagoina e ʻau Jesuit e fetuunaʻi ma tagata Ottoman le tau mo le nofoa o le augātamā. Peitaʻi, na lē taunuu le faufauga ina ua lē mafai e Contari ona totogi le tupe. Na ūmia pea e Lucaris le tulaga. I le tausaga na sosoo ai sa totogia e Athanasius o Tesalonia le pe ā ma le 60,000 tupe siliva mo le tulaga o le augātamā. Sa toe leiloa le tulaga o Lucaris. Ae, a o leʻi uma le masina sa toe valaau ma faaeaina o ia. E oo atu i le taimi lena ua maua e Cyril Contari lana 50,000 tupe siliva. I le taimi lea ua tuliesea Lucaris i Roto. Ina ua mavae masina e ono, na mafai e ana uō ona faamautinoa le toe faafoʻisia mai o ia.
Peitaʻi, i le 1638, na tuuaʻia ai e le ʻau Jesuit ma tagata Orthodox na latou faifai mea faatasi, ia Lucaris mo le taumafai e fōua le pulega a le Emepaea a Ottoman. I le taimi lena ua faatonuina e le tupu le fasiotia o ia. Na puʻea o ia, ma ia Iulai 27, 1638, sa ave ai i se tamaʻi vaa e pei o le a tuliesea. Ina ua taunuu le vaa i le sami loloto, sa titina loa o ia. Na tanu lona tino e lata i le matāfaga, ae na toe eli mai ma lafo i le sami. Sa maua e tagata faifaiva lona tino ma mulimuli ane toe tanu e ana uō.
Lesona mo Tatou
Na faapea mai se tasi tagata poto: “E tatau ona amanaʻia faapea o se tasi o sini autū [a Lucaris] o le faamalamalama ma ati aʻe le tulaga tau aʻoaʻoga a ona taʻitaʻi lotu ma le lafu, lea sa matuā paʻū maulalo i le senituri e sefuluono ma le amataga o le senituri e sefulufitu.” E anoanoaʻi toʻatugā na fetaiaʻi ma Lucaris sa taofia ai o ia mai le ausiaina o lona sini. Na aveesea faalima o ia mai le nofoālii o augātamā. I le tolu sefulufa tausaga talu lona maliu, na taʻusalaina ai e se sinoti i Ierusalema ana aʻoaʻoga o ni manatu o se tagata ua fulitua i le lotu. Sa latou taʻutino mai o le Tusi Paia “e ao ona faitau i ai, e lē o so o se tagata, ae tau o ē o loo vaai totoʻa i mea loloto o le agaga pe a maeʻa ona faia sailiiliga talafeagai”—o lona uiga, ua na o ē o loo faapea mai o taʻitaʻi lotu aʻoaʻoina.
Ioe, ua toe taofia foʻi e pule faalotu taumafaiga ia faaavanoa atu le Afioga a le Atua i la latou lafu. Na latou tineia ma le sauā se leo na faasino atu nisi o mea sesē o a latou talitonuga e lē faale-Tusi Paia. Ua faamaonia lo latou iai i le lotolotoi o fili ua sili ona leaga o le saʻolotoga faalotu ma le upu moni. O le mea e faanoanoa ai, ua sao mai lava i o tatou aso lenei manatu i vala eseese. O se faamanatu matilatila lenei o le mea e tupu pe a faalavelave ane faufauga ua taʻimua ai taʻitaʻi lotu i le saʻolotoga e faaleo ai manatu ma faalogona.
[Faamatalaga pito i lalo]
^ pala. 24 I lana Confession, na te lagolagoina le Tolutasi ma le aʻoaʻoga o iʻuga tuupoina ma le ola pea o le solu—o ni aʻoaʻoga uma e lē mai le Tusi Paia.
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 29]
Na faia e Lucaris taumafaiga lelei ia avea le Tusi Paia ma pule faavae i aʻoaʻoga a le lotu ma aʻoaʻoina tagata e faatatau i aʻoaʻoga o loo i ai
[Pusa/Ata i le itulau 28]
Lucaris ma le Tusi Alexandrinus
O se tasi o mea tāua o le Faletusi o Peretania o le Tusi Alexandrinus, o se manusikulipi o le Tusi Paia mai le senituri lona lima T.A. Atonu mai ona uluaʻi itulau e 820 sa iai, e 773 o loo sao mai.
A o avea Lucaris ma augātamā o Alesania, Aikupito, sa ia te ia le anoanoaʻi o tusi. Ina ua avea ma augātamā o Constantinople, sa ia alu ma ave le Tusi Alexandrinus. I le 1624 na ia ofo atu ai i le amepasa a Peretania i Take e fai ma meaalofa mo le Tupu o Egelani, o James I. Na tuu atu i lē na suitulaga ia te ia, Charles I, i le tolu tausaga mulimuli ane.
I le 1757 na tuu atu ai le Faletusi Tautupu a le Tupu i le nuu o Peretania, ma o lenei tusi matagofie o loo faaalia nei i le John Ritblat Gallery i le Faletusi fou o Peretania.
[Faamatalaga i Ata]
Gewerbehalle, Tusi 10
Mai The Codex Alexandrinus in Reduced Photographic Facsimile, 1909
[Faamatalaga i Ata i le itulau 26]
Bib. Publ. Univ. de Genève