Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe e Iai se Fe‘au Faalilolilo a le Tusi Paia?

Pe e Iai se Fe‘au Faalilolilo a le Tusi Paia?

Pe e Iai se Feʻau Faalilolilo a le Tusi Paia?

PE TUSA o le lua tausaga talu ona mavae le tagatavaleina o le Palemia o Isaraelu o Yitzhak Rabin i le 1995, na faamaonia ai e se tagata tusitala faapea, faatasi ai ma le fesoasoani a le malamalamaga faakomepiuta, ua ia mauaina ai se valoʻaga e faatatau i lena mea na tupu o loo nātia i uluaʻi tusitusiga o le Tusi Paia Eperu. Na tusi le tusitala o Michael Drosnin e faapea na ia taumafai e lapataʻi le palemia i le silia ma se tausaga a o leʻi tagatavaleina o ia ae leʻi ano mai i ai.

O isi tusi ma tala ua lōmia nei ua latou faamaonia faapea o lenei feʻau faalilolilo ua aumaia ai se faamaoniga atoatoa o le faagaeeina e le Atua o le Tusi Paia. Ae pe e iai ea se feʻau faapena? Pe e tatau ea ona avea se feʻau faalilolilo ma faavae e talitonu ai faapea na faagaeeina le Tusi Paia e le Atua?

Pe o se Manatu Fou?

O le manatu e faatatau i se feʻau faalilolilo o loo i mau o le Tusi Paia e lē o se mea fou. Ua avea ma manatu autū i le Cabala, po o uputuu faa-Iutaia i faaaliga faalilolilo tauatua. E tusa ai ma manatu o faiaʻoga o aʻoaʻoga Cabala, o le manatu faigofie o tusitusiga a le Tusi Paia e lē o lona uiga moni lena. Ua latou talitonu faapea sa faaaogā e le Atua mataʻitusi taʻitasi o tusitusiga o le Tusi Paia Eperu e avea o ni faailoga, lea afai e malamalama lelei i ai e mafai ona faaalia maia se mea moni e sili atu. I o latou manatu, o mataʻitusi taʻitasi faa-Eperu ma le auala o loo faatulaga ai i tusitusiga o le Tusi Paia, sa faataatia e le Atua faatasi ma se fuafuaga faapitoa.

E tusa ai ma le manatu o Jeffrey Satinover, se tagata suʻesuʻe i feʻau faailoilo o le Tusi Paia, e talitonu nei tagata Iutaia faapea o mataʻitusi Eperu lea o loo faaaogā e faamaumau ai le tala o le foafoaga i le Kenese, e iai sona mana mataʻutia i faaaliga faalilolilo tauatua. Ua ia tusi e faapea: “Pe a tāaofaʻi le Kenese, e lē na o se faamatalaga; o le meafaigaluega tonu lea o le galuega o le foafoaga lava ia, o se ata i le finagalo o le Atua ae ua faailoa mai i le auala faaletino.”

Na tusi se faiaʻoga Cabala o le senituri lona 13 e igoa ia Bachya ben Asher mai Saragossa, i Sepania, e faatatau i ni faamatalaga patino sa nātia ae na faaalia ia te ia e ala i le faitauina o mataʻitusi lona 42 uma lava o se vaega o le Kenese. O lenei auala o le faamisi o ni mataʻitusi e tusa ai o se faasologa patino ona o se taumafaiga ia mauaina feʻau sa nātia, o le faavae lena o le manatu ua iai i ona po nei e faatatau i feʻau faalilolilo a le Tusi Paia.

Ua “Faaalia” e Komepiuta le Feʻau Faalilolilo

A o leʻi oo mai faiga faakomepiuta, sa tapulaa le mafai na oo i ai le tomai o tagata i le iloiloina o tusitusiga o le Tusi Paia i lenei auala. Peitaʻi, ia Aokuso i le 1994, na faasalalau ai e le lōmiga Statistical Science se matāʻupu lea na faia ai e Eliyahu Rips o le Hebrew University i Ierusalema ma ana aumea suʻesuʻe ni manatu e faateʻia ai. Na latou faamatala mai faapea e ala i le aveesea o avanoa uma i le va o mataʻitusi ma le faaaogāina o se faasologa tutusa o mataʻitusi e faamisi i tusitusiga faa-Eperu o le Kenese, na latou maua ai igoa o rapi taʻutaʻua e 34 o loo faamauina i tusitusiga, faatasi ai ma isi faamatalaga, e pei o o latou aso fanau po o aso na maliliu ai, e lalata lava i o latou igoa. * Ina ua māeʻa ona latou faataʻitaʻia soo lenei faiga, na lōmia ai loa e le ʻausuʻesuʻe la latou faaiʻuga faapea o faamatalaga o loo faamauina i le Kenese e leʻi teʻiteʻi iai—o se faamaoniga o faamatalaga faagaeeina sa nātia ma le iloa i feʻau faalilolilo i le Kenese i le faitau afe o tausaga ua tuanaʻi.

I le faavae aʻe i lenei auala, na faia ai e le tusitala o Drosnin ana lava faataʻitaʻiga, i le sāʻilia o faamatalaga faalilolilo i uluaʻi tusi e lima o le Tusi Paia Eperu. E tusa ai ma le faamatalaga a Drosnin, na ia maua le igoa o Yitzhak Rabin o faamauina i le Tusi Paia i le faaaogāina o se faasologa o le faitauina uma o mataʻitusi lona 4,772. I le faatulagaina o mau o le Tusi Paia i se faiga e taʻi 4,772 mataʻitusi i laina taʻitasi, na ia iloa ai faapea o le igoa o Rabin (e faitauina mai luga agaʻi i lalo) o loo kolosi ai se laina (Teuteronome 4:42, e faalava) na faaliliuina e Drosnin faapea “o se fasioti tagata o le a tagatavaleina.”

O loo tautala moni lava le Teuteronome 4:42 e faatatau i se fasioti tagata na fasiotia e aunoa ma le fuafuaina. O lea, e toʻatele ua latou faitioina manatu na fafau aʻe e Drosnin lava ia, i le tuuaʻia faapea o ona manatu e lē o faavaea i se malamalamaga faasaienisi e mafai ona faaaogā e sāʻilia ai ni feʻau talitutusa i so o se tusi. Ae na maumaututū lava Drosnin, ma faatulaʻi mai le luʻitau lenei: “Afai ae maua e i latou o loo faitioina aʻu suʻesuʻega se feʻau e faatatau i le tagatavaleina o le palemia o tusia faalilolilo i [le tala] a Moby Dick, o le a ou talitonu loa ia i latou.”

Faamaoniga o le Faagaeeina?

Na talia e le polofesa o Brendan McKay, o le Department of Computer Science i le Australian National University, le luʻitau na faatulaʻi e Drosnin ma faia ai ni ana sāʻiliʻiliga tetele e faaaogā ai komepiuta, i tusitusiga faa-Peretania o le Moby Dick. * I le faaaogāina o le auala lava lea e tasi na faamatalaina e Drosnin, ua faailoa mai ai e McKay lona mauaina o “valovaloga” e faatatau i le tagatavaleina o Indira Gandhi, Martin Luther King, Jr., John F. Kennedy, Abraham Lincoln, ma isi. E tusa ai ma le faamatalaga a McKay, na ia mauaina o loo “valoʻia” foʻi e le Moby Dick le fasiotia o Yitzhak Rabin.

Pe a tuu i tua i tusitusiga Eperu o le Kenese, ua luʻia ai foʻi e le polofesa o McKay ma ana aumea iʻuga o sāʻiliʻiliga a Rips ma ana aumea. O tuuaʻiga faapea o faaiʻuga o sāʻiliʻiliga e itiiti mai ni o latou sootaga ma se feʻau faagaeeina ua tusia, na i lo o sootaga atu i le auala ma le manatu o tagata suʻesuʻe—le faafetauiina o le galuega lea e tele ina fua i le faaiʻuga poto a tagata suʻesuʻe lava latou. O loo faaauau le finauga a tagata popoto i lenei matāʻupu.

Ua aliaʻe le isi matāʻupu ina ua faia ni tuuaʻiga faapea o na feʻau ua tusia sa matuā nātia i tusitusiga “mautū” po o le “uluaʻi” tusitusiga Eperu. Ua faapea mai Rips ma lana ʻausuʻesuʻe sa fai a latou sāʻiliʻiliga i “tusitusiga mautū, tusitusiga o le Kenese ua taliaina e le lautele.” Ua tusi Drosnin e faapea: “O Tusi Paia uma lava i le uluaʻi gagana Eperu o loo iai i le taimi lenei e tutusa lelei mataʻitusi.” Ae pe o le tulaga ea lena? Na i lo se tusitusiga “mautū,” o le anoanoaʻi o lōmiga eseese o le Tusi Paia Eperu o loo faaaogāina i aso nei, e faavae mai manusikulipi eseese anamua. E ui ina lē eseese le feʻau o loo aumaia e le Tusi Paia, ae o manusikulipi taʻitasi e lē o tutusa pau o latou mataʻitusi.

E tele faaliliuga o loo iai i aso nei ua faavae mai le Leningrad Codex—le manusikulipi atoatoa pito i tuai a le ʻau Masoreta Eperu —na kopiina i le pe ā o le tausaga e 1000 T.A. Ae na faaaogā e Rips ma Drosnin se tusitusiga e ese foʻi, e taʻua o le Koren. Na faamatala mai e Shlomo Sternberg, o se rapi mai le lotu Orthodox ma o se faiaʻoga o le matematika i le Harvard University e faapea, o le Leningrad Codex “e eseese ma le lōmiga o le Koren lea na faaaogā e Drosnin i mataʻitusi e 41 i le Teuteronome lava ia.” O Tusi Tāʻai o le Sami Mate e aofia ai vaega o tusitusiga o le Tusi Paia na sa kopiina i le silia ma le 2,000 tausaga ua tuanaʻi. O le auala e sipelaina ai upu i nei tusi tāʻai e masani lava ona matuā ese mai tusitusiga a le ʻau Masoreta lea na mulimuli ane iai. I nisi tusi tāʻai, sa soona faaopoopo i ai ni mataʻitusi patino ina ia faailoa ai le faaleoga o se vaueli, talu ai e leʻi iai ni faasinoga o vaueli i lena taimi. I isi tusi tāʻai, e laiti lava nai mataʻitusi na faaaogā. O se faatusatusaga o manusikulipi uma o loo iai o le Tusi Paia ua faaalia ai le tūmau pea e lē o suia uiga o tusitusiga a le Tusi Paia. Peitaʻi, o loo faaalia manino ai foʻi faapea o le sipelaina ma le aofaʻi o mataʻitusi e eseese mai lea manusikulipi i lea manusikulipi.

O le sāʻilia o se feʻau e foliga mai e faalilolilo e faalagolago i se tusitusiga e matuā leai ma se vaega o suia. Afai e suia se mataʻitusi se tasi o le a faaleagaina ai le faasologa—ma le feʻau, pe afai lena sa iai se feʻau. Ua faasaoina e le Atua lana feʻau e ala mai i le Tusi Paia. Ae na te leʻi faasaoina mataʻitusi taʻitasi mai le toesea, e peiseaī sa matuā aafia o ia i nai matāʻupu faatauvaa e pei o le fesuiaʻiga o le auala e sipela ai upu a o faasolo mai senituri. Pe e lē o faaalia mai ai ea i lenei mea faapea na te leʻi nātia se feʻau faalilolilo i le Tusi Paia?—Isaia 40:8; 1 Peteru 1:24, 25.

Pe Tatou te Manaʻomia se Feʻau Faalilolilo i le Tusi Paia?

Na tusi ma le manino lava le aposetolo o Paulo faapea “o tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e aʻoaʻo ai, aoai ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le amiotonu, ina ia atoatoa ona lelei ai o le tagata o le Atua, ia saunia lava ia i galuega lelei uma lava.” (2 Timoteo 3:16, 17) O le feʻau manino ma le tuusaʻo lea o loo i le Tusi Paia e lē matuā faigatā ona malamalama ai pe faatatauina foʻi, ae toʻatele tagata ua latou filifili ia lē amanaʻiaina. (Teuteronome 30:11-14) O valoʻaga ia o loo fofolaina ma le manino i le Tusi Paia ua aumaia ai se faavae mausalī e talitonu ai i lona faagaeeina. * I le lē pei o se feʻau o loo nātia, e lē faalagolago valoʻaga o le Tusi Paia i le manatu o se tagata ma e lē ‘puna mai foʻi i se faauigaga a se tagata.’—2 Peteru 1:19-21.

Na tusi le aposetolo o Peteru e faapea “e lei usiusitai i matou i tala o le vavau ua fatua ma le poto, ina ua matou faailoa atu ia te outou le mana ma le afio mai o lo tatou Alii o Iesu Keriso.” (2 Peteru 1:16) O le manatu e faatatau i se feʻau faalilolilo i le Tusi Paia e māfua mai i faaaliga faalilolilo tauatua faa-Iutaia, ua faaaogāina ai auala ua “fatua ma le poto” ina ia faanenefuina ma faaleagaina ai le uiga manino o tusitusiga faagaeeina o le Tusi Paia. Ua matuā teʻena ma le manino e Tusitusiga Eperu na faaaliga faalilolilo.—Teuteronome 13:1-5; 18:9-13.

Maʻeu lo tatou fiafia i le mauaina o le feʻau manino ma faatonuga a le Tusi Paia, lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia iloa le Atua! E matuā sili atu ona lelei lena na i lo le taumafai e aʻoaʻo e faatatau i Lē na Foafoaina i tatou e ala i le sāʻilia o ni feʻau faalilolilo e tupu mai ni faauigaga a le tagata lava ia faatasi ai ma le faaaogāina o mafaufauga faakomepiuta.—Mataio 7:24, 25.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 9 I le faa-Eperu, o numera sa mafai foʻi ona suia i mataʻitusi. O lea la, o nei aso sa faailoa mai e mataʻitusi i le tusitusiga Eperu na i lo fuainumera.

^ pala. 13 O le faa-Eperu o se gagana e leai ni vaueli. O vaueli e tuu i ai e le tagata faitau e tusa ai o le manatu atoa o le matāʻupu. Afai e lē amanaʻiaina le manatu atoa o le matāʻupu, e mafai ona matuā suia atoa lava le uiga o se upu e ala i le tuuina i totonu o ni vaueli e ese o latou faaleoga. O le gagana Peretania e mautū ona vaueli, e matuā faigatā ai lava ona maua ai se upu faapena.

^ pala. 19 Mo nisi faamatalaga atili e uiga i le faagaeeina o le Tusi Paia ma ona valoʻaga, tagaʻi i le polosiua A Book for All People, ua lōmia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.