Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faaaogā le Pelu o le Agaga e Tetee Atu ai i Faiga Pi‘opi‘o

Ia Faaaogā le Pelu o le Agaga e Tetee Atu ai i Faiga Pi‘opi‘o

Ia Faaaogā le Pelu o le Agaga e Tetee Atu ai i Faiga Piʻopiʻo

“Ia oofu outou i le tagata fou ua faia e foliga i le Atua, i le amiotonu ma le amio lelei e faamaoni.”—Efeso 4:24.

I LONA tulaga sili ona mālosi, o le Emepaea o Roma o le pulega faaletagata na silisili ona taʻutaʻua i le lalolagi atoa. O tulafono a Roma sa matuā tāua lava, o le ala foʻi lea ua avea ai pea ma faavae i faatulagaga faaletulafono a le tele o atunuu. Peitaʻi, e ui lava i mea tetele na ausia e Roma, ae sa leʻi mafai e ana ʻautau tetele ona faatoʻilaloina se tasi o fili sili ona iloagatā ma mautū: o faiga piʻopiʻo. O le iʻuga, o faiga piʻopiʻo lava na faavavevaveina le paʻū o Roma.

O se tasi na mafatia i faiga piʻopiʻo a tofiga maualuluga a Roma, o le aposetolo lea o Paulo. E foliga mai na iloa lelei lava e le kovana Roma o Filiki, lea na ia tuʻifesilia o ia, le leai o se sala a Paulo. Peitaʻi, na toe tolopō e Filiki, o ia o se tasi o kovana sili ona faimea piʻopiʻo i ona vaitaimi, le faamasinoga o Paulo, ona sa iai lona faamoemoe o le a avatu e Paulo ni tupe ia te ia ina ia faamautinoa ai lona faasaʻolotoina.—Galuega 24:22-26, LT.

Na i lo le faatogafalea o Filiki, sa tautala saʻo atu lava i ai Paulo e faatatau i le “amiotonu, ma le le gaoiā.” Sa leʻi suia e Filiki ona ala, ona nofo ai pea lea o Paulo i le falepuipui na i lo le taumafai e suia le faagasologa o faiga faaletulafono e ala i le faia o se faatogafalea. Sa ia talaʻi atu le feʻau o le upu moni ma le faamaoni, ma sa ia ola foʻi e ōgatusa ma ia mea. Na ia tusi atu i Kerisiano Iutaia: “O loo taofi i matou ua ia te i matou le loto fuatia ifo lelei, o loo loto i matou e amio lelei i mea uma lava.”—Eperu 13:18.

O lena tulaga sa matuā vala lava ma tulaga tauamio o lena vaitaimi. O le uso o Filiki e igoa ia Pallas, o se tasi o tagata sili ona mauʻoa i le lalolagi i lena vaitaimi, o lona tamāoʻāiga—pe a faitau e tusa ma le $45 miliona Amerika—e toetoe lava maua uma mai i faiga faatogafalea ma le ave faamālosi. Peitaʻi, o lana ʻoa, e matuā faatauvaa lava pe a faatusatusa atu i le faitau piliona ma piliona o talā ia o loo teu faananā i teuga tupe a nisi taʻitaʻi faimea piʻopiʻo o le lona 20 senituri. O le mea manino lava, e na o tagata e lē malamalama lava latou i ni mea, o le a talitonu faapea ua mafai e faiga mālō i aso nei ona faatoʻilaloina le tauiviga e tetee atu i faiga piʻopiʻo.

Talu ai ua leva ona faatinoina pea faiga piʻopiʻo, pe tatau ea la ona tatou ioeina ai faapea ua na o se vala lava o le olaga masani o tagata? Pe iai ea se mea e mafai ona fai ina ia teʻena ai faiga piʻopiʻo?

E Mafai Faapēfea Ona Teʻena Faiga Piʻopiʻo?

Ua manino mai le laasaga muamua lava ina ia teʻena ai faiga piʻopiʻo, o le amanaʻia lea faapea o faiga piʻopiʻo e faaleagaina ai ma e sesē, auā e manuia ai le tagata faimea lē saʻo ae mafatia ai isi. Sa iai sina tulaga sololelei na mafai ona faia i lena matāʻupu. Na faapea mai James Foley, o le failautusi lagolago a le matāgaluega o le va-i-fafo a le Iunaite Setete o Amerika: “Ua tatou iloaina uma lava le mataʻutia o le iʻuga o faiga faatogafalea. O mea faatogafalea e faalēaogāina ai se pulega lelei, e faaleagaina ai se faatulagaga maopoopo o le tamāoʻāiga ma atinaʻe, e mimilo sesē ai le tulaga moni o le fefaatauaʻiga, ma tuʻua ai tagatānuu i le lalolagi aoao i se tulaga lē manuia.” E ioeina e le toʻatele lona manatu. Ia Tesema 17, 1997, na sainia ai e atunuu tetele e 34 se “feagaiga e faatatau i faiga faatogafalea” ua fuafua ina ia “iai sana lagolago tele i le tauiviga a le lalolagi aoao e tetee atu i faiga piʻopiʻo.” Ua faatulaga ai e le feagaiga faapea o “se solitulafono le ofoina atu, le folafola atu, pe tuuina atu se mea faatogafalea i se tagata maualuga o se isi mālō, ina ia mafai ona maua mai pe faamauina ni feagaiga faapisinisi faava-o-malo.”

Peitaʻi, o faiga faatogafalea ina ia maua ai ni konekarate faapisinisi i isi atunuu, ua na o sina vaega itiiti lena o faiga piʻopiʻo mataʻutia o loo iai. O le tafiesea atoatoa o faiga piʻopiʻo e manaʻomia ai se laasaga lona lua, se laasaga e sili atu ona faigatā: se suiga o le loto, po o se suiga o ni loto se tele. E tatau i tagata i so o se vaipanoa ona latou aʻoaʻo ia ʻinoʻino i mea faatogafalea ma faiga piʻopiʻo. E na o le pau lena o le auala o le a mou ese atu ai le faiga o le mauaina o tupe i ni auala lē faamaoni. Ina ia taulau i lenei itu, na taʻua ai e le mekasini o le Newsweek e faapea, e iai lagona o nisi e tatau lava i faiga mālō ona latou “uunaʻia se uiga lautele o amioga lelei i tagatānuu.” O le Transparency International, o se vaega e tetee i faiga piʻopiʻo ma taumafai e uunaʻia le faia o le mea saʻo, ua faapena foʻi ona latou uunaʻia tagata o loo lagolagoina la latou vaega ina ia “totō se ‘fatu o le faamaoni’” i nofoaga o galuega.

O le tauiviga e tetee atu i faiga piʻopiʻo o se tauiviga e aafia ai amioga tatau, lea e lē mafai ona foʻia i le na o le tulafono pe i ‘le pelu’ o faasalaga faaletulafono. (Roma 13:4, 5) E tatau ona totōina i loto o tagata fatu o amioga lelei ma le faamaoni. E sili atu ona lelei le ausiaina o lenei mea e ala i le faaaogā o le mea lea na faamatalaina e le aposetolo o Paulo o “le pelu a le Agaga,” le Afioga a le Atua, o le Tusi Paia lea.—Efeso 6:17.

E Taʻusalaina e le Tusi Paia Faiga Piʻopiʻo

Aiseā na musu ai Paulo e taliaina faiga piʻopiʻo? Talu ai sa ia manaʻo e faia le finagalo o le Atua, “o le na te le faailogaina tagata, e le talia foi e ia se taui [“faatogafalea,” NW].” (Teuteronome 10:17) E lē gata i lea, e mautinoa sa manatua e Paulo le faatonuga patino lea sa iai i le Tulafono a Mose: “Aua e te faailogaina se tasi, aua foi e te talia se mea alofa; auā o le mea alofa [“faatogafalea,” NW] e faatauaso aʻi mata o e popoto, e faaseseina ai foi o upu a e amiotonu.” (Teuteronome 16:19) Sa faapena foʻi ona malamalama le tupu o Tavita faapea, e ʻinoʻino Ieova i faiga piʻopiʻo, ma na ia ōle atu ina ia ʻaua neʻi faitauina o ia e le Atua faatasi ma ē agasala, o ē “ua tutumu foi o latou lima taumatau i mea alofa [“faatogafalea,” NW].”—Salamo 26:10.

O i latou o ē tapuaʻi atu ma le faamaoni i le Atua ua ia i latou nisi foʻi māfuaʻaga e tetee atu ai i faiga piʻopiʻo. Na tusi mai Solomona: “E faatumauina le nuu e le tupu i le faamasinoga tonu, a o lē ua matapeʻapeʻa mo mea faatogafalea na te lepetiaina le nuu.” (Faataoto 29:4, New International Version) O faamasinoga tonu—ae maise pe afai e faatino mai lava i le tagata o loo i se tofiga maualuga e oo mai i sē pito maulalo—e aumaia ai le mautū, ae o faiga piʻopiʻo e faamativaina ai se atunuu. E mataʻina le manatu na faaalia e le mekasini o le Newsweek e faapea: “I se siʻomaga e taufai mananaʻo uma ai tagata taʻitoʻatasi i sina vaega o le tupe lea na maua mai faiga piʻopiʻo, ma latou iloa le auala e fai ai, o le faia faapea e faigofie lava ona malepe ai faiga tau tamāoʻāiga.”

E tusa lava pe lē matuā malepe atoatoa itu tau tamāoʻāiga, ae lagona lava e i latou e naunau i le faamasinoga tonu le lē fiafia pe a faaauau pea faiga piʻopiʻo e aunoa ma se faasaʻoina. (Salamo 73:3, 13) O Lē na Foafoaina i tatou, na ia foaʻi mai ia i tatou se faanaunauga masani mo le faamasinoga tonu, ua faapena foʻi ona faalumaina o ia. I aso ua mavae, sa faalaa ane ai Ieova ina ia matuā liaʻi ese faiga piʻopiʻo matagā na faia ai. Mo se faaaʻoaʻoga, sa tuusaʻo atu lava ana fetalaiga i ē na ʻaināina Ierusalema i le pogai o le a ia lafoaʻia ai i latou i o latou fili.

E ala i lana perofeta o Mika, na fetalai atu ai le Atua: “Ina faafofoga mai ia i le mea nei o outou matai o le aiga o Iakopo, ma outou faipule o le aiga o Isaraelu, o e ʻinoʻino i le faamasinoga, ma faapiopio i mea tonu uma; O ona matai ua latou faamasino i le fia fai taui [“faatogafalea,” NW], o ana ositaulaga foi ua latou aʻoaʻo i le fia fai taui, ma ana perofeta ua latou iite i le fia fai tupe . . . O le mea lea e fai ai Siona ma fanua e suatia ona o outou, e fai foi Ierusalema ma faupuegāmaa, o le mauga foi o i ai le fale e fai lea ma mea maualuga i le vao matua.” O faiga piʻopiʻo na faatamaʻia ai le olaga o tagata Isaraelu, e pei lava ona talepeina ai Roma i senituri mulimuli ane. Ma e tusa ai ma le lapataʻiga a le Atua, pe tusa ma le senituri talu ona mavae le tusiaina e Mika o na upu, ae faaumatia loa ma lafoaʻia Ierusalema.—Mika 3:9, 11, 12.

Peitaʻi, e leai se tagata po o se mālō, e manaʻomia ona faia ni faiga piʻopiʻo. O loo faalāʻeiʻau mai le Atua i tagata amioleaga ina ia lafoaʻi olaga o latou ola ai ma suia o latou mafaufauga. (Isaia 55:7) O lona finagalo mo i tatou uma lava taʻitoʻatasi ina ia suia le matapeʻapeʻa i le lē manatu faapito, ma suia faiga piʻopiʻo i le amiotonu. Ua faamanatu mai e Ieova ia i tatou: “O le ua faasaua i le tagata mativa, e faalumaina e ia Le na faia o ia; a o le ua ava ia te ia, ua alofa o ia i le tagata mativa.” —Faataoto 14:31.

Tetee ma le Manuia i Faiga Piʻopiʻo e Ala i Upu Moni o le Tusi Paia

O le ā e mafai ona uunaʻia se tagata e faia se na suiga? O le mālosiʻaga lava lea na uunaʻia ai foʻi Paulo e faafitia le olaga o se Faresaio ae ia avea ma soo mālosi o Iesu Keriso. Na ia tusi mai: “O loo ola le afioga a le Atua, o loo matuā galue foi.” (Eperu 4:12) I aso nei, e faasilisilia ai pea e upu moni faale-Tusi Paia le faamaoni, e oo lava ia i latou o ē ua matuā aafia i faiga piʻopiʻo. Seʻi manatu i se faaaʻoaʻoga.

E leʻi leva talu ona māeʻa auaunaga i le vaegāʻau a Alesana, o lē sau mai Europa i Sasaʻe, ae auai atu loa o ia i se kegi latou te maua tupe i ni ala e lē faaletulafono, pe fao e ala i le faafefe, ma faia foʻi mea faatogafalea. * Ua ia faamatala mai e faapea: “O laʻu galuega o le fāoa o tupe mai tagata faipisinisi mauʻoa. O le taimi lava ou te iloa ai ua maufaatuatuaina aʻu e le tagata faipisinisi, ona faafefe loa lea e isi tagata o le matou vaega i ni faiga sauā. Ona ou faatagā ofo lea i le tamāloa o laʻu fesoasoani mo le taulimaina o le matāʻupu—ae totogi mai se tupe tele. Sa faafetai mai ia te aʻu ‘tagata sa ou galue i ai’ ona o loʻu fesoasoani atu i o latou faafitauli, e aunoa ma so latou iloa o aʻu moni lava na faatupuina le faafitauli. Atonu e matuā uigaese lenei mea, ae o le vala lena o laʻu galuega sa ou fiafia tele i ai.

“Sa ou fiafia foʻi i tupe ma fiafiaga na ofoina mai e lenei ituaiga o olaga ia te aʻu. Sa ou fealuaʻi i se taavale taugatā, sa ou nofo i se falemautotogi manaia, ma sa ou maua tupe e faatau ai so o se mea na ou manaʻo ai. Sa fefefe tagata ia te aʻu, ma o se uiga lea na aumaia ai ia te aʻu le lagona o le mālosi. Sa ia te aʻu le lagona faapea, e leai se tasi e mafai ona sōsō mai ia te aʻu ma sa sili atu loʻu mālosi na i lo le tulafono. So o se faafitauli lava e tulaʻi mai i lo matou va ma leoleo na mafai lava ona foʻia a lē i le faaaogā o se lōia sili ona atamai, o lē e iai ni ana auala e mafai ona ʻalofia ai le faamasinoga tonu, po o loʻu faatogafalea foʻi o le tagata tonu e tatau i ai.

“Peitaʻi ane, o le faamaoni e seāseā lava iai ia i latou o ē faalagolago atu o latou olaga i faiga piʻopiʻo. E iai se alii o la matou kegi na lē fiafia ia te aʻu, ma ou iloa ai loa ua amata ona ʻinosia aʻu. Na faafuaseʻi lava ona lē toe iai saʻu taavale manaia, leai ni aʻu tupe, ma leai atu ai ma laʻu teine sa fai o lē e ese le taugatā o mea e manaʻo ai. Na oo lava ina sasaina faamoʻamoʻa aʻu. O lenei suiga na iʻu ai ina ou matuā mafaufau loloto e uiga i le faamoemoe o le olaga.

“I ni nai masina muamua atu, na avea ai loʻu tinā o se tasi o Molimau a Ieova, ma sa amata ai ona ou faitauina a latou lōmiga. O le mau i le Faataoto 4:14, 15 na matuā uunaʻia ai lava aʻu e mafaufau: ‘Aua e te alu i le ala o e agasala; aua foi e te ui i le ala o e fai amio leaga. Ia e faamamao i ai, aua neʻi ui atu i ai, ia e ʻalo ai, ma alu ese.’ O fuaitau faapenei na faatalitonuina ai aʻu e faapea, o i latou e mananaʻo e ola i ni olaga solitulafono e leai so latou lumanaʻi moni. Sa amata ona ou tatalo ia Ieova ma ōle atu ia te ia ina ia taʻitaʻia aʻu i le ala saʻo. Sa ou suʻesuʻeina le Tusi Paia ma Molimau a Ieova, ma i le iʻuga, na ou tuuina atu loʻu ola i le Atua. Talu mai lena aso, ua ou ola ai i se olaga faamaoni.

“O le mea moni, o le ola i ni tapulaa faamaoni e iʻu ai i le matuā itiiti o ni tupe e maua. Peitaʻi o lenei ua ou lagona ua iai soʻu lumanaʻi, ua iai se uiga moni o loʻu olaga. Ua ou iloatino nei, o le olaga lea sa ou ola ai muamua faatasi ai ma ona teuteuga taugatā sa pei lava o se fale e fau i pepa o le pelē, e mafai ona toe malepe ifo i so o se taimi lava. I le taimi muamua, sa leʻi ola loʻu lotofuatiaifo. I le taimi nei, ona o loʻu suʻesuʻeina o le Tusi Paia, ua fagufagu mai ai pea ia te aʻu i so o se taimi e tau faaosoosoina ai aʻu e faaalia le lē faamaoni—e oo lava i ni mea laiti. O loo oʻu taumafai e ola e ōgatusa ma le Salamo 37:3, lea e faapea mai: ‘Ia e faatuatua ia Ieova, ma e faia amio lelei; ia e nofo i le nuu, ma tausisi i le faamaoni.’”

“O Lē ʻInoʻino i Faiga Faatogafalea o le a Ola o Ia”

E pei ona sa iloa e Alesana, e mafai e upu moni o le Tusi Paia ona uunaʻia se tagata ina ia manumalo mai faiga piʻopiʻo. Na ia faia ni suiga ina ia ōgatusa ma le mea o loo taʻua e le aposetolo o Paulo i lana tusi i Kerisiano Efeso e faapea: “Ia outou to ese le tagata tuai o loo ua leaga, e tusa ma le amioga faaanamua, e tusa ma tuʻinanau e faasese ai . . . ia toe fuataiina manao o o outou loto, ma ia oofu outou i le tagata fou ua faia e foliga i le Atua, i le amiotonu ma le amio lelei e faamaoni. O lenei, ia outou tuu ese le pepelo, ia tautalatala faamaoni taitasi ma lē la te tuaoi; auā o itu tino lava i tatou o le tasi i le tasi. O lē gaoi aua neʻi toe gaoi, a e lelei ina faamalosi o ia i galuega a ona lima i mea aoga, ia maua e ia se mea e avatu i ē ua matitiva.” (Efeso 4:22-25, 28, LF) O le lumanaʻi o le fanau a tagata e faalagolago atu i na suiga.

Pe afai e lē puleaina, e mafai e le matapeʻapeʻa ma faiga piʻopiʻo ona faaleagaina le lalolagi, e pei lava ona iai foʻi le la vaega i le faaleagaina o le Emepaea o Roma. Ae o le itu e fiafia ai, e lē o iai se fuafuaga a Lē na Foafoaina le tagata ina ia lafoaʻi mea i se tulaga faapena. Ua ia filifili maumauaʻi e ‘faafanoina i latou o e o loo fano ai le lalolagi.’ (Faaaliga 11:18) Ma ua folafola mai e Ieova ia i latou o ē moomoo mo se lalolagi e saʻoloto mai faiga piʻopiʻo e faapea, o le a oo mai “le lagi fou ma le lalolagi fou . . . e mau ai le amiotonu.”—2 Peteru 3:13.

O le mea moni, atonu e lē faigofie ona ola i tapulaa faamaoni i aso nei. E ui i lea, ua faamautinoa mai Ieova ia i tatou e faapea, i le faagasologa umi o mea, “o le tagata matapeʻapeʻa e aumaia e ia faafitauli i lona ʻāiga, ae o lē ʻinoʻino i faiga faatogafalea o le a ola o ia.” * (Faataoto 15:27, NIV) E ala i le faafitia o faiga piʻopiʻo i le taimi nei, tatou te faaalia atu ai lo tatou faamaoni a o tatou tatalo atu i le Atua: “Ia oo mai lou malo, Ia faia lou finagalo, I le lalolagi e pei ona faia i le lagi.”—Mataio 6:10.

A o tatou faatalitali atu mo le taimi e gaoioi ai lena Malo, e mafai e i tatou taʻitoʻatasi ona ‘lulu saito ma le amiotonu’ e ala i lo tatou mumusu e faataga pe faatinoina faiga piʻopiʻo. (Hosea 10:12) Pe afai tatou te faia faapea, o le a faamaonia foʻi o tatou olaga i le mana o le Afioga faagaeeina a le Atua. E mafai e le pelu o le agaga ona faatoʻilaloina faiga piʻopiʻo.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 20 Ua suia lona suafa.

^ pala. 28 O le mea moni, e iai le eseesega i le va o le faia o se mea faatogafalea ma le tuuina atu o se meaalofa ona o se auaunaga. O le faatogafalea o se mea e tuuina atu ina ia faasesē ai le faia o le faamasinoga tonu pe mo nisi fuafuaga lē faamaoni, ae o se meaalofa e tuuina atu, o se faailoaga lea o le agaga talisapaia mo ni auaunaga sa faatinoina. Ua faamalamalama mai lenei matāʻupu i le “Fesili Mai le Au Faitau” i Le Olomatamata, lōmiga o Oketopa 1, 1987.

[Ata i le itulau 7]

Ma le fesoasoani a le Tusi Paia, e mafai ai ona tatou ati aʻe ai “le tagata fou” ae teʻena faiga piʻopiʻo