Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe E te Va‘ai i Tagata Faasauā E Pei Ona Silasila i Ai le Atua?

Pe E te Va‘ai i Tagata Faasauā E Pei Ona Silasila i Ai le Atua?

Pe E te Vaʻai i Tagata Faasauā E Pei Ona Silasila i Ai le Atua?

Ua loa ona aloaʻia ma faaaloalogia e tagata ia tane mālolosi, o i latou na faaalia le mālosi faatamatane ma le lototetele. O se tasi o i latou o le toa i tala faafagogo anamua i Eleni, o Hekulasi e pei ona lauiloa ai o ia i tagata Roma.

SA AVEA Hekulasi ma toa sili e maoaʻe ona taʻutaʻua, o le tagata tau pito i sili ona mālosi. E tusa ai ma tala mai le vavau, o ia o se tagata tai pei o se atua, o le atalii o le atua Eleni o Seu, ma Alakamene lona tinā, o se tagata. Na amata ana gaoioiga a o avea o ia ma pepe. Ina ua auina atu e se atua fafine lotoleaga ni gata tetelē lava se lua ina ia faaumatia Hekulasi, na ia titinaina na gata. I taimi mulimuli ane o lona olaga na ia tauina ai ni taua, faatoʻilalo sauʻai, ma na tauivi ma le oti ina ia faasaoina mai lana uō. Na ia faaumatia foʻi aai, tatoso faamālosi tamaʻitaʻi, āto mai i lalo se tama mai se ʻolo, ma fasiotia lona toʻalua ma lana fanau.

E ui e lē o se tagata moni, ae ua leva ona i ai Hekulasi i tala faafagogo i tala a isi atunuu anamua na lauiloa e tagata Eleni. Na tapuaʻi Roma ia te ia o se atua; na tatalo atu le ʻaufaatauʻoa ma tagata femalagaaʻi ia te ia mo le manuia ma le puipuiga mai lamatiaga. Na naunau fiafia tagata i tala e faatatau i ana gaoioiga mo le faitauafe o tausaga.

Le Māfuaʻaga o le Tala Mai le Vavau

Pe e iai se faavae moni o tala ia Hekulasi ma isi tagata totoa ia e fai i ai tala faafagogo? Atonu e iai, i se isi ona itū. O loo taʻua i le Tusi Paia se taimi, i le amataga lava o le talafaasolopito o le tagata, sa iai “atua” ma “tagata tai pei o ni atua” na ola i le lalolagi.

I le faamatalaina o lena taimi, na tusi ai Mose: “Ua oo ina amata ona faatoateleina o tagata i le fogāeleele, ma ua fanauina e i latou o afafine, ona vaavaai lea o atalii o le Atua i afafine o tagata, ua lalelei lava i latou; ona fai avā ai lea o i latou i fafine uma ua latou loto i ai.”—Kenese 6:1, 2.

O na “atalii o le Atua” e lē o ni tagata; o i latou o ni atalii agelu o le Atua. (Faatusatusa i le Iopu 1:6; 2:1; 38:4, 7.) Na taʻua e le tusitala o le Tusi Paia o Iuta faapea o nisi agelu “na le taofi i lo latou mamalu, a ua tuua e i latou le mea sa latou nofo ai.” (Iuta 6) I se isi faaupuga, na latou lafoaʻia lo latou nofoaga tofia i le faalapotopotoga faalelagi a le Atua ona ua sili ia i latou le nonofo ma fafine lalelei i luga o le lalolagi. Na faaopoopo mai Iuta faapea o nei agelu fouvale ua pei lava o tagata Sotoma ma Komoro, o ē na ‘faitaaga ma mulimuli atu i tuinanau ese o le tino.’—Iuta 7, LF.

E lē o aumaia e le Tusi Paia se auʻiliʻiliga atoatoa e faatatau i mea na faia e nei agelu lē usiusitaʻi. Peitaʻi, ua faamatala mai e tala mai le vavau a Eleni faapea ma isi atunuu le faitau fia o atua ma atua fafine sa milo faatasi ma tagata, a lē i se auala e vaʻaia pe lē vaʻaia foʻi. A oo ina liu mai i le tino tagata, e matuā aulelei lava. Latou te ʻaai, feinu, momoe, ma faia feusuaʻiga ma isi atua ua liu tino tagata, faapea ma tagata. E ui na manatu i ai e paʻia ma ola pea lava pea, ae na latou tala pepelo ma taufaasee, feʻainaʻi ma fetauaʻi, faatōsina ma faamālosi tagata. E ono atagia mai i na tala faafagogo, e ui ina faaopoopo i ai nisi o faamatalaga auʻiliʻili lē saʻosaʻo, le tulaga moni sa iai a o leʻi oo mai le Lolo e pei ona taʻua i le tusi o le Tusi Paia o Kenese.

Tagata Mālolosi Anamua, Tagata Taʻutaʻua

Na faia e agelu lē usiusitaʻi na liu tino tagata feusuaʻiga ma fafine, ma na fanaua e fafine ni tamaiti. Sa lē pei nei tamaiti o tamaiti e masani ai. O i latou o ni Nefilimi, e itū tagata toe itū agelu. Ua faapea mai le tala a le Tusi Paia: “Sa i le lalolagi i ia ona aso o tagata maualuluga [Nefilimi, NW ]; e faapea foi i ona tua mai, ina ua o ane o atalii o le Atua i afafine o tagata, ma ua fananau ai ia te i latou, o tagata malolosi ia ma le taʻua anamua.”—Kenese 6:4.

O le upu Eperu “nefilimi” o lona uiga moni lava o “tagata fasi tagata,” pe o i latou e māfua ai ona paʻūū isi e ala i gaoioiga sauā. O lea, e lē o se mea e faateʻia ai auā ua faaopoopo mai le tala a le Tusi Paia faapea: “Ua tumu le lalolagi i le saua.” (Kenese 6:11) O tagata tai pei o ni atua i tala faafagogo, e pei o Hekulasi ma le toa o Papelonia o Kilikamesa, e matuā foliga tutusa atu lava i Nefilimi.

Mātau na taʻua Nefilimi o “tagata malolosi” ma o ‘tagata taʻutaʻua.’ I le lē pei o le tagata amiotonu o Noa, o lē na ola i le vaitaimi lava lena, sa lē naunau Nefilimi i le faasilia o le taʻutaʻua o Ieova. Sa latou naunau i lo latou lava taʻutaʻua, viiga, ma le taʻuleleia. E ala i gaoioiga mālolosi ia e leai se masalosalo e aofia ai ma gaoioiga sauā ma le faamaligi toto, na latou maua ai le taʻutaʻua lea na latou naunau tele i ai mai le lalolagi lē amioatua sa siʻomia ai i latou. Sa avea i latou ma toa sili o o latou aso—e fefe ai, e faaaloalogia, ma e foliga mai e lē mafai ona faatoʻilaloina.

E ui ina ʻoliʻoli le ʻau Nefilimi ma o latou tamā o agelu ua faamaulaloina i le taʻutaʻua i o latou vaitaimi, ae e matuā leai lava ma so latou taʻutaʻua i le silafaga a le Atua. O le ituʻāiga olaga sa latou ola ai sa matuā inosia. Ona o lea, na gaoioi ai le Atua faasaga i agelu ua paʻūū. Na tusi le aposetolo o Peteru e faapea: “Na le faasaoina e le Atua le au agelu o e na agasala, a ua na tuuina atu i latou i lua o le pogisa i seoli, ina ia taofia i latou e oo i le faamasinoga; e lei faasaoina foi le lalolagi tuai, na o Noa lē talaʻi le amiotonu, o lona toavalu lea na faaolaina, ina ua au mai le lolo i le lalolagi faalematau.”—2 Peteru 2:4, 5, LF.

Ina ua oo mai le Lolo i le lalolagi atoa, na faaliliuina e agelu fouvale o latou tino tagata ae toe foʻi atu ma le masiasi i le nofoaga agaga. Na faasalaina e le Atua i latou e ala i lona lē faatagaina o i latou e toe liu tino tagata. Na fano uma le ʻau Nefilimi, o tagata e sili ona mālolosi na faananau mai agelu lē usiusitaʻi. Na o Noa ma lona ʻāiga toʻaitiiti na faasaoina mai le Lolo.

Tagata Taʻutaʻua o Aso Nei

I aso nei, ua lē o toe iai ni atua ma ni tagata e tai pei o ni atua i le lalolagi. E ui i lea, ua matuā taatele lava faiga sauā. O tagata taʻutaʻua o aso nei o loo faaviiviia i tusi, ata tifaga, televise, ma mūsika. Latou te lē taitai lava manatu e liliu atu le isi alafau, ia alolofa atu i o latou fili, ia sāʻilia le fīlēmū, ia faamagalo, pe ia ʻalo ese mai faiga sauā. (Mataio 5:39, 44; Roma 12:17; Efeso 4:32; 1 Peteru 3:11) Na i lo lea, ua aloaʻia tagata mālolosi o aso nei ona o lo latou mālosi faatamatane ma lo latou tomai e tau ai, e taui ai ma sui, e faafetaui ai se faiga sauā i se isi gaoioiga sauā e sili atu. *

E lē o suia lava le silasila a le Atua ia i latou na talu mai aso o Noa. E lē aloaʻia e Ieova i latou e fiafia i faiga sauā, e lē fiafia foʻi o ia i a latou gaoioiga. Na pese le faisalamo e faapea: “E tofotofo e Ieova i le ua amiotonu; a ua inosia e lona finagalo lē fai amio leaga, ma lē fiafia i le faasaua.”—Salamo 11:5.

Se Ituʻāiga Mālosi e Ese

E matuā tuese le tagata pito i sili ona taʻutaʻua o ē uma na soifua mai, o Iesu Keriso, le tagata o le fīlēmū mai tagata mālolosi i faiga sauā. A o iai i le lalolagi na te ‘le i faia se faasauaga.’ (Isaia 53:9) Ina ua ō mai ona fili e puʻea o ia i le faatoʻaga o Ketesemane, sa iai i ona soo ni pelu. (Luka 22:38, 47-51) Sa ono mafai ona latou faia se ʻautau ina ia taumafai e puipuia o ia mai le tuuina atu i tagata Iutaia.—Ioane 18:36.

O le mea moni, na seʻi ane e Peteru lana pelu ina ia puipuia ai Iesu, peitaʻi na fetalai atu Iesu ia te ia: “Ina toe sulu ia o lau pelu i lona faamoega; auā o i latou uma o e tago i le pelu, e oti i latou i le pelu.” (Mataio 26:51, 52) Ioe, o faiga sauā e tupu atili ai faiga sauā, e pei ona faaalia pea lava pea i le talafaasolopito o le tagata. E ese mai le avanoa e puipuia ai o ia e ala i auupega, sa ia Iesu se isi auala e puipuia ai. Na sosoo ai ma lona toe fetalai atu ia Peteru: “Fa te oe ea ou te le mafaia ona aioi atu nei i loʻu Tamā, ona aauina mai ai lea e ia ia te au o agelu e sili ona toatele i lekeona e sefulu ma le lua?”—Mataio 26:53.

Na i lo le sāʻili atu mo se fesoasoani e ala i faiga sauā po o le puipuiga faaagelu, na faataga e Iesu ia lava ina ia puʻea e i latou na mulimuli ane fasiotia o ia. Aiseā? O se tasi o māfuaʻaga ona sa ia silafia e leʻi oo mai le taimi mo lona Tamā faalelagi e faaiʻuina ai faiga lē saʻo i le lalolagi. Na i lo le taulimaina o le matāʻupu e ia lava, na faalagolago atu Iesu ia Ieova.

E lē o se vāivaiga lenei mea ae ua faaalia ai le mālosi tele mai totonu. Sa faaalia e Iesu le faatuatua mālosi faapea o le a faasaʻoina e Ieova le tulaga o mea i Lana lava taimi ma Lana lava auala. Ona o le usiusitaʻi o Iesu, na faaeaina ai o ia i se tulaga maualuga e taʻutaʻua, e tau o ia e sosoo atu ia Ieova lava ia. Na tusi le aposetolo o Paulo e faatatau ia Iesu: “Ua faamaulalo o ia e ia lava, ua na anaana ua oo ina maliu, o le maliu lava lea i le satauro. O le mea lava lea ua matuā faaeaina ai o ia e le Atua, ma foaiina atu ai ia te ia o le suafa e silisili i suafa uma lava; ina ia tootuli o tulivae uma lava i le suafa o Iesu, o e o i le lagi, ma e o i le lalolagi, ma e o i lalo o le lalolagi; ma ia taʻutaʻu atu e laulaufaiva uma lava o Iesu Keriso o le Alii lava ia, ia iu ai i le viiga o le Atua le Tamā.”—Filipi 2:8-11, LF.

Le Folafolaga a le Atua Ina ia Faaiʻuina Faiga Sauā

E faataʻitaʻi atu olaga o Kerisiano moni i le faaaʻoaʻoga ma aʻoaʻoga a Iesu. Latou te lē uaʻi pe faataʻitaʻi atu i tagata taʻutaʻua o le lalolagi ma faiga sauā. Ua latou iloa faapea i le taimi atofaina a le Atua, o le a tafiesea ai i latou na e faavavau, e pei lava ona mautinoa sa faia i tagata amioleaga i aso o Noa.

O le Atua o Lē na Foafoaina le lalolagi ma le fanau a tagata. O ia moni foʻi o Lē Silisili Ese. (Faaaliga 4:11) Afai e iai i se faamasino faaletagata le pule faaletulafono e tuuina atu ai faaiʻuga faafaamasinoga, ua sili atu ai le pule o loo i le Atua e faia ai faapea. O lona faaaloalo mo ana lava matāʻupu silisili amiotonu, faapea ma lona alofa ia i latou e alolofa ia te ia, o le a uunaʻia ai o ia ina ia faaiʻuina mea leaga uma ma i latou o loo faia.—Mataio 13:41, 42; Luka 17:26-30.

O lenei mea o le a taʻitaʻia atu ai i le fīlēmū tūmau i le lalolagi, le fīlēmū e faavae mausalī i le faamasinotonu ma le amiotonu. O le mea lenei na valoia i le valoaga ua lauiloa e faatatau ia Iesu Keriso: “Auā ua fanau mai mo i tatou le tama, ua foaiina mai mo i tatou le atalii, e i lona ua le malo, e igoa foi o ia, o le Silisili ese, o le Faipule, o le Atua malosi, o le Tamā o le faavavau, o le Alii o le filemu. E leai se mea e gata mai ai ona tele o lona malo ma le filemu o lona malo i le nofoālii o Tavita ma lona malo, e faatumauina, ma faamausali i le faamasinoga ma le amiotonu, e afua mai i ia ona po e oo i le faavavau; e faia lea mea i le maelega o Ieova o ʻau.”—Isaia 9:6, 7.

O lea la, mo ni māfuaʻaga tāua, e utagia ai e Kerisiano le fautuaga faagaeeina ua loa ona aumaia: “Aua e te mataua i le tagata faasaua; aua foi e te filifili i se tasi o ona ala. Auā e inosia e Ieova le tagata agapiopio; a e fefaauoai o ia ma e ua sao a latou amio.”—Faataoto 3:31, 32.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 17 O tagata sauā i le tele o taaloga vitiō ma ata tifaga e faavae i faiga faasaienisi, e masani lava ona sili atu ona atagia mai ai nei mea leaga o faiga sauā.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 29]

UA ALOAʻIA TAGATA MĀLOLOSI O ASO NEI ONA O LO LATOU MĀLOSI FAATAMATANE MA LO LATOU TŌMAI E FAAFETAUI ATU AI FAIGA SAUĀ I NI GAOIOIGA E SILI ATU ONA SAUĀ.

[Faamatalaga i Ata i le itulau 26]

Alinari/Art Resource, NY