Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Tali Mai le Atua i Tatalo

E Tali Mai le Atua i Tatalo

E Tali Mai le Atua i Tatalo

O Konelio o se tamāloa na sāʻili atu mo le finagalo malie o le Atua e ala i tatalo mai le loto e lē aunoa. E lē gata i lena, sa ia faaaogā lelei foʻi lona tulaga o se taʻitaʻiau. E tusa ai ma le Tusi Paia, ‘na ia avatu meaalofa e tele ona o le alofa’ i tagata sa latou manaʻomia se fesoasoani.—Galuega 10:1, 2.

I LENA taimi, sa faia aʻe ai le faapotopotoga Kerisiano i tagata talitonu Iutaia, tagata liulotu, ma tagata Samaria. O Konelio o se tagata o Nuu Ese lē peritomeina ma e lē o se tasi foʻi o le faapotopotoga Kerisiano. Pe o le uiga ea la o lena mea faapea na fai fua ana tatalo? E leai. Na uaʻi mai Ieova le Atua i gaoioiga a Konelio e ōgatusa ma ana tatalo.—Galuega 10:4.

E ala mai le taʻitaʻiga faaagelu, na tataʻi atu ai Konelio ina ia fesootaʻi ma le faapotopotoga Kerisiano. (Galuega 10:30-33) O le iʻuga, na avea o ia ma lona ʻāiga ma uluaʻi tagata o Nuu Ese lē peritomeina na taliaina i totonu o le faapotopotoga Kerisiano. Na finagalo Ieova le Atua ua ono ma tatau ona faaaofia le mea na tupu i le olaga o Konelio i faamaumauga o le Tusi Paia. E leai se masalosalo, na ia faia ni suiga se tele ina ia faaōgatusa lelei lona olaga ma tapulaa a le Atua. (Isaia 2:2-4; Ioane 17:16) E tatau ona avea le tala i le mea na tupu ia Konelio ma faalāʻeiʻauga sili i tagata o atunuu uma o ē o loo sāʻilia le finagalo malie o le Atua i aso nei. Seʻi manatu i nisi o faaaʻoaʻoga.

Faaaʻoaʻoga i Aso Nei

E iai se fafine i Initia na ia matuā manaʻomia lava se faamāfanafanaga. Na faaipoipo ina ua 21 ona tausaga, ma e toʻalua lana fanau. E leʻi umi lava talu ona fanau lana tama lona lua, ae maliu loa lana tane. Na teʻi lava ua avea o ia ma fafine ua oti lana tane i le 24 o ona tausaga faatasi ma se tama teine e 2 masina le matua ma lana tama tama e 22 masina lona matua. E lētioa la ia manaʻomia se faamāfanafanaga! O fea e mafai ona ia liliu atu i ai? I se tasi o po, ina ua matuā mafatia lava, na ia tatalo ai faapea, “Le Tama e i le lagi, faamolemole seʻi e faamāfanafana mai ia te aʻu e ala i lau Afioga.”

I le taeao na sosoo ai, na asiasi atu ai se tasi ia te ia. O le alii lea o se Molimau a Ieova. I lena aso, sa faigatā ai lava lana faiva mai le fale i le fale ona e toʻaitiiti lava nisi na taliaina lana galuega. Na lagona lona lē lavā ma ua tau faavaivai foʻi, na ia manatu o le a foʻi i le fale, ae na ia lagona o le a seʻi toe faamalosi e asia se fale se tasi. O iinā na ia feiloaʻi atu ai i le fafine talavou lenei ua oti lana tane. Na ia valaʻaulia le uso i totonu ma ia taliaina le lōmiga na faamatala atu ai le Tusi Paia. Na matuā faamāfanafanaina lava le fafine i le lōmiga na ia faitauina ma i le la talanoaga foʻi ma le Molimau. Na ia aʻoaʻoina e uiga i le folafolaga a le Atua e faatatau i le faatutūina mai o ē ua maliliu ma e uiga i le Malo o le Atua, lea o le a toe o se āga ona faia lea o le lalolagi e avea ma parataiso. O le mea e sili ona tāua, na oo ina ia iloa ma alofa i le Atua moni e toʻatasi, o Ieova, o lē na tali mai i lana tatalo.

O Nora, e nofo i le aai o George, i Aferika i Saute, na ia faataatia ese se masina e faia ai se sao i le galuega faaevagelia faataimi atoa. A o leʻi amataina lana galuega, sa ia tatalo faatauanau ai ia Ieova e fesoasoani ia te ia e sāʻilia se tasi e naunau moni i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. O le oganuu na tofia i ai Nora e galue ai e aofia ai le fale o se tagata sa faaalia ane lona matuā lē mafaufau i ana asiasiga i le taimi ua teʻa. Faatasi ai ma le lototele, na toe asiasi atu ai Nora i le fale lena. O se mea na faateʻia ai o ia, na ia tau atu, ua sifi ane i ai se tagata fou e mautotogi ai e suafa ia Noleen. E lē gata i lena, sa tatalo Noleen ma lona tinā i le Atua mo se fesoasoani ina ia malamalama ai i le Tusi Paia. “Ina ua ou ofoina atu ia i laʻua se suʻesuʻega faale-Tusi Paia,” o le tala lea a Nora, “na matuā faafiafiaina lava i laʻua.” Na vave lava ona agaʻigaʻi i luma Noleen ma lona tinā. Mulimuli ane, na amata ona faia so la sao faatasi ma Nora i le galuega faamālōlō faaleagaga.

O se isi faaaʻoaʻoga e faaalia ai le mālosi o le tatalo o le mea na tupu i se ulugalii e nonofo i le aai i Aferika i Saute o Johannesburg. I le po o se Aso Toonaʻi i le 1996, na tauāu lava ina a malepe ai le faaipoipoga a Dennis ma Carol. I se toe taumafaiga lava, na la filifili ai e tatalo mo se fesoasoani, lea na la faia pea lava pea seʻia oo ina leva le po. I le taeao na sosoo ai, i le ta o le sefulu tasi, na tuʻituʻi mai ai i le la faitotoʻa ni Molimau a Ieova se toʻalua. Na tali e Dennis le faitotoʻa ma fai atu ia i laʻua e faatali seʻi valaʻau i lana avā. Ona lapataʻi lea e Dennis o Carol faapea afai na te valaʻaulia Molimau i totonu o le fale, atonu o le a faigatā ona fai i ai e ō. Na faamanatu atu e Carol ia Dennis faapea o lea sa la tatalo mo se fesoasoani ma ia faapea atu atonu o le tali lea a le Atua i a la tatalo. O lea na valaʻaulia ai loa i totonu Molimau nei, ma na amata ai lava ma se suʻesuʻega faale-Tusi Paia i le tusi o Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau. Sa matuā faagaeetia Dennis ma Carol i mea ua la aʻoaʻoina. I le aoauli lava lena, na la auai atu ai i le la sauniga muamua i le Maota o le Malo o Molimau a Ieova i lena vaipanoa. E ala i le faatatauina o le poto na la aʻoaʻoina mai i le Tusi Paia, na maua ai e Dennis ma Carol vaifofō i o la faafitauli i le faaipoipoga. Ua la maua nei le fiafia o ni ē vivii ia Ieova ua papatisoina ma o loo faaauau pea ona la tufa atu o la talitonuga faale-Tusi Paia i o la tuāʻoi.

Ae Faapēfea pe a E Lagona e Lē Talafeagai Ona E Tatalo?

E lagona e nisi tagata faamaoni atonu e lē talafeagai ona latou tatalo ona o o latou ala leaga o le olaga. Na faamatalaina e Iesu Keriso le tala e faatatau i se tagata faapena, o se ao lafoga inosia. I le ulufale atu i le lotoā o le malumalu, na manatu ai lenei tamāloa e lē talafeagai mo ia ona alu i le nofoaga masani mo tagata e tatalo ai. “Ua tu mamao atu . . . [ua ia] pōpō lona fatafata, ua faapea atu, Le Atua e, ia e alofa mai ia te au le tagata agasala.” (Luka 18:13) E tusa ai ma fetalaiga a Iesu, na maua e lenei tamāloa se tali e logoleleia. Ua faamaonia i lenei mea e moni e agalelei ma finagalo Ieova le Atua e fesoasoani i tagata agasala ua salamō ma le faamaoni.

Seʻi manatu i se alii talavou i Aferika i Saute e suafa ia Paulo. A o laitiiti, na auai atu ai Paulo i sauniga faa-Kerisiano ma lona tinā. Ae i tausaga a o auai atu o ia i aʻoga maualuluga, na amata ai ona auaufaatasi atu o ia i talavou e lē mulimuli i ala o le Atua. Ina ua ia tuʻua le aʻoga, na ia galue ai i le vaegāʻau a le faigāmālō faailogalanu sa iai muamua a Aferika i Saute. Ae i se mea e leʻi faatalitalia, na faauma e lana uō teine le la faigauō. O lenei ala lē faamalieina o le olaga na tuʻua ai Paulo ma ni faalogona mafatia. “I se tasi afiafi,” o loo ia manatua pea, “na ou tatalo ai ia Ieova ma faatalosagaina lana fesoasoani, e ui lava ou te leʻi faalatalata atu lava ma le faamaoni i le Atua mo le tele o tausaga.”

E leʻi leva talu ona mavae le taimi na faia ai lana tatalo, ae valaʻaulia loa Paulo e lona tinā ina ia auai i le Faamanatuga faaletausaga o le maliu o Keriso. (Luka 22:19) Na iloa e Paulo e lē masani ona faia faapea e lona tinā, auā o lea sa ia faalogogatā ma faaleai sona naunau i le Tusi Paia. “Na ou vaʻai i lenei valaʻaulia o se tali a Ieova i laʻu tatalo ma na ou lagona ai ua ao ona ou toe tali atu.” Talu mai lena taimi ma faasolo mai ai, na amata ai ona auai Paulo i sauniga uma faa-Kerisiano. Ina ua māeʻa le fa masina o le suʻesuʻega faale-Tusi Paia, na agavaa loa o ia mo le papatisoga. E lē gata i lena, na ia lafoaʻia ana aʻoga faainisinia ae ia filifilia le galuega o le faia o se sao i le galuega faaevagelia faataimi atoa. I aso nei, ua avea Paulo ma se tagata e fiafia, ua lē o toe mafatia ona o lona olaga i le taimi ua teʻa. Mo le 11 tausaga ua tuanaʻi, ua ia auauna ai i le ofisa o le lālā a le Sosaiete o le Olomatamata i Aferika i Saute.

E moni, e tali mai ma le agalelei Ieova le Atua i tatalo ma “o ia foi na te tauia mai o e matuā saili ia te ia.” (Eperu 11:6) Ua lē toe umi ae oo mai le aso tele o Ieova ma aumai ai le iʻuga i mea leaga uma. I le taimi nei, o loo tali atu Ieova i tatalo a ona tagata mo le mālosi ma le taʻitaʻiga a o latou galulue ma le māʻelegā i le galuega tāua o le molimau atu. O lea, ua mafai ai e le faitau miliona o tagata mai atunuu uma ona fesootaʻi i le faapotopotoga Kerisiano ma ua faamanuiaina i le poto o le Tusi Paia lea e taʻitaʻia ai i le ola e faavavau.—Ioane 17:3.

[Ata i le itulau 5]

O le tatalo mai le loto a Konelio na māfua ai ona asia o ia e le aposetolo o Peteru

[Ata i le itulau 6]

Ua fesoasoani le tatalo i le toʻatele i taimi o puapuaga

[Ata i le itulau 7]

O se mea lelei le tatalo mo le fesoasoani ina ia malamalama ai i le Tusi Paia

E mafai ona tatalo ulugalii faaipoipo mo le fesoasoani ina ia faamālosia ai le la faaipoipoga