Ua Faia Ia Fou Mea Uma Lava—E Pei Ona Valoia Mai
Ua Faia Ia Fou Mea Uma Lava—E Pei Ona Valoia Mai
“Ua fetalai mai foi lē tietie i le nofoālii, ‘Faauta, ou te faia ia fou mea uma lava.’ Ua fetalai mai foi o ia ia te au, . . . ‘o upu nei e moni ma le faamaoni ia.’”—FAAALIGA 21:5.
1, 2. Aiseā ua talafeagai ai ona faatalatū le toʻatele o tagata e talanoaina mea o loo i le lumanaʻi?
PO UA e faapea ane ea pe manatu, ‘O ai na te iloa po o le ā e tupu a taeao?’ Ua e malamalama la i le māfuaʻaga e faatalatū ai tagata e taumate mea o le a tutupu i le lumanaʻi po o le faatuatuaina o i latou o ē ono faapea mai ma le fiapopoto e mafai ona latou valoia maia mea e leʻi oo mai. E lē o iai i tagata le tomai e muaʻi valoia ai ma le saʻo mea o le a tutupu i masina po o tausaga o loo lumanaʻi.
2 Na faapatino atu e le mekasini o le Forbes ASAP sana lōmiga atoa i le tulaga o taimi. I lea lōmiga, na tusia ai e lē na faatautaia se polokalame o le TV o Robert Cringely e faapea: “E oo ina faalumaina i tatou uma lava e le taimi, ae leai lava se isi e sili atu ona faalumaina a o faagasolo taimi na i lo i latou o loo valovaloina mea o le a tutupu. O le taumafai e taumate le lumanaʻi o se taaloga e toetoe lava o taimi uma tatou te faiaʻina ai. . . . E ui lava i lea, o i latou ua taʻua o tagata atamamai faapitoa o loo faaauau pea ona latou faia ni valovaloga.”
3, 4. (a) O le ā se faamoemoega mautinoa o iai i nisi e faatatau i le meleniuma fou? (e) O le ā le faatalitaliga talafeagai o loo iai i isi mo le lumanaʻi?
3 Atonu ua e mātauina ona o le tele o manatu ua taulaʻi atu i le meleniuma fou, e ono foliga mai ai e toʻatele pea tagata o loo mafaufau atu i le lumanaʻi. I le amataga o le tausaga talu ai, na taʻua ai e le
mekasini o le Maclean’s e faapea: “O le tausaga e 2000 atonu ua na o se isi lava tausaga o le kalena i le manatu o le toʻatele o tagata Kanata, ae mafai ona ō mai faatasi ma se amataga fou moni lava.” Na aumaia e le polofesa o Chris Dewdney o le iunivesite o York (i Kanata) lenei māfuaʻaga mo se faamoemoega mautinoa e faapea: “O le uiga o le meleniuma o le mafai lea ona tatou faamavae atu i se senituri sa matuā leaga tele.”4 Pe na o se moomooga faivavale ea lena faamatalaga? I Kanata, e na o le 22 pasene o i latou na tali atu i se tasi o suʻesuʻega i manatu o le lautele, “e talitonu o le 2000 o le a na faaulufaleina mai se amataga fou mo le lalolagi.” O le mea moni, e toetoe lava o le ʻafa “e faatalitalia se isi feteenaʻiga a le lalolagi”—se taua a le lalolagi—i totonu o le 50 tausaga. E manino lava, e toʻatele ua latou lagona e lē mafai e se meleniuma fou ona faateʻa ese o tatou faafitauli, ma faia ia fou mea uma lava. Na tusi mai Sir Michael Atiyah, o lē na avea muamua ma peresitene o le Britain’s Royal Society e faapea: “O le saosaoa o le suiga . . . o lona uiga o le a faaoo mai e le senituri lona luasefulutasi ni luʻi sili ona tāua i lo tatou soifuaga atoa. Ua tatou tofo i faafitauli o le faatupulaʻia o le faitau aofaʻi o tagata, le faaitiitia o alāmanuia, le faapolusioneina o le siʻosiʻomaga, ma le taatele o le mativa, ma ua tatau ai ona tatou foʻia ia faafitauli i se auala faanatinati.”
5. O fea e mafai ona tatou maua i ai faamatalaga maufaatuatuaina e uiga i mea o i le lumanaʻi?
5 Atonu ua e tau mānatu, ‘Talu ai e lē mafai e tagata ona valoia mea o i lo tatou lumanaʻi, po ua lē tatau ea la ona tau lava ina tatou faagalo le lumanaʻi?’ O le tali i ai e leai! E moni, e lē mafai e tagata ona valoia mai ma le saʻo mea o i le lumanaʻi, peitaʻi e lē tatau ai ona tatou manatu faapea e leai lava se tasi e mafai ona ia faia. O ai la e mafai ona faia, ma aiseā e tatau ai ona tatou faamoemoe ma le mautinoa e faatatau i le lumanaʻi? E mafai ona e maua ni tali faamalie loto i ni valoaga maʻoti se fā. Ua faamauina na valoaga i se tusi ua sili ona toʻatele tagata ua latou mauaina ma faitau i ai, o se tusi foʻi ua sili ona toʻatele tagata latou te faauiga sesē ma lē amanaʻia—le Tusi Paia. Po o le ā lava lou manatu i le Tusi Paia, ma po o le ā foʻi sou masani lelei i ai, o le a aogā pea mo oe ona iloiloina nei mau autū e fā. O loo valoia moni mai e na mau se lumanaʻi e matuā mautinoa lava. E lē gata i lea, o nei valoaga autū e fā ua otooto mai ai mea e mafai ona avea ma ou lumanaʻi e faapea foʻi ona avea ma lumanaʻi o ē pele ia te oe.
6, 7. O anafea na faia ai le valoaga a Isaia, ma na faapēfea ona iai se faataunuuga ofoofogia o ana valoaga?
6 O le valoaga muamua o loo maua i le Isaia matāʻupu e 65. A o leʻi faitauina le valoaga, ia tāmau i le mafaufau le faatulagaga—le taimi na tusia ai lenei matāʻupu ma po o le ā foʻi le tulaga sa talanoaina ai. O le perofeta a le Atua o Isaia, o lē na tusiaina nei upu, sa soifua o ia e silia ma se senituri a o leʻi faaumatiaina le malo o Iuta. Na oo ane le iʻuga ina ua aveesea e Ieova lana puipuiga mai tagata Iutaia lē faamaoni, i le faatagaina lea o Papelonia e faatāfuna Ierusalema ma ave faatagataotaua ona tagata. Na tupu lena mea i le silia ma le selau tausaga talu ona valoia mai e Isaia.—2 Nofoaiga a Tupu 36:15-21.
7 E tusa ai o se talaʻaga faasolopito o le faataunuuga, manatua foʻi o le taʻitaʻiga a le Atua na valoia ai e Isaia le igoa o Kuresa le Peresia a o leʻi fanau mai, o lē na aumaia le faatoʻilaloina faaiʻu o Papelonia. (Isaia 45:1) O Kuresa na saunia le ala mo le toe foʻi atu o tagata Iutaia i lo latou laueleele moni i le 537 T.L.M. O le mea e ofo ai, na valoia e Isaia lena toe faafoʻisiaga, e pei ona tatou faitau ai i le matāʻupu e 65. Na taulaʻi atu Isaia i le tulaga o le a mafai ona ʻoliʻoli ai tagata Isaraelu pe a toe foʻi i lo latou laueleele moni.
8. O le ā le lumanaʻi fiafia na valoia mai e Isaia, ma o le ā le faaupuga tatou te naunau patino atu i ai?
8 Seʻi tatou faitau i le Isaia 65:17-19: “Faauta mai, ou te faia le lagi fou ma le lalolagi fou; e le toe manatua mea na muamua, e le alu ae foi i le loto. A e peitai ia outou olioli ma fiafia e faavavau i le mea ou te faia; auā faauta, ou te faia Ierusalema ma faafiafia, ou te faia foi lona nuu ma faaolioli. Ou te fiafia foi i Ierusalema, ma aʻu olioli i loʻu nuu; e le toe lagona ai le leo o sē tagi, ma le leo o sē alaga.” E mautinoa lava, sa faamatala e Isaia tulaga na sili atu ona lelei na i lo tulaga sa ola ai tagata Iutaia a o nofo i Papelonia. Sa ia valoia le ʻoliʻoli, ma le fiafiaga o le a iai. Seʻi tagaʻi atu nei i le faaupuga “lagi fou ma le lalolagi fou.” O le taimi muamua lenei mai taimi e fā o loo aliaʻi mai ai lena fuaitau i le Tusi Paia, ma o nei fuaitau e fā e mafai ona iai so latou faatatauga tuusaʻo i lo tatou lumanaʻi, ua oo lava ina vavalo mai e faatatau i ai.
9. Na faapēfea ona aofia tagata Iutaia anamua i le faataunuuga o le Isaia 65:17-19?
Isaia 65:17-19 sa aofia ai tagata Iutaia anamua o ē, e pei ona valoia mai ma le saʻo e Isaia, na latou toe taliu atu i lo latou nuu moni, o iinā na latou toe faatūina ai le tapuaʻiga mamā. (Esera 1:1-4; 3:1-4) O le mea moni, ua e silafia, sa latou toe taliu atu i lo latou nuu moni i le paneta lava lea na iai muamua, ae lē o se isi mea i le vateatea. O le iloaina o lena mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia iloa ai po o le ā sa uiga i ai upu a Isaia i lona taʻua o le lagi fou ma se lalolagi fou. E lē manaʻomia ona tatou taumatemate, e pei ona faia e isi, e faatatau i valoaga e lē o matuā manino mai a Nostradamus po o isi tagata o loo vavaloina le lumanaʻi. O loo faamanino mai e le Tusi Paia lava ia le mea sa uiga i ai upu a Isaia.
9 O le faataunuuga muamua o le10. O le ā lo tatou malamalamaga i le “lalolagi” fou lea na valoia mai e Isaia?
10 I le Tusi Paia, e lē o taimi uma e faatatau atu ai le “lalolagi” i lo tatou kelope. Mo se faataʻitaʻiga, o loo faaletino le faapea mai a le Salamo 96:1: “Le lalolagi uma e, ia outou pepese atu ia Ieova.” Ua tatou iloa, o lo tatou paneta—le laueleele ma le vasaloloa—e lē mafai ona pepese. O tagata e pepese. Ioe, o loo faasino atu le Salamo 96:1 i tagata o i le lalolagi. * Ae o loo taʻua foʻi e le Isaia 65:17 le “lagi fou.” Afai o loo fai le “lalolagi” ma sui o se sosaiete fou o tagata i le nuu o Iutaia, o le ā la le “lagi fou”?
11. O le ā le mea o loo faasino atu i ai le fuaitau “lagi fou”?
11 Ua taʻua e le Cyclopædia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, na tusia e M’Clintock ma Strong, e faapea: “Po o fea lava e faatulagaina ai se vaʻaiga faavaloaga, o loo faaātaina mai ai e le lagi . . . le faapotopotoga atoa o pule o loo fai la latou pulega . . . o loo latou ufitia ma pulea tagatānuu, e pei lava ona ufitia ma pulea e le lagi faitino le lalolagi.” E tusa ai o le fuaitau lea o loo tuufaatasia ai le “lagi ma le lalolagi,” ua faamatala mai e le Cyclopædia e faapea, ‘i le gagana faavaloaga, ua faaātagia mai ai e le fuaitau le tulaga faapolotiki o tagata i o latou tofiga eseese. O le lagi o le pule silisili lea; o le lalolagi o tagata lautele, o ē o loo pulea e tagata maualuluga.’
12. Na faapēfea ona iai le “lagi fou ma le lalolagi fou” i tagata Iutaia anamua?
12 Ina ua toe taliu tagata Iutaia i lo latou nuu moni, sa latou mauaina le mea atonu na taʻua o le faiga fou o mea. Sa iai se pulega fou. O Serupapelu, o lē na tupuga mai le tupu o Tavita, o ia foʻi le kovana, ma Iosua le ositaulaga sili. (Hakai 1:1, 12; 2:21; Sakaria 6:11) O i laʻua nei na faia aʻe ai le “lagi fou.” I luga o ai? O le “lagi fou” sa i luga o le “lalolagi fou,” se sosaiete ua faamamāina o tagata na toe foʻi atu i lo latou nuu ina ia toe fausia Ierusalema ma lona malumalu mo le tapuaʻiga ia Ieova. O le uiga moni lena sa taʻua ai le iai o le lagi fou ma le lalolagi fou i le faataunuuga na aofia ai tagata Iutaia i lena taimi.
13, 14. (a) O le ā le isi faataʻitaʻiga o le fuaitau “lagi fou ma le lalolagi fou” e tatau ona tatou talanoaina? (e) Aiseā ua avea ai le valoaga a Peteru o se matāʻupu e naunau faapitoa i ai i le taimi lenei?
13 Aua lava neʻi misia le manatu autū. E lē o se taumafaiga faaleaʻoaʻoga lenei e faamatalaina le Tusi Paia, po ua lē na o se tepa atu foʻi i le talafaasolopito anamua. E mafai ona e faamaonia lenei manatu e ala i lou see atu i le isi mau lena o loo taʻua ai le fuaitau o le “lagi fou ma le lalolagi fou.” I le 2 Peteru matāʻupu e 3, o le a e mātauina ai lenei fuaitau ma iloa ai o loo aofia ai lo tatou lumanaʻi.
14 Na tusia e le aposetolo o Peteru lana tusi i le silia ma le 500 tausaga talu ona mavae le toe taliu atu o tagata Iutaia i lo latou nuu moni. Ona o ia o se tasi o aposetolo o Iesu, sa tusi atu ai Peteru i soo o Keriso, “le Alii” lea o loo taʻua i le 2 Peteru 3:2. I le fuaiupu e 4, ua laga mai ai e Peteru le ‘folafolaga a Iesu i lona [“faatasi,” NW] mai,’ lea ua māfua ai ona matuā tāua le valoaga i aso nei. E tele faamaoniga e faaalia ai talu mai le Taua Muamua a le Lalolagi, ua faatasi mai ai Iesu i le uiga faapea, o loo ia te ia le aiā tatau i le avea ma Pule i le Malo faalelagi o le Atua. (Faaaliga 6:1-8; 11:15, 18) E iai se uiga faapitoa o lenei mea pe a fua atu i se isi mea lea na valoia e Peteru i lenei matāʻupu.
15. E faapēfea ona faataunuuina le valoaga a Peteru i le “lagi fou”?
15 Tatou te faitau ai i le 2 Peteru 3:13: “E faatalitali i tatou i le lagi fou ma le lalolagi fou, pei o lana na folafola mai, e mau ai le amiotonu.” Atonu ua e silafia o Iesu lea o loo afio i le lagi, o ia o le Pule autū i le “lagi fou.” (Luka 1:32, 33) Peitaʻi, ua faaalia i isi mau o le Tusi Paia faapea, e lē o faia toʻatasi na o ia lana pulega. Na folafola mai e Iesu faapea, o le a iai se nofoaga o le ʻauaposetolo ma isi e pei o i latou i le lagi. I le tusi o Eperu, na faamatala ai e le aposetolo o Paulo i latou na faapea o “e ua tofutofusia i le valaʻau mai le lagi.” Na fetalai Iesu faapea, o i latou o iai i lenei vaega o le a latou nonofo i nofoālii i le lagi faatasi ma ia. (Eperu 3:1; Mataio 19:28; Luka 22:28-30; Ioane 14:2, 3) O le manatu autū, e iai isi o le a pule faatasi ma Iesu e avea o se vaega o le lagi fou. O le ā la na uiga i ai Peteru i lona faaaogāina o le faaupuga “lalolagi fou”?
16. O le ā le “lalolagi fou” lea ua leva ona iai?
16 E pei o le faataunuuga anamua—le toe taliu atu o tagata Iutaia i lo latou nuu moni—o le faataunuuga i le taimi nei o le 2 Peteru 3:13 e aofia ai tagata o ē gauaʻi i le pulega a le lagi fou. O loo e vaʻaia le faitau miliona i aso nei o ē o loo gauaʻi atu ma le fiafia i lena pulega. O loo latou mauaina aogā mai lana polokalame tau aʻoaʻoga ma o loo tauivi e usitaʻia ana tulafono o loo maua i le Tusi Paia. (Isaia 54:13) O i latou nei e faia aʻe ai le “lalolagi fou” i se uiga faapea ua latou faia aʻe se sosaiete faalekelope o atunuu uma, o gagana, ma lanu, ma o loo latou galulue faatasi i le gauaʻi atu i le Tupu o loo pule, o Iesu Keriso. O se vala mataʻina lava, o le mafai lea e oe ona avea ma vaega o lenei sosaiete!—Mika 4:1-4.
17, 18. Aiseā ua aumaia ai e upu o le 2 Peteru 3:13 ia i tatou māfuaʻaga e faatalitali atu ai i le lumanaʻi?
17 Aua neʻi iai se lagona faapea ua muta ai iinei le tulaga o mea, ua lē o iai so tatou malamalamaga auʻiliʻili i le lumanaʻi. O le mea moni, a o e iloiloina le manatu atoa o le 2 Peteru matāʻupu e 3, o le a mauaina ai faailoaga o se suiga tele o i le lumanaʻi. I fuaiupu e 5 ma le 6, o loo tusi ai Peteru e faatatau i le Lolo i ona po o Noa, le Lolo tele lea na faaiʻu ai le lalolagi amioleaga i tuā i lena vaitaimi. I le fuaiupu e 7 (LF), o loo taʻua ai e Peteru faapea, o “le lagi ma le lalolagi o ona po nei,” lea e faasino atu i pulega ma le aofaʻiga tele o tagata, ua taofia mo “le aso e faamasino ai ma fano ai tagata faalematau.” E faamaonia ai i lenei mea faapea, o le fuaitau “le lagi ma le lalolagi o ona po nei” e lē o faasino atu i le vateatea faitino, ae i tagata ma a latou pulega.
18 Ua faamatala mai e Peteru i fuaiupu o sosoo ai e faapea o le aso o loo fotuaʻi mai o Ieova o le a aumaia ai se faamamāaga tele, e faaavanoa ai le ala mo le “lagi fou ma le lalolagi fou” e pei ona taʻua i le fuaiupu e 13. Seʻi mātau le faaiʻuga o lena fuaiupu—“e mau ai le amiotonu.” Pe lē o faailoa mai ai e lena mea faapea e tatau ona iai ni suiga tetele mo se lelei? Pe lē o faatulaʻi mai ai ea se faamoemoe mo mea e fou moni lava, se taimi o le a maua ai e tagata le fiafiaga sili i le ola na i lo le fiafiaga o loo latou maua i aso nei? Pe afai e mafai ona e mātauina lena mea, ua e maua la le malamalama i le mea o loo valoia mai e le Tusi Paia, o se malamalama e toʻaitiiti lava tagata ua latou mauaina.
19. O le ā le faatulagaga o loo faasino atu ai le tusi o le Faaaliga i le “lagi fou ma le lalolagi fou” o loo fotuaʻi mai?
19 Ae seʻi o tatou faaauau atili atu. Ua uma ona tatou iloiloina le taʻua o le fuaitau “lagi fou ma le lalolagi fou” i le Isaia mataupu e 65, ma le isi faaaogāina i le 2 Peteru mataupu e 3. Ae suʻe nei la i le Faaaliga mataupu e 21, lea o loo toe taʻua ai foʻi lenei faaupuga i le Tusi Paia. O le malamalama i le faatulagaga e avea lea ma fesoasoani. I matāʻupu e lua na muamua atu, i le Faaaliga mataupu e 19, (LF), o loo matuā olaola ai ona faamatala mai faafaatusa se taua—ae lē o se taua i le va o ni atunuu feʻainaʻi. O loo i le isi itu “le Upu a le Atua.” Atonu o loo e silafia o lena faaupuga o se faalupega o Iesu Keriso. (Ioane 1:1, 14, LF) O loo iai o ia i le lagi, ma o lenei vaʻaiga e faaātagia ai o ia ma ana ʻau faalelagi. O loo faasagatau atu ia te ai? E taʻua e le matāʻupu “tupu,” “o taʻitaʻi o ʻau,” ma tagata o tulaga eseese, “o tagatānuu atoa ma alii.” O lenei taua e aofia ai le oo mai o le aso o Ieova, le faaumatiaga o ē amioleaga. (2 Tesalonia 1:6-10) A o faaauau, e amata le Faaaliga mataupu e 20 e ala i le faamatala mai o le aveesea “o le gata tuai, o le tiapolo lea ma Satani.” O lenei mea ua faataatia ai le faatulagaga mo le talanoaina o le Faaaliga mataupu e 21.
20. O le ā le suiga mataʻina ua faailoa mai e le Faaaliga 21:1 faapea o loo taatia mai i le lumanaʻi?
20 Ua amata mai le aposetolo o Ioane i upu mataʻina nei: “Ona aʻu iloa lea o le lagi fou ma le lalolagi fou; auā ua mavae atu le uluai lagi, ma le uluai lalolagi, ua leai foi se toe sami.” E faavae i mea ua tatou mātauina i le Isaia mataupu e 65 ma le 2 Peteru mataupu e 3, e mafai ona tatou mautinoa e lē o faauiga atu lenei mea i le suia o le lagi faitino ma lo tatou paneta, ma sami loloto o iai. E pei ona sa faaalia e matāʻupu na muamua atu, o tagata amioleaga ma a latou pulega, e aofia ai ma le pule lē vaʻaia o Satani, o le a aveesea. Ioe, o le folafolaga iinei o loo folafolaina ai se faiga fou o mea e aofia ai tagata i le lalolagi.
21, 22. O ā faamanuiaga ua faamautinoa mai e Ioane ia i tatou, ma o le ā e faauiga atu i ai le soloiesea o loimata?
21 Ua tatou mautinoa i lenei mea a o tatou iloiloina atili lenei valoaga ofoofogia. O loo taʻua e le faaiʻuga o le fuaiupu e 3 le taimi o le a faatasi ai le Atua ma tagata, ma liuliualo mai ai o ia e faaoo mai manuia i tagata o loo faia lona finagalo. (Esekielu 43:7) Ua faapea mai atili Ioane i le fuaiupu e 4 ma le 5: “E sōloiesea foi e [Ieova] le Atua loimata uma i o latou mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua. Ua fetalai mai foi lē tietie i le nofoālii, ‘Faauta, ou te faia ia fou mea uma lava.’ Ua fetalai mai foi o ia ia te au, ‘Ia e tusi; auā o upu nei e moni ma le faamaoni ia.’” Maʻeu se valoaga e faagaeetia ai!
22 Seʻi mālōlō teisi ma ʻoliʻoli i mea o loo valoia mai e le Tusi Paia. ‘O le a soloiesea e le Atua loimata uma i o latou mata.’ E lē mafai ona faasino atu lena faamatalaga i loimata masani ia e susū ai o tatou mata, e lē mafai foʻi ona faasino atu i loimata o le ʻoliʻoli. E leai, o loimata nei o le a soloiesea e le Atua, o loimata e māfua mai i puapuaga, faavauvau, faanoanoa, tigā, ma le mapuitigā. E mafai faapēfea ona tatou mautinoa? O lenei folafolaga mataʻina a le Atua e fesootaʻi atu ai le soloiesea o loimata i le ‘oti, faanoanoa, auē, ma le puapuaga ua lē toe i ai.’—Ioane 11:35.
23. O le iʻuga o ā tulaga ua faamautinoa mai e le valoaga a Ioane?
23 Po ua lē faamaonia ai ea i lenei mea o le a tafiesea le kanesa, le pē faafuaseʻi o se itutino, le pē o le
fatu, e oo lava i le oti? Po o ai se isi o i tatou e leʻi maliu sē pele ia te ia i se faamaʻi, se faalavelave faafuaseʻi, po o se mala? O loo folafola mai e le Atua iinei o le a lē toe iai se oti, ua tulaʻi ai se manatu faapea, o tamaiti o ē ono fananau mai i lena taimi o le a lē feola mai ma se faamoemoe o le tutupu aʻe seʻia oo ina matutua ona faasolo atu lea ina matuā matutua—ma iʻu atu ai i le oti. E faauiga atu foʻi lenei valoaga i le lē toe mamaʻi o neura o le faiʻai (Alzheimer’s disease), lē toe iai ni ivi maʻaleʻale, e lē toe iai ni tumatoʻala, lē toe iai ni ogo, e lē toe iai foʻi ni unāiʻa—o mea ua masani ona aafia ai tagata ua āfu lo latou soifua.24. O le a faapēfea ona faamaonia le avea o “le lagi fou ma le lalolagi fou” o se faamanuiaga, ma o le ā le mea o le a sosoo ai ona tatou talanoaina?
24 E mautinoa lava o le a e ioe mai o le faanoanoa ma le auē o le a faaitiitia pe a aveesea le oti, tino matua, ma faamaʻi. Ae faapēfea le mativa lea e faaleagaina ai, le faataumaʻoia o tamaiti, ma le sauā o faiga faailoga tagata ona o le tupuaga po o le lanu o le paʻu? A o faaauau pea ona iai na mea—ua taatele i aso nei—o le a lē mafai lava ona tatou aveesea le faanoanoa ma le auē. O lea, o le olaga i lalo o le “lagi fou ma le lalolagi fou” o le a lē faaleagaina i nei mea o loo avea ma māfuaʻaga o le faanoanoa i aso nei. Maʻeu se suiga! Ae ua tatou talanoaina na o le tolu matāʻupu mai matāʻupu e fā o i le Tusi Paia o loo aliaʻi mai ai le fuaitau “lagi fou ma le lalolagi fou.” E toe tasi le isi matāʻupu lea e tāaofaʻi faatasi ai mea ua uma ona tatou talanoaina ma faamamafaina ai le pogai ua ia i tatou ai se māfuaʻaga e nofo tatali atu ai i le taimi ma le auala o le a faataunuuina ai e le Atua lana folafolaga ina ia “faia ia fou mea uma lava.” O le a talanoaina i le matāʻupu o sosoo mai lena valoaga ma lona sootaga mai i lo tatou fiafiaga.
[Faamatalaga pito i lalo]
^ pala. 10 O le faitauina lenei e le New English Bible o le Salamo 96:1: “Ia pepese atu i le ALII, tagata uma o le lalolagi.” E faitauina faapea le Contemporary English Version: “E usu atu e tagata taʻitoʻatasi o i lenei lalolagi viiga i le ALII.” E ōgatusa lenei ma le malamalamaga faapea, sa faaaogā e Isaia le faaupuga “lalolagi fou” e faasino atu i tagata o le Atua o iai i lo latou nuu.
O ā Mea o E Manatuaina?
• O ā taimi e tolu o loo valoia ai e le Tusi Paia “le lagi fou ma le lalolagi fou”?
• Na faapēfea ona aofia tagata Iutaia anamua i se faataunuuga o le “lagi fou ma le lalolagi fou”?
• O ā faataunuuga ua mautinoa le iai mo le “lagi fou ma le lalolagi fou” e pei ona taʻua e Peteru?
• E faapēfea ona faasino atu e le Faaaliga mataupu e 21 i tatou i se lumanaʻi pupula?
[Fesili mo le Suʻesuʻega]
[Ata i le itulau 10]
E pei lava ona sa valoia mai e Ieova, sa faatulaga e Kuresa le toe taliu atu o tagata Iutaia i lo latou nuu moni i le 537 T.L.M.