Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Cyril Lucaris—Se Tamāloa na Tautele ia te Ia le Tusi Paia

Cyril Lucaris—Se Tamāloa na Tautele ia te Ia le Tusi Paia

Cyril Lucaris—Se Tamāloa na Tautele ia te Ia le Tusi Paia

I se tasi aso i le tau māfanafana o le 1638, na teteʻi tagata faifaiva i le Sami o Marmara e lata ane i Constantinople (Istanbul i aso nei), le laumua o le emepaea o Ottoman, i le vaai atu i se tino maliu o opeopea i le vai. Ina ua faalatalata atu i ai, na matuā ofo i latou i le vaai atu o le tino maliu o lē na titinaina, le augātamā sili o Constantinople, le faauluuluga o le Lotu Orthodox. O le iʻuga mataʻutia lenei o Cyril Lucaris, se tagata lotu taualoa o le senituri lona 17.

E LEʻI lava le umi o le soifuaga o Lucaris e vaaitino i le mea sa moemiti i ai—le mauaina lea o se faaliliuga o Tusitusiga Kerisiano Eleni i le gagana Eleni o loo faaaogā i aso faisoo. E iai foʻi se isi miti a Lucaris e leʻi taunuu lava—o le toe foʻi lea o le Lotu Orthodox i “ala faigofie o le faaevagelia.” O ai lenei tamāloa? O ā toʻatugā na fetaiaʻi ma ia i nei taumafaiga?

Sa Faanoanoa i le Lē Lava o Aʻoaʻoga

Na fanau Cyril Lucaris i le 1572, i Candia a o pulea e Venice (ua avea nei o Iráklion), i Kereta. Ona o le lelei o ona tomai, na ia suʻesuʻe ai i Venice ma Padua i Italia ma faimalaga solo i iinā lava ma isi atunuu. I le tigā e vaai atu i fetauaʻiga i le va o vaega eseese i totonu o le lotu ma le tosina i faiga tau le toefuataʻiina i Europa, atonu na ia asia ai Sineva, lea sa iai i lalo o taaʻiga a aʻoaʻoga a Kalavini.

A o asiasi atu i Polani, na vaaia e Lucaris i tagata lotu Orthodox, o faifeʻau faapea ma le ʻaulotu, se tulaga mataʻutia ona leaga faaleagaga ona o le lē lava o a latou aʻoaʻoga. I Alesania ma Constantinople, sa atuatuvale o ia ina ua iloa e oo lava i pulelaa a failauga—le nofoaga e faitau mai ai le Tusi Paia—ua aveese mai nisi o falesā!

I le 1602, na malaga ai Lucaris i Alesania ina ia suitulaga i se tasi o ona tauaiga, le Augātamā o Meletios. Ona ia fetusiaʻi loa lea ma tagata lotu na iai mafaufauga tau le toefuataʻiina i Europa. I se tasi o tusi, na ia mātauina le tausia e le Lotu Orthodox o le tele o faiga sesē. I isi tusi, sa ia faamamafa ai le manaʻomia e le lotu ona suia talitonuga faanuupō i “ala faigofie o le faaevagelia” ma faalagolago tau lava o le pule o loo i le Tusi Paia.

Na popole foʻi Lucaris i le faatutusaina o le pule faaleagaga a Tamā o le Lotu ma fetalaiga a Iesu ma le ʻauaposetolo. Na ia tusi faapea: “Ua matuā lē mafai ona ou toe onosaʻia le faalogo atu i tagata o faapea mai o uputuu a tagata ua tutusapau lona tāua ma mea o taʻua i le Tusi Paia.” (Mataio 15:6) Sa ia faaopoopo mai faapea, o lona manatu, e malaia le tapuaʻia o tupua. Na ia mātaua, o le ʻaiʻoi atu i “sagato,” sa o se faiga taufaifai i le Puluvaga o Iesu.—1 Timoteo 2:5.

Le Faatauina o le Nofoalii o le Augātamā

O nei manatu, faatasi ma lona matuā inosia o le Lotu Katoliko Roma, na itagia ma sauāina ai Lucaris e le ʻau Jesuit ma i latou i le Lotu Orthodox o ē na mananaʻo e faatasi ma tagata Katoliko. E ui i na teteega, i le 1620, na toe tofia Lucaris e avea ma augātamā o Constantinople. Na faatulaga le umi e pule ai se augātamā o le Lotu Orthodox i lena taimi e le Emepaea a Ottoman. E faigofie lava i le pulega a Ottoman ona tuuesea se augātamā ma tofia se tagata fou pe a totogi i ai tupe.

O fili o Lucaris, ae maise le ʻau Jesuit ma le komiti pope o le Congregatio de Propaganda Fide (Faapotopotoga mo le Faalauiloaina o le Faatuatuaga), na lē aunoa ona taufaaleaga ma lamalama ia te ia. Na mātauina i tusitusiga a le Kyrillos Loukaris e faapea: “Ina ia tuliloaina lenei faamoemoe, na faaaogā ai e le ʻau Jesuit so o se faiga—togafiti, molimau pepelo, taufaaʻoleʻole, ae maise lava faiga faatogafalea, lea na sili ona galue e faapele ai tagata maualuluga o le pulega a [Ottoman].” O le iʻuga, i le 1622, na tuliesea ai Lucaris i le motu o Roto, ma na faatau e Gregory o Amasya le tulaga augātamā mo le 20,000 tupe siliva. Peitaʻi, sa leʻi mafai e Gregory ona maua le aofaʻi na folafolaina, o lea na faatau ai loa e Anthimus o Adrianople le tulaga, ae mulimuli ane faamavae. O le mea na ofo ai, na toe faafoʻi Lucaris i le nofoalii o le augātamā.

Sa maumauaʻi Lucaris e faaaogā le avanoa fou lenei e aʻoaʻoina ai taʻitaʻi lotu ma tagata lotu Orthodox i le faasalalauina o se faaliliuga o le Tusi Paia ma sāvali faalotu. Ina ia ausia lenei mea, na ia faia fuafuaga e faamomoli atu se masini lōmitusi i Constantinople i lalo o le puipuiga a le amepasa a Egelani. Peitaʻi, ina ua maua le masini lōmitusi ia Iuni 1627, na molia e fili o Lucaris o ia i lona faaaogāina mo fuafuaga faapolotiki, ma na mulimuli ane latou faaleagaina le masini lomitusi. Sa tatau nei loa ia Lucaris ona faaaogā masini lōmitusi i Sineva.

Se Faaliliuga o Tusitusiga Kerisiano

Talu ai lona matuā faaaloalogia o le Tusi Paia ma le malosi o loo i ai i le aʻoaʻo atu, sa uunaʻia e nei lagona faanaunauga o Lucaris ia maua e tagata lautele upu o tusia ai. Na ia iloa faapea o le gagana sa faaaogā i uluaʻi manusikulipi o le Tusi Paia Eleni, e lē o malamalamagofie i ai tagata lautele. O le tusi muamua na filifilia e Lucaris, o se faaliliuga o le Tusitusiga Kerisiano Eleni i le gagana Eleni o ona aso. Ia Mati 1629 na amata loa ona galue ai Maximus Callipolites, o se monike na lelei ana aʻoaʻoga. Sa manatu le toʻatele o le ʻau Orthodox i le faaliliuina o le Tusi Paia o se mea matuā lē talafeagai, e tusa po o le ā le nenefu o faamatalaga i le ʻaufaitau. Ina ia faamalieina i latou, na tuua e Lucaris i le tasi itu o le laupepa le uluaʻi tusitusiga ae tuu i le isi itu le faaliliuga fou, i le faaopoopo i ai o nai faamaumauga. Ona sa maliu Callipolites a o leʻi umi talu ona maeʻa le manusikulipi, o Lucaris lava ia na siakiina ma toe faitau a o leʻi lōlōmia. Sa lolomia lena faaliliuga i sina taimi mulimuli ane talu le maliu o Lucaris i le 1638.

E ui i tapenapenaga ma le faaeteete a Lucaris, na aumaia e lena faaliliuga se teteega malosi mai le tele o epikopo. Sa manino mai le moni o le alofa o Lucaris i le Afioga a le Atua i upu tomua o lena faaliliuga o le Tusi Paia. Na ia tusia faapea o le Tusi Paia, pe a tuu atu i le gagana e tautatala ai tagata, o “se feʻau suamalie, ua tuu mai ia i tatou mai le lagi.” Na ia apoapoaʻi atu i tagata “ia iloa ma faamasani i mea uma [i le Tusi Paia]” ma e leai se isi auala e aʻoaʻoina ai e faatatau “i mea moni o le faatuatua . . . lea ua faasao mai i le Evagelia tauatua ma paia.”—Filipi 1:9, 10.

Sa taʻusalaina malosi e Lucaris ē na faasāina le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, faapea ma i latou na tetee i le faaliliuina o le uluaʻi tusitusiga: “Afai e tatou te tautala pe faitau e aunoa ma le malamalama, e peiseaī o loo lafo a tatou upu i le matagi.” (Faatusatusa i le 1 Korinito 14:7-9.) I le faaiʻuga o upu tomua, na ia tusi faapea: “A o outou faitauina uma lenei Evagelia tauatua ma paia i la outou lava gagana, ia ave i fale aogā e maua mai lo outou faitauina, . . . ma tau ina ia faasusuluina e le Atua lo outou ala i mea lelei.”—Faataoto 4:18.

Se Confession of Faith

Ina ua maeʻa ona ia amata le faaliliuina o le Tusi Paia, na uia ma le toa e Lucaris se isi laasaga. I le 1629 na ia faasalalau ai i Sineva se Confession of Faith (Taʻutinoga o le Faatuatuaga). Sa o se faamatalaga totino i talitonuga na ia faamoemoe o le a tauavea e le Lotu Orthodox. E tusa ai ma le tusi The Orthodox Church, o lena Confession “e toesea ai mai aʻoaʻoga a le Orthodox le faamamafaina o faiga uma faafaifeʻau ma tamaʻitaʻi sa, ma taʻusalaina ai ifoga i tupua o le faamamaluina o faatusa ma le ōle atu i sagato.”

E iai i le Confession ni vaega se 18. O loo taʻua i le vaega e lua e faapea o le Tusi Paia ua faagaeeina e le Atua ma e sili atu lana pule na i lo le lotu. Ua faapea mai: “E matou te talitonu na aao mai e le Atua le Tusi Paia . . . E matou te talitonu o le pule o le Tusi Paia e sili aʻe i le pule a le Lotu. O le aʻoaʻoina e le Agaga Paia e matuā ese lava mai le aʻoaʻoina e se tagata.”—2 Timoteo 3:16.

E faamautūina e le vaega e valu ma le sefulu e faapea o Iesu Keriso ua na o lea le Puluvaga, Ositaulaga Sili, ma le Ulu o le faapotopotoga. Na tusi Lucaris e faapea: “E matou te talitonu o lo tatou Alii o Iesu Keriso o loo nofo i le itu taumatau o Lona Tamā ma o iinā o loo Ia faatoga atu ai mo i tatou, i le faatinoina atoatoa o le tulaga moni ma le faaletulafono o le ositaulaga sili ma le puluvaga.”—Mataio 23:10.

Ua faapea mai le vaega e 12 e mafai ona see ese le lotu, i le manatu e saʻo le mea sesē, ae e mafai e le agaga paia ona laveaʻia e ala i galuega a faifeʻau faamaoni. I le vaega e 18, e maumaututū Lucaris e faapea o le pulekatolio ua na o manatu faalemafaufau: “E manino le lē tatau ona ioeina le iai o le Pulekatolio.”

I le faaopoopoga i le pito i tua o le Confession o loo iai se aofaʻiga tele o fesili ma tali. O loo faamamafa muamua e Lucaris iinā le tatau ona faitau e tagata faamaoni uma le Tusi Paia ma o le a āfaina se Kerisiano pe a lē taulau ona faitau i le Afioga a le Atua. Ona ia faaopoopo mai lea e ao ona teena tusi o le Apokerifa.—Faaaliga 22:18, 19.

Ua faapea mai le fesili lona fa: “O le ā la tatou vaai i Faatusa?” Na tali Lucaris: “Ua aʻoaʻoina i tatou e Tusitusiga Tauatua ma Paia, lea e manino ona faapea mai, ‘Aua e te fai mo oe se tupua ua ta, po o se faatusa lava o se mea o i le lagi i luga, po o i le fanua i lalo, po o i le sami o i lalo o le fanua; aua e te ifo i ai, aua foi e te auauna i ai; [Esoto 20:4, 5]’ auā e ao ona tatou tapuaʻia, e lē o le mea sa foafoaina, ae tau o Lē na Foafoaina ma Lē na Faia le lagi ma le lalolagi, ma ua na o Ia e faamamaluina . . . O le tapuaʻia ma le auauna i [faatusa], e pei ona faasāina mai . . . i le Tusi Paia, e matou te teena, ma ia vaai ina neʻi tapuaʻia lanu, ma ata, ma mea sa foafoaina, na i lo Lē na Foafoaina ma Lē na Faia.”—Galuega 17:29.

E ui e leʻi mafai e Lucaris ona tāea atoa matāʻupu sesē i le vaitaimi pogisa faaleagaga sa ola ai, * ae na ia faia taumafaiga lelei ina ia avea le Tusi Paia ma pule faavae i aʻoaʻoga a le lotu ma ia aʻoaʻo tagata e faatatau i aʻoaʻoga o i ai.

I le taimi lava na maua ai lenei Confession, na mapuna aʻe se osofaʻiga fou o teteega ia Lucaris. I le 1633, na taumafai ai Cyril Contari, le epikopo o Beroea (Aleppo i aso nei), o se fili o Lucaris ma sa lagolagoina e ʻau Jesuit e fetuunaʻi ma tagata Ottoman le tau mo le nofoa o le augātamā. Peitaʻi, na lē taunuu le faufauga ina ua lē mafai e Contari ona totogi le tupe. Na ūmia pea e Lucaris le tulaga. I le tausaga na sosoo ai sa totogia e Athanasius o Tesalonia le pe ā ma le 60,000 tupe siliva mo le tulaga o le augātamā. Sa toe leiloa le tulaga o Lucaris. Ae, a o leʻi uma le masina sa toe valaau ma faaeaina o ia. E oo atu i le taimi lena ua maua e Cyril Contari lana 50,000 tupe siliva. I le taimi lea ua tuliesea Lucaris i Roto. Ina ua mavae masina e ono, na mafai e ana uō ona faamautinoa le toe faafoʻisia mai o ia.

Peitaʻi, i le 1638, na tuuaʻia ai e le ʻau Jesuit ma tagata Orthodox na latou faifai mea faatasi, ia Lucaris mo le taumafai e fōua le pulega a le Emepaea a Ottoman. I le taimi lena ua faatonuina e le tupu le fasiotia o ia. Na puʻea o ia, ma ia Iulai 27, 1638, sa ave ai i se tamaʻi vaa e pei o le a tuliesea. Ina ua taunuu le vaa i le sami loloto, sa titina loa o ia. Na tanu lona tino e lata i le matāfaga, ae na toe eli mai ma lafo i le sami. Sa maua e tagata faifaiva lona tino ma mulimuli ane toe tanu e ana uō.

Lesona mo Tatou

Na faapea mai se tasi tagata poto: “E tatau ona amanaʻia faapea o se tasi o sini autū [a Lucaris] o le faamalamalama ma ati aʻe le tulaga tau aʻoaʻoga a ona taʻitaʻi lotu ma le lafu, lea sa matuā paʻū maulalo i le senituri e sefuluono ma le amataga o le senituri e sefulufitu.” E anoanoaʻi toʻatugā na fetaiaʻi ma Lucaris sa taofia ai o ia mai le ausiaina o lona sini. Na aveesea faalima o ia mai le nofoālii o augātamā. I le tolu sefulufa tausaga talu lona maliu, na taʻusalaina ai e se sinoti i Ierusalema ana aʻoaʻoga o ni manatu o se tagata ua fulitua i le lotu. Sa latou taʻutino mai o le Tusi Paia “e ao ona faitau i ai, e lē o so o se tagata, ae tau o ē o loo vaai totoʻa i mea loloto o le agaga pe a maeʻa ona faia sailiiliga talafeagai”—o lona uiga, ua na o ē o loo faapea mai o taʻitaʻi lotu aʻoaʻoina.

Ioe, ua toe taofia foʻi e pule faalotu taumafaiga ia faaavanoa atu le Afioga a le Atua i la latou lafu. Na latou tineia ma le sauā se leo na faasino atu nisi o mea sesē o a latou talitonuga e lē faale-Tusi Paia. Ua faamaonia lo latou iai i le lotolotoi o fili ua sili ona leaga o le saʻolotoga faalotu ma le upu moni. O le mea e faanoanoa ai, ua sao mai lava i o tatou aso lenei manatu i vala eseese. O se faamanatu matilatila lenei o le mea e tupu pe a faalavelave ane faufauga ua taʻimua ai taʻitaʻi lotu i le saʻolotoga e faaleo ai manatu ma faalogona.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 24 I lana Confession, na te lagolagoina le Tolutasi ma le aʻoaʻoga o iʻuga tuupoina ma le ola pea o le solu—o ni aʻoaʻoga uma e lē mai le Tusi Paia.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 29]

Na faia e Lucaris taumafaiga lelei ia avea le Tusi Paia ma pule faavae i aʻoaʻoga a le lotu ma aʻoaʻoina tagata e faatatau i aʻoaʻoga o loo i ai

[Pusa/Ata i le itulau 28]

Lucaris ma le Tusi Alexandrinus

O se tasi o mea tāua o le Faletusi o Peretania o le Tusi Alexandrinus, o se manusikulipi o le Tusi Paia mai le senituri lona lima T.A. Atonu mai ona uluaʻi itulau e 820 sa iai, e 773 o loo sao mai.

A o avea Lucaris ma augātamā o Alesania, Aikupito, sa ia te ia le anoanoaʻi o tusi. Ina ua avea ma augātamā o Constantinople, sa ia alu ma ave le Tusi Alexandrinus. I le 1624 na ia ofo atu ai i le amepasa a Peretania i Take e fai ma meaalofa mo le Tupu o Egelani, o James I. Na tuu atu i lē na suitulaga ia te ia, Charles I, i le tolu tausaga mulimuli ane.

I le 1757 na tuu atu ai le Faletusi Tautupu a le Tupu i le nuu o Peretania, ma o lenei tusi matagofie o loo faaalia nei i le John Ritblat Gallery i le Faletusi fou o Peretania.

[Faamatalaga i Ata]

Gewerbehalle, Tusi 10

Mai The Codex Alexandrinus in Reduced Photographic Facsimile, 1909

[Faamatalaga i Ata i le itulau 26]

Bib. Publ. Univ. de Genève