Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faia Ia Fou Mea Uma Lava—E Pei Ona Valoia Mai

Ua Faia Ia Fou Mea Uma Lava—E Pei Ona Valoia Mai

Ua Faia Ia Fou Mea Uma Lava—E Pei Ona Valoia Mai

“Ua fetalai mai foi lē tietie i le nofoālii, ‘Faauta, ou te faia ia fou mea uma lava.’ Ua fetalai mai foi o ia ia te au, . . . ‘o upu nei e moni ma le faamaoni ia.’”—FAAALIGA 21:5.

1, 2. Aiseā ua talafeagai ai ona faatalatū le toʻatele o tagata e talanoaina mea o loo i le lumanaʻi?

PO UA e faapea ane ea pe manatu, ‘O ai na te iloa po o le ā e tupu a taeao?’ Ua e malamalama la i le māfuaʻaga e faatalatū ai tagata e taumate mea o le a tutupu i le lumanaʻi po o le faatuatuaina o i latou o ē ono faapea mai ma le fiapopoto e mafai ona latou valoia maia mea e leʻi oo mai. E lē o iai i tagata le tomai e muaʻi valoia ai ma le saʻo mea o le a tutupu i masina po o tausaga o loo lumanaʻi.

2 Na faapatino atu e le mekasini o le Forbes ASAP sana lōmiga atoa i le tulaga o taimi. I lea lōmiga, na tusia ai e lē na faatautaia se polokalame o le TV o Robert Cringely e faapea: “E oo ina faalumaina i tatou uma lava e le taimi, ae leai lava se isi e sili atu ona faalumaina a o faagasolo taimi na i lo i latou o loo valovaloina mea o le a tutupu. O le taumafai e taumate le lumanaʻi o se taaloga e toetoe lava o taimi uma tatou te faiaʻina ai. . . . E ui lava i lea, o i latou ua taʻua o tagata atamamai faapitoa o loo faaauau pea ona latou faia ni valovaloga.”

3, 4. (a) O le ā se faamoemoega mautinoa o iai i nisi e faatatau i le meleniuma fou? (e) O le ā le faatalitaliga talafeagai o loo iai i isi mo le lumanaʻi?

3 Atonu ua e mātauina ona o le tele o manatu ua taulaʻi atu i le meleniuma fou, e ono foliga mai ai e toʻatele pea tagata o loo mafaufau atu i le lumanaʻi. I le amataga o le tausaga talu ai, na taʻua ai e le mekasini o le Maclean’s e faapea: “O le tausaga e 2000 atonu ua na o se isi lava tausaga o le kalena i le manatu o le toʻatele o tagata Kanata, ae mafai ona ō mai faatasi ma se amataga fou moni lava.” Na aumaia e le polofesa o Chris Dewdney o le iunivesite o York (i Kanata) lenei māfuaʻaga mo se faamoemoega mautinoa e faapea: “O le uiga o le meleniuma o le mafai lea ona tatou faamavae atu i se senituri sa matuā leaga tele.”

Pe na o se moomooga faivavale ea lena faamatalaga? I Kanata, e na o le 22 pasene o i latou na tali atu i se tasi o suʻesuʻega i manatu o le lautele, “e talitonu o le 2000 o le a na faaulufaleina mai se amataga fou mo le lalolagi.” O le mea moni, e toetoe lava o le ʻafa “e faatalitalia se isi feteenaʻiga a le lalolagi”—se taua a le lalolagi—i totonu o le 50 tausaga. E manino lava, e toʻatele ua latou lagona e lē mafai e se meleniuma fou ona faateʻa ese o tatou faafitauli, ma faia ia fou mea uma lava. Na tusi mai Sir Michael Atiyah, o lē na avea muamua ma peresitene o le Britain’s Royal Society e faapea: “O le saosaoa o le suiga . . . o lona uiga o le a faaoo mai e le senituri lona luasefulutasi ni luʻi sili ona tāua i lo tatou soifuaga atoa. Ua tatou tofo i faafitauli o le faatupulaʻia o le faitau aofaʻi o tagata, le faaitiitia o alāmanuia, le faapolusioneina o le siʻosiʻomaga, ma le taatele o le mativa, ma ua tatau ai ona tatou foʻia ia faafitauli i se auala faanatinati.”

5. O fea e mafai ona tatou maua i ai faamatalaga maufaatuatuaina e uiga i mea o i le lumanaʻi?

5 Atonu ua e tau mānatu, ‘Talu ai e lē mafai e tagata ona valoia mea o i lo tatou lumanaʻi, po ua lē tatau ea la ona tau lava ina tatou faagalo le lumanaʻi?’ O le tali i ai e leai! E moni, e lē mafai e tagata ona valoia mai ma le saʻo mea o i le lumanaʻi, peitaʻi e lē tatau ai ona tatou manatu faapea e leai lava se tasi e mafai ona ia faia. O ai la e mafai ona faia, ma aiseā e tatau ai ona tatou faamoemoe ma le mautinoa e faatatau i le lumanaʻi? E mafai ona e maua ni tali faamalie loto i ni valoaga maʻoti se fā. Ua faamauina na valoaga i se tusi ua sili ona toʻatele tagata ua latou mauaina ma faitau i ai, o se tusi foʻi ua sili ona toʻatele tagata latou te faauiga sesē ma lē amanaʻia—le Tusi Paia. Po o le ā lava lou manatu i le Tusi Paia, ma po o le ā foʻi sou masani lelei i ai, o le a aogā pea mo oe ona iloiloina nei mau autū e fā. O loo valoia moni mai e na mau se lumanaʻi e matuā mautinoa lava. E lē gata i lea, o nei valoaga autū e fā ua otooto mai ai mea e mafai ona avea ma ou lumanaʻi e faapea foʻi ona avea ma lumanaʻi o ē pele ia te oe.

6, 7. O anafea na faia ai le valoaga a Isaia, ma na faapēfea ona iai se faataunuuga ofoofogia o ana valoaga?

6 O le valoaga muamua o loo maua i le Isaia matāʻupu e 65. A o leʻi faitauina le valoaga, ia tāmau i le mafaufau le faatulagaga—le taimi na tusia ai lenei matāʻupu ma po o le ā foʻi le tulaga sa talanoaina ai. O le perofeta a le Atua o Isaia, o lē na tusiaina nei upu, sa soifua o ia e silia ma se senituri a o leʻi faaumatiaina le malo o Iuta. Na oo ane le iʻuga ina ua aveesea e Ieova lana puipuiga mai tagata Iutaia lē faamaoni, i le faatagaina lea o Papelonia e faatāfuna Ierusalema ma ave faatagataotaua ona tagata. Na tupu lena mea i le silia ma le selau tausaga talu ona valoia mai e Isaia.—2 Nofoaiga a Tupu 36:15-21.

7 E tusa ai o se talaʻaga faasolopito o le faataunuuga, manatua foʻi o le taʻitaʻiga a le Atua na valoia ai e Isaia le igoa o Kuresa le Peresia a o leʻi fanau mai, o lē na aumaia le faatoʻilaloina faaiʻu o Papelonia. (Isaia 45:1) O Kuresa na saunia le ala mo le toe foʻi atu o tagata Iutaia i lo latou laueleele moni i le 537 T.L.M. O le mea e ofo ai, na valoia e Isaia lena toe faafoʻisiaga, e pei ona tatou faitau ai i le matāʻupu e 65. Na taulaʻi atu Isaia i le tulaga o le a mafai ona ʻoliʻoli ai tagata Isaraelu pe a toe foʻi i lo latou laueleele moni.

8. O le ā le lumanaʻi fiafia na valoia mai e Isaia, ma o le ā le faaupuga tatou te naunau patino atu i ai?

8 Seʻi tatou faitau i le Isaia 65:17-19: “Faauta mai, ou te faia le lagi fou ma le lalolagi fou; e le toe manatua mea na muamua, e le alu ae foi i le loto. A e peitai ia outou olioli ma fiafia e faavavau i le mea ou te faia; auā faauta, ou te faia Ierusalema ma faafiafia, ou te faia foi lona nuu ma faaolioli. Ou te fiafia foi i Ierusalema, ma aʻu olioli i loʻu nuu; e le toe lagona ai le leo o sē tagi, ma le leo o sē alaga.” E mautinoa lava, sa faamatala e Isaia tulaga na sili atu ona lelei na i lo tulaga sa ola ai tagata Iutaia a o nofo i Papelonia. Sa ia valoia le ʻoliʻoli, ma le fiafiaga o le a iai. Seʻi tagaʻi atu nei i le faaupuga “lagi fou ma le lalolagi fou.” O le taimi muamua lenei mai taimi e fā o loo aliaʻi mai ai lena fuaitau i le Tusi Paia, ma o nei fuaitau e fā e mafai ona iai so latou faatatauga tuusaʻo i lo tatou lumanaʻi, ua oo lava ina vavalo mai e faatatau i ai.

9. Na faapēfea ona aofia tagata Iutaia anamua i le faataunuuga o le Isaia 65:17-19?

9 O le faataunuuga muamua o le Isaia 65:17-19 sa aofia ai tagata Iutaia anamua o ē, e pei ona valoia mai ma le saʻo e Isaia, na latou toe taliu atu i lo latou nuu moni, o iinā na latou toe faatūina ai le tapuaʻiga mamā. (Esera 1:1-4; 3:1-4) O le mea moni, ua e silafia, sa latou toe taliu atu i lo latou nuu moni i le paneta lava lea na iai muamua, ae lē o se isi mea i le vateatea. O le iloaina o lena mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia iloa ai po o le ā sa uiga i ai upu a Isaia i lona taʻua o le lagi fou ma se lalolagi fou. E lē manaʻomia ona tatou taumatemate, e pei ona faia e isi, e faatatau i valoaga e lē o matuā manino mai a Nostradamus po o isi tagata o loo vavaloina le lumanaʻi. O loo faamanino mai e le Tusi Paia lava ia le mea sa uiga i ai upu a Isaia.

10. O le ā lo tatou malamalamaga i le “lalolagi” fou lea na valoia mai e Isaia?

10 I le Tusi Paia, e lē o taimi uma e faatatau atu ai le “lalolagi” i lo tatou kelope. Mo se faataʻitaʻiga, o loo faaletino le faapea mai a le Salamo 96:1: “Le lalolagi uma e, ia outou pepese atu ia Ieova.” Ua tatou iloa, o lo tatou paneta—le laueleele ma le vasaloloa—e lē mafai ona pepese. O tagata e pepese. Ioe, o loo faasino atu le Salamo 96:1 i tagata o i le lalolagi. * Ae o loo taʻua foʻi e le Isaia 65:17 le “lagi fou.” Afai o loo fai le “lalolagi” ma sui o se sosaiete fou o tagata i le nuu o Iutaia, o le ā la le “lagi fou”?

11. O le ā le mea o loo faasino atu i ai le fuaitau “lagi fou”?

11 Ua taʻua e le Cyclopædia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, na tusia e M’Clintock ma Strong, e faapea: “Po o fea lava e faatulagaina ai se vaʻaiga faavaloaga, o loo faaātaina mai ai e le lagi . . . le faapotopotoga atoa o pule o loo fai la latou pulega . . . o loo latou ufitia ma pulea tagatānuu, e pei lava ona ufitia ma pulea e le lagi faitino le lalolagi.” E tusa ai o le fuaitau lea o loo tuufaatasia ai le “lagi ma le lalolagi,” ua faamatala mai e le Cyclopædia e faapea, ‘i le gagana faavaloaga, ua faaātagia mai ai e le fuaitau le tulaga faapolotiki o tagata i o latou tofiga eseese. O le lagi o le pule silisili lea; o le lalolagi o tagata lautele, o ē o loo pulea e tagata maualuluga.’

12. Na faapēfea ona iai le “lagi fou ma le lalolagi fou” i tagata Iutaia anamua?

12 Ina ua toe taliu tagata Iutaia i lo latou nuu moni, sa latou mauaina le mea atonu na taʻua o le faiga fou o mea. Sa iai se pulega fou. O Serupapelu, o lē na tupuga mai le tupu o Tavita, o ia foʻi le kovana, ma Iosua le ositaulaga sili. (Hakai 1:1, 12; 2:21; Sakaria 6:11) O i laʻua nei na faia aʻe ai le “lagi fou.” I luga o ai? O le “lagi fou” sa i luga o le “lalolagi fou,” se sosaiete ua faamamāina o tagata na toe foʻi atu i lo latou nuu ina ia toe fausia Ierusalema ma lona malumalu mo le tapuaʻiga ia Ieova. O le uiga moni lena sa taʻua ai le iai o le lagi fou ma le lalolagi fou i le faataunuuga na aofia ai tagata Iutaia i lena taimi.

13, 14. (a) O le ā le isi faataʻitaʻiga o le fuaitau “lagi fou ma le lalolagi fou” e tatau ona tatou talanoaina? (e) Aiseā ua avea ai le valoaga a Peteru o se matāʻupu e naunau faapitoa i ai i le taimi lenei?

13 Aua lava neʻi misia le manatu autū. E lē o se taumafaiga faaleaʻoaʻoga lenei e faamatalaina le Tusi Paia, po ua lē na o se tepa atu foʻi i le talafaasolopito anamua. E mafai ona e faamaonia lenei manatu e ala i lou see atu i le isi mau lena o loo taʻua ai le fuaitau o le “lagi fou ma le lalolagi fou.” I le 2 Peteru matāʻupu e 3, o le a e mātauina ai lenei fuaitau ma iloa ai o loo aofia ai lo tatou lumanaʻi.

14 Na tusia e le aposetolo o Peteru lana tusi i le silia ma le 500 tausaga talu ona mavae le toe taliu atu o tagata Iutaia i lo latou nuu moni. Ona o ia o se tasi o aposetolo o Iesu, sa tusi atu ai Peteru i soo o Keriso, “le Alii” lea o loo taʻua i le 2 Peteru 3:2. I le fuaiupu e 4, ua laga mai ai e Peteru le ‘folafolaga a Iesu i lona [“faatasi,” NW] mai,’ lea ua māfua ai ona matuā tāua le valoaga i aso nei. E tele faamaoniga e faaalia ai talu mai le Taua Muamua a le Lalolagi, ua faatasi mai ai Iesu i le uiga faapea, o loo ia te ia le aiā tatau i le avea ma Pule i le Malo faalelagi o le Atua. (Faaaliga 6:1-8; 11:15, 18) E iai se uiga faapitoa o lenei mea pe a fua atu i se isi mea lea na valoia e Peteru i lenei matāʻupu.

15. E faapēfea ona faataunuuina le valoaga a Peteru i le “lagi fou”?

15 Tatou te faitau ai i le 2 Peteru 3:13: “E faatalitali i tatou i le lagi fou ma le lalolagi fou, pei o lana na folafola mai, e mau ai le amiotonu.” Atonu ua e silafia o Iesu lea o loo afio i le lagi, o ia o le Pule autū i le “lagi fou.” (Luka 1:32, 33) Peitaʻi, ua faaalia i isi mau o le Tusi Paia faapea, e lē o faia toʻatasi na o ia lana pulega. Na folafola mai e Iesu faapea, o le a iai se nofoaga o le ʻauaposetolo ma isi e pei o i latou i le lagi. I le tusi o Eperu, na faamatala ai e le aposetolo o Paulo i latou na faapea o “e ua tofutofusia i le valaʻau mai le lagi.” Na fetalai Iesu faapea, o i latou o iai i lenei vaega o le a latou nonofo i nofoālii i le lagi faatasi ma ia. (Eperu 3:1; Mataio 19:28; Luka 22:28-30; Ioane 14:2, 3) O le manatu autū, e iai isi o le a pule faatasi ma Iesu e avea o se vaega o le lagi fou. O le ā la na uiga i ai Peteru i lona faaaogāina o le faaupuga “lalolagi fou”?

16. O le ā le “lalolagi fou” lea ua leva ona iai?

16 E pei o le faataunuuga anamua—le toe taliu atu o tagata Iutaia i lo latou nuu moni—o le faataunuuga i le taimi nei o le 2 Peteru 3:13 e aofia ai tagata o ē gauaʻi i le pulega a le lagi fou. O loo e vaʻaia le faitau miliona i aso nei o ē o loo gauaʻi atu ma le fiafia i lena pulega. O loo latou mauaina aogā mai lana polokalame tau aʻoaʻoga ma o loo tauivi e usitaʻia ana tulafono o loo maua i le Tusi Paia. (Isaia 54:13) O i latou nei e faia aʻe ai le “lalolagi fou” i se uiga faapea ua latou faia aʻe se sosaiete faalekelope o atunuu uma, o gagana, ma lanu, ma o loo latou galulue faatasi i le gauaʻi atu i le Tupu o loo pule, o Iesu Keriso. O se vala mataʻina lava, o le mafai lea e oe ona avea ma vaega o lenei sosaiete!—Mika 4:1-4.

17, 18. Aiseā ua aumaia ai e upu o le 2 Peteru 3:13 ia i tatou māfuaʻaga e faatalitali atu ai i le lumanaʻi?

17 Aua neʻi iai se lagona faapea ua muta ai iinei le tulaga o mea, ua lē o iai so tatou malamalamaga auʻiliʻili i le lumanaʻi. O le mea moni, a o e iloiloina le manatu atoa o le 2 Peteru matāʻupu e 3, o le a mauaina ai faailoaga o se suiga tele o i le lumanaʻi. I fuaiupu e 5 ma le 6, o loo tusi ai Peteru e faatatau i le Lolo i ona po o Noa, le Lolo tele lea na faaiʻu ai le lalolagi amioleaga i tuā i lena vaitaimi. I le fuaiupu e 7 (LF), o loo taʻua ai e Peteru faapea, o “le lagi ma le lalolagi o ona po nei,” lea e faasino atu i pulega ma le aofaʻiga tele o tagata, ua taofia mo “le aso e faamasino ai ma fano ai tagata faalematau.” E faamaonia ai i lenei mea faapea, o le fuaitau “le lagi ma le lalolagi o ona po nei” e lē o faasino atu i le vateatea faitino, ae i tagata ma a latou pulega.

18 Ua faamatala mai e Peteru i fuaiupu o sosoo ai e faapea o le aso o loo fotuaʻi mai o Ieova o le a aumaia ai se faamamāaga tele, e faaavanoa ai le ala mo le “lagi fou ma le lalolagi fou” e pei ona taʻua i le fuaiupu e 13. Seʻi mātau le faaiʻuga o lena fuaiupu—“e mau ai le amiotonu.” Pe lē o faailoa mai ai e lena mea faapea e tatau ona iai ni suiga tetele mo se lelei? Pe lē o faatulaʻi mai ai ea se faamoemoe mo mea e fou moni lava, se taimi o le a maua ai e tagata le fiafiaga sili i le ola na i lo le fiafiaga o loo latou maua i aso nei? Pe afai e mafai ona e mātauina lena mea, ua e maua la le malamalama i le mea o loo valoia mai e le Tusi Paia, o se malamalama e toʻaitiiti lava tagata ua latou mauaina.

19. O le ā le faatulagaga o loo faasino atu ai le tusi o le Faaaliga i le “lagi fou ma le lalolagi fou” o loo fotuaʻi mai?

19 Ae seʻi o tatou faaauau atili atu. Ua uma ona tatou iloiloina le taʻua o le fuaitau “lagi fou ma le lalolagi fou” i le Isaia mataupu e 65, ma le isi faaaogāina i le 2 Peteru mataupu e 3. Ae suʻe nei la i le Faaaliga mataupu e 21, lea o loo toe taʻua ai foʻi lenei faaupuga i le Tusi Paia. O le malamalama i le faatulagaga e avea lea ma fesoasoani. I matāʻupu e lua na muamua atu, i le Faaaliga mataupu e 19, (LF), o loo matuā olaola ai ona faamatala mai faafaatusa se taua—ae lē o se taua i le va o ni atunuu feʻainaʻi. O loo i le isi itu “le Upu a le Atua.” Atonu o loo e silafia o lena faaupuga o se faalupega o Iesu Keriso. (Ioane 1:1, 14, LF) O loo iai o ia i le lagi, ma o lenei vaʻaiga e faaātagia ai o ia ma ana ʻau faalelagi. O loo faasagatau atu ia te ai? E taʻua e le matāʻupu “tupu,” “o taʻitaʻi o ʻau,” ma tagata o tulaga eseese, “o tagatānuu atoa ma alii.” O lenei taua e aofia ai le oo mai o le aso o Ieova, le faaumatiaga o ē amioleaga. (2 Tesalonia 1:6-10) A o faaauau, e amata le Faaaliga mataupu e 20 e ala i le faamatala mai o le aveesea “o le gata tuai, o le tiapolo lea ma Satani.” O lenei mea ua faataatia ai le faatulagaga mo le talanoaina o le Faaaliga mataupu e 21.

20. O le ā le suiga mataʻina ua faailoa mai e le Faaaliga 21:1 faapea o loo taatia mai i le lumanaʻi?

20 Ua amata mai le aposetolo o Ioane i upu mataʻina nei: “Ona aʻu iloa lea o le lagi fou ma le lalolagi fou; auā ua mavae atu le uluai lagi, ma le uluai lalolagi, ua leai foi se toe sami.” E faavae i mea ua tatou mātauina i le Isaia mataupu e 65 ma le 2 Peteru mataupu e 3, e mafai ona tatou mautinoa e lē o faauiga atu lenei mea i le suia o le lagi faitino ma lo tatou paneta, ma sami loloto o iai. E pei ona sa faaalia e matāʻupu na muamua atu, o tagata amioleaga ma a latou pulega, e aofia ai ma le pule lē vaʻaia o Satani, o le a aveesea. Ioe, o le folafolaga iinei o loo folafolaina ai se faiga fou o mea e aofia ai tagata i le lalolagi.

21, 22. O ā faamanuiaga ua faamautinoa mai e Ioane ia i tatou, ma o le ā e faauiga atu i ai le soloiesea o loimata?

21 Ua tatou mautinoa i lenei mea a o tatou iloiloina atili lenei valoaga ofoofogia. O loo taʻua e le faaiʻuga o le fuaiupu e 3 le taimi o le a faatasi ai le Atua ma tagata, ma liuliualo mai ai o ia e faaoo mai manuia i tagata o loo faia lona finagalo. (Esekielu 43:7) Ua faapea mai atili Ioane i le fuaiupu e 4 ma le 5: “E sōloiesea foi e [Ieova] le Atua loimata uma i o latou mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua. Ua fetalai mai foi lē tietie i le nofoālii, ‘Faauta, ou te faia ia fou mea uma lava.’ Ua fetalai mai foi o ia ia te au, ‘Ia e tusi; auā o upu nei e moni ma le faamaoni ia.’” Maʻeu se valoaga e faagaeetia ai!

22 Seʻi mālōlō teisi ma ʻoliʻoli i mea o loo valoia mai e le Tusi Paia. ‘O le a soloiesea e le Atua loimata uma i o latou mata.’ E lē mafai ona faasino atu lena faamatalaga i loimata masani ia e susū ai o tatou mata, e lē mafai foʻi ona faasino atu i loimata o le ʻoliʻoli. E leai, o loimata nei o le a soloiesea e le Atua, o loimata e māfua mai i puapuaga, faavauvau, faanoanoa, tigā, ma le mapuitigā. E mafai faapēfea ona tatou mautinoa? O lenei folafolaga mataʻina a le Atua e fesootaʻi atu ai le soloiesea o loimata i le ‘oti, faanoanoa, auē, ma le puapuaga ua lē toe i ai.’—Ioane 11:35.

23. O le iʻuga o ā tulaga ua faamautinoa mai e le valoaga a Ioane?

23 Po ua lē faamaonia ai ea i lenei mea o le a tafiesea le kanesa, le pē faafuaseʻi o se itutino, le pē o le fatu, e oo lava i le oti? Po o ai se isi o i tatou e leʻi maliu sē pele ia te ia i se faamaʻi, se faalavelave faafuaseʻi, po o se mala? O loo folafola mai e le Atua iinei o le a lē toe iai se oti, ua tulaʻi ai se manatu faapea, o tamaiti o ē ono fananau mai i lena taimi o le a lē feola mai ma se faamoemoe o le tutupu aʻe seʻia oo ina matutua ona faasolo atu lea ina matuā matutua—ma iʻu atu ai i le oti. E faauiga atu foʻi lenei valoaga i le lē toe mamaʻi o neura o le faiʻai (Alzheimer’s disease), lē toe iai ni ivi maʻaleʻale, e lē toe iai ni tumatoʻala, lē toe iai ni ogo, e lē toe iai foʻi ni unāiʻa—o mea ua masani ona aafia ai tagata ua āfu lo latou soifua.

24. O le a faapēfea ona faamaonia le avea o “le lagi fou ma le lalolagi fou” o se faamanuiaga, ma o le ā le mea o le a sosoo ai ona tatou talanoaina?

24 E mautinoa lava o le a e ioe mai o le faanoanoa ma le auē o le a faaitiitia pe a aveesea le oti, tino matua, ma faamaʻi. Ae faapēfea le mativa lea e faaleagaina ai, le faataumaʻoia o tamaiti, ma le sauā o faiga faailoga tagata ona o le tupuaga po o le lanu o le paʻu? A o faaauau pea ona iai na mea—ua taatele i aso nei—o le a lē mafai lava ona tatou aveesea le faanoanoa ma le auē. O lea, o le olaga i lalo o le “lagi fou ma le lalolagi fou” o le a lē faaleagaina i nei mea o loo avea ma māfuaʻaga o le faanoanoa i aso nei. Maʻeu se suiga! Ae ua tatou talanoaina na o le tolu matāʻupu mai matāʻupu e fā o i le Tusi Paia o loo aliaʻi mai ai le fuaitau “lagi fou ma le lalolagi fou.” E toe tasi le isi matāʻupu lea e tāaofaʻi faatasi ai mea ua uma ona tatou talanoaina ma faamamafaina ai le pogai ua ia i tatou ai se māfuaʻaga e nofo tatali atu ai i le taimi ma le auala o le a faataunuuina ai e le Atua lana folafolaga ina ia “faia ia fou mea uma lava.” O le a talanoaina i le matāʻupu o sosoo mai lena valoaga ma lona sootaga mai i lo tatou fiafiaga.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 10 O le faitauina lenei e le New English Bible o le Salamo 96:1: “Ia pepese atu i le ALII, tagata uma o le lalolagi.” E faitauina faapea le Contemporary English Version: “E usu atu e tagata taʻitoʻatasi o i lenei lalolagi viiga i le ALII.” E ōgatusa lenei ma le malamalamaga faapea, sa faaaogā e Isaia le faaupuga “lalolagi fou” e faasino atu i tagata o le Atua o iai i lo latou nuu.

O ā Mea o E Manatuaina?

• O ā taimi e tolu o loo valoia ai e le Tusi Paia “le lagi fou ma le lalolagi fou”?

• Na faapēfea ona aofia tagata Iutaia anamua i se faataunuuga o le “lagi fou ma le lalolagi fou”?

• O ā faataunuuga ua mautinoa le iai mo le “lagi fou ma le lalolagi fou” e pei ona taʻua e Peteru?

• E faapēfea ona faasino atu e le Faaaliga mataupu e 21 i tatou i se lumanaʻi pupula?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

E pei lava ona sa valoia mai e Ieova, sa faatulaga e Kuresa le toe taliu atu o tagata Iutaia i lo latou nuu moni i le 537 T.L.M.