Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Lā‘au Olive Tāuluulu Ola i le Fale o le Atua

Se Lā‘au Olive Tāuluulu Ola i le Fale o le Atua

Se Lāʻau Olive Tāuluulu Ola i le Fale o le Atua

I LE laufanua o Isaraelu, o loo tupu ai iinā se lāʻau e matuā faigatā ona tapē. E tusa lava pe tuu i lalo, e lē pine ae toe tutupu mai ni tātupu fou i lona pogati. Ma pe a seleseleina ona fua, e maua ai e le tagata e ana le lāʻau le anoanoaʻi o suāuu e mafai ona faaaogā mo le saunia ai o mea taumafa, mōlī, le tausia o le soifua mālōlōina, ma faaaulelei ai foliga.

E tusa ai ma se tala faatusa i aso anamua lea o loo faamauina i le tusi o le Tusi Paia o Faamasino e faapea, “na o atu laau e faauuina se tupu mo i latou.” O lē fea lāʻau o le vao na latou muaʻi filifilia? E leai lava se isi lāʻau na i lo o le olive mālosi, tāuluulu ola.—Faamasino 9:8.

I le silia i le 3,500 tausaga ua mavae, na faamatalaina ai e le perofeta o Mose ia Isaraelu e faapea o ‘se nuu lelei, o se nuu o olive.’ (Teuteronome 8:7, 8) E oo lava i aso nei, o loo tūtū solo i le laufanua ia togāolive e amata mai lava i le auvae o le Mauga o Heremoni i le itū i mātū e oo i le tuāʻoi o Peresepa i le itū i saute. O loo faamatagofieina ai e na togāolive le talafatai o le Fanua Laugatasi o Sarona, i itu mauga gaoā o Samaria, ma vanu lafulēmū o Kalilaia.

E masani ona faaaogā e tusitala o le Tusi Paia le lāʻau o le olive i se uiga faafaatusa. O vaega o lenei lāʻau ua fai ma faatusa o le alofa mutimutivale o le Atua, le folafolaga i le toetū, ma le olaga faaleʻāiga fiafia. O le faia o se iloiloga totoʻa i le lāʻau o le olive, o le a fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i nei faamatalaga faale-Tusi Paia ma o le a fesoasoani e faalolotoina ai lo tatou talisapaia mo lenei lāʻau tutasi lea o loo aufaatasi atu ma isi uma foafoaga i le viʻiaina o Lē na Faia lea lāʻau.—Salamo 148:7, 9.

Le Lāʻau Olive Mālosi

O le lāʻau o le olive, e lē matuā manaia i le taimi muamua e te vaʻai atu ai i ai. E lē o se lāʻau e matuā maualugā tele e lē pei o isi arasi o Lepanona matuā maualuluga. O lona laupapa e faalētāua e lē pei o perosi, ma ona fugalāʻau e lē mananaia e lē pei o fua o le sekati. (Pese a Solomona 1:17; Amosa 2:9) O le vaega aupito sili ona tāua o le lāʻau o le olive, e lē o mafai ona iloa atu i lalo o le ʻeleʻele. O ona aʻa uumi, atonu e oo atu i le 20 futu [6 mita] i lalo o le fogāʻeleʻele ma e matuā sosolo faalava mamao lava, o le autū lena o le tāuluulu ola ma le faaauau pea ona ola o le lāʻau.

O na aʻa ua mafai ai ona sao lāʻau olive o loo ola i itū mauga gaoā mai se lāmala e ui lava o loo mamate ia lāʻau i vanu ona o le leai o se vai. O aʻa ua mafai ona maua mai pea e le lāʻau olive mo le tele o senituri ia olive e ui lava ina foliga mai o lona ogālāʻau tauponapona e na o fafie lava mo le afi le mea e aogā i ai. E na o le pau lava le mea e manaʻomia e lenei lāʻau mālosi, o se avanoa e tupu tele ai ma se ʻeleʻele mālū e tele ai le okesene ina ia mafai ai ona mānava, ia leai ni vao po o isi vaoiti e ono nonofo ai ni manu ninii e lamatia ai. Afai e mafai ona faafetaiaʻia nei mea faigofie, o le a mafai e le lāʻau e tasi ona maua mai ai pea e oo atu i le 15 kalone [57 lita] o suāuu i le tausaga.

E lē taumatea sa faapelepeleina e tagata Isaraelu le lāʻau o le olive ona o lona suāuu tautele. O molī e iai vavae sa mitiia ia le suāuu olive sa faamalamalama ai o latou aiga. (Levitiko 24:2) Sa aogā le suāuu olive mo le saunia ai o mea taumafa. E puipuia ai foʻi le tino mai le lā, ma na maua mai ai le fasimoli mo tagata Isaraelu e taʻeʻele ai. O fua autū lava o faatoʻaga o le laueleele, o le saito, uaina, ma olive. O le leai o se seleselega o olive o le a avea lea o se mala i se aiga Isaraelu.—Teuteronome 7:13; Sapakuka 3:17.

Ae peitaʻi, e masani lava ona matuā tele le suāuu olive. Na taʻua e Mose le Nuu o le Folafolaga e faapea o ‘se nuu o olive’ e foliga mai ai o le lāʻau o le olive sa tele ina totōina e tagata i lena vaipanoa. Na faamatalaina e se tagata suʻesuʻe i mea tau i le natura o lona 19 o senituri e igoa ia H. B. Tristram le olive o “se tasi o lāʻau e matuā sili ona taatele i le atunuu.” Ona o lona tautele ma le tāuluulu ola, sa oo ai ina avea le suāuu olive ma fefaatauaʻiga aogā faava-o-atunuu i le vaega atoa o le Metitirani. Sa faasino atu foʻi e Iesu Keriso lava ia i se aitalafu e faapea sa tutusa ma “paita o suāuu [olive] e selau.”—Luka 16:5, 6, LT.

“E Pei o Tamaʻi Olive”

Ua faatusaina ma le saʻo le aogā o le lāʻau o le olive i faamanuiaga tauatua. E faapēfea ona tauia se tagata e mataʻu i le Atua? Na pese le faisalamo e faapea: “E avea lau ava pei o le vine fua tele mai i totonu o lou fale; o lau fanau e pei o tamaʻi olive e vagavagai lau laoai.” (Salamo 128:3) O ā nei “tamaʻi olive,” ma aiseā ua faatusaina ai e le faisalamo na mea i fanau?

E tulaga ese le lāʻau o le olive ona o tātupu fou e tutupu mai pea lava mai le pito i lalo o le ogālāʻau. * Pe a oo ina āfu le lāʻau, ona lē toe fuaina mai lea e le ogālāʻau autū ni fua e pei ona sa iai muamua, e mafai e tagata teu lāʻau ona faasao nisi o tamaʻi lāʻau, po o tātupu fou e tutupu seʻia oo ina avea ma vaega atoa o le lāʻau. Pe a mavae se taimi, o le a maua ai e le uluaʻi lāʻau tele ni tamaʻi lāʻau olaola se tolu po o se fā e siʻosiʻomia ai le ogālāʻau, e pei o se fanau o loo siʻosiʻomia se laulau. O nei tamaʻi olive e tutupu mai lava i le aʻa e tasi, ma e tofu sao uma lava i le fuaina mai o ni fua tele o olive.

O lenei uiga o le lāʻau o le olive ua faaatagia lelei ai le auala e mafai ai e atalii ma afafine ona tutupu ma mauaa i le faatuatua, ona o le fesoasoani a aʻa mālolosi faaleagaga, o o latou mātua ia. A o tutupu mātutua fanau, e faia ai foʻi so latou sao i le fuaina mai o fua ma lagolagosua i o latou mātua, o ē e ʻoliʻoli i le vaʻai atu i a latou fanau o auauna ia Ieova faatasi ma i latou.—Faataoto 15:20.

“E Oo Lava i se Lāʻau, e Iai Lona Faamoemoe”

O se tamā matua o lē na auauna ia Ieova ua ʻoliʻoli i lana fanau amioatua. Ae ua faavauvau foʻi lenei lava fanau ina ua “alu i le ala o le lalolagi uma” lo latou tamā. (1 Tupu 2:2) Ina ia fesoasoani ia i tatou e feagai ai ma na mala i le aiga, ua faamautinoaina i tatou e le Tusi Paia e faapea o le a iai se toetū.—Ioane 5:28, 29; 11:25.

O Iopu, o le tamā o se fanau e toʻatele, sa ia iloa lelei le puupuu o le olaga o le tagata. Sa ia faatusaina lea mea i se fuga e vave ona mamae. (Iopu 1:2; 14:1, 2) Sa moomoo Iopu i le oti o se auala e sola ese ai mai ona tigā, sa manatu i le tuugamau o se nofoaga e nātia ai lea e mafai ona ia toe foʻi mai ai. Na fesili Iopu, “Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia?” Na ia tali mai lea ma le mautinoa: “Ou te faatalitali atu i aso uma o le taua ua tofia ai aʻu, seia oo ina suia o aʻu. Ia e [Ieova e] valaau mai, ona ou tali atu ai lea ia te oe; ia e finagalo alofa i le galuega a ou aao.”—Iopu 14:13-15.

Na faapēfea ona faataʻitaʻi mai e Iopu lona talitonuga e faapea o le a valaʻau mai le Atua ia te ia ai le tuugamau? E ala i se lāʻau, ma o le faamatalaga na ia faia, e foliga mai sa ia faasino atu i le olive. Na faapea mai Iopu: “E oo lava i se lāʻau e iai lona faamoemoe. Pe a tā i lalo, o le a toe tupu.” (Iopu 14:7, NW) Atonu a tipi i lalo se lāʻau olive, o le a lē faaumatia ai. Seʻiloga lava e liaʻieseina se lāʻau ona pē lea. Ae a mau ai pea aʻa i le ʻeleʻele, o le a toe tātupu lava le lāʻau, i se mālosi faafouina.

E tusa lava po o se lāmala faaumiumi ua āfu ai se lāʻau olive ua matuā, ae e mafai lava e le tagutugutu ua magumagu ona toe tātupu mai. “E ui lava ina ua leva ona aa i le eleele, ma ua mate lona tafue i le eleele, a e toe tupu ae i le susū o le vai, ma tutupu ona la, e pei o le laau tupu [tātupu fou].” (Iopu 14:8, 9) Sa mau Iopu i se laufanua mātūtū ma le pefua ma o iinā atonu sa ia mātauina ai le tele o tagutugutu o olive matutua sa foliga mai ua mamago ma ua lē toe mafai ona ola. Ae peitaʻi, ina ua oo mai timuga, na toe ola mai ai sea lāʻau e foliga sa “mate” ma na toe oso mai ai se ogālāʻau fou mai aʻa e peiseaī “o se lāʻau fou.” O lenei toe tātupu mai e ofo tele ai na mātauina e se tagata suʻesuʻe i mea tau faatoʻaga mai Tunisia e faapea: “E mafai ona saʻo pe a faapea mai se tasi, o lāʻau o olive e lē mafai ona mamate.”

E pei lava ona moomoo se faifaatoʻaga e fia vaʻai o toe tātupu mai ona lāʻau olive ua āfu, e faapena foʻi ona moomoo Ieova ina ia toe faatutūina mai ana auauna faamaoni. O loo faamoemoe o ia i le lumanaʻi i le taimi o le a toe faafoʻisia ai i le ola tagata faamaoni e pei o Aperaamo ma Sara, Isaako ma Repeka, ma le toʻatele o isi. (Mataio 22:31, 32) Maʻeu se vaʻaiga ofoofogia o le a iai i le faafeiloaʻia o ē na maliliu ma vaʻai atu ia i latou ua toe ola i ni olaga faamanuiaina ma le fua tele mai!

Le Lāʻau Olive Faafaatusa

Ua faaalia le alofa mutimutivale o le Atua i lona lē faailogaina o tagata faapea ma lana sauniuniga mo se toetū. Na faaaogā e le aposetolo o Paulo le lāʻau o le olive e faataʻitaʻi mai ai le auala ua faasalafa atu ai le alofa mutimutivale o Ieova i tagata e tusa lava po o le ā le lanu po o le talaʻaga. Mo le faitau senituri, sa mitamita ai tagata Iutaia ia i latou lava ona o le avea ma nuu filifilia o le Atua, “le fanau a Aperaamo.”—Ioane 8:33; Luka 3:8.

O le fanau mai i le nuu o Iutaia sa lē ona pau lena o le mea sa manaʻomia ina ia maua ai le finagalo malie o le Atua. Ae peitaʻi, o uluaʻi soo o Iesu, sa o ni tagata Iutaia uma, ma sa latou maua le faaeaga i le avea o uluaʻi tagata na filifilia e le Atua e faia aʻe ai le fanau folafolaina a Aperaamo. (Kenese 22:18; Kalatia 3:29) Na faatusaina e Paulo nei soo Iutaia i ni lālā o se lāʻau olive faafaatusa.

O le toʻatele lava o tagata Iutaia moni na latou teʻena Iesu, ua lē agavaa ai i latou lava e avea ma sui o le “lafu mamoe itiiti” po o “le Isaraelu o le Atua” i le lumanaʻi. (Luka 12:32; Kalatia 6:16) I lea, na avea ai i latou ma lālā olive faafaatusa ua tipiesea. O ai o le a sui tulaga ia i latou? I le tausaga e 36 T.A., na filifilia ai tagata o Nuu Ese e avea ma vaega o le fanau a Aperaamo. E pei e foliga mai ua faapipii atu e Ieova ia lālā o se olive vao i le lāʻau olive i le faatoʻaga. O i latou o le a faia aʻe ai le fanau folafolaina a Aperaamo o le a aofia ai ma tagata o isi atunuu. Ua mafai nei ona avea Kerisiano o Nuu Ese ma ē ua “tofu[sia] faatasi ma i latou i le pogai ma le sua o le olive.”—Roma 11:17.

O se mea e matuā lē talafeagai ma e “lē faalenatura” (NW) mo se faifaatoʻaga ona faapipii se lālā o se olive vao i se olive i le faatoʻaga. (Roma 11:24) Ua faamatalaina i le tusi The Land and the Book, e faapea: “O le faapipiiina o se lālā lelei i se lāʻau olive vao, ua faapea mai tagata Arapi, o le a faaleleia ai le lāʻau vao, ae e lē mafai ona e taulau manuia pe afai ua faapipiiina se lālā olive vao i se lāʻau lelei.” Sa faapena ona māofa Kerisiano Iutaia “i le uluai silasila o le Atua i nuu ese, e maua ai se nuu mo lona suafa.” (Galuega 10:44-48; 15:14) Ae peitaʻi, o se faailoga manino lenei na iloa ai, o le faataunuuina o le fuafuaga a le Atua, sa lē faalagolago i se nuu e tasi. E leai, auā “o le mataʻu ia te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu, ua talia i latou e ia.”—Galuega 10:35.

Na faailoa mai e Paulo e faapea, talu ai ua salaeseina ia “lālā” Iutaia lē faamaoni o le lāʻau olive, e mafai foʻi ona tupu le mea lena i so o se tasi o lē ona o le faamaualuga ma le lē usiusitaʻi na lē tūmau ai i le finagalo malie o Ieova. (Roma 11:19, 20) O lenei mea ua faaalia ai ma le mautinoa e lē tatau lava ona manatu māmā i le alofa tunoa o le Atua.—2 Korinito 6:1.

Faauuina i le Suāuu

Ua faia e le Tusi Paia ni faatatauga moni ma ni faatatauga faafaatusa i le faaaogāina o le suāuu olive. I aso anamua, o manuʻa ma totoulia sa ‘faamāluina i le suauu’ ina ia pē ai. (Isaia 1:6) E tusa ai ma se tasi o talafaatusa a Iesu, na liligi ai e le tuāʻoi Samaria agalelei le suāuu olive ma le uaina i manuʻa o le tamāloa na ia tau atu i ai i le ala i Ieriko.—Luka 10:34.

O le uuina o le ulu o se tasi i le suāuu olive e faafouina ma faamālūina ai. (Salamo 141:5) Ma i le taulimaina o tulaga o maʻi faaleagaga, e mafai e toeaina Kerisiano ona ‘faauu se tasi o le faapotopotoga i le suāuu o le suafa o Ieova.’ (Iakopo 5:14) O fautuaga alofa faale-Tusi Paia a toeaina ma tatalo mai le loto e fai ma sui o lo latou uso talitonu ua maʻi faaleagaga, ua faatusaina i se suāuu olive e faamālūina ai. E mālie foʻi e tusa ai ma se alagāupu faa-Eperu, i nisi taimi e faamatalaina ai se tagata lelei e pei o se “suāuu olive e lē filogia.”

‘O se Olive Tāuluulu Ola i le Fale o le Atua”

I le mafaufau i manatu e pei ona muaʻi taʻua, e lē o se mea e ofo ai ona o le faatusaina o auauna a le Atua i ni lāʻau olive. Sa faanaunau Tavita ia pei “o se olive ona tāuluulu ola i le fale o le Atua.” (Salamo 52:8) E pei lava ona masani ai ona tofu aiga Isaraelu ma lāʻau olive e siʻomia ai o latou fale, o lea na manaʻo ai Tavita ina ia faalatalata atu ia Ieova ma ia fua mai ni fua e viia ai le Atua.—Salamo 52:9.

A o faaauau pea ona faamaoni ia Ieova, na pei ai le malo o ituʻāiga e lua o Iuta o “se olive lauolaola, matagofie, e lalelei ona fua.” (Ieremia 11:15, 16) Ae na leiloa e tagata o Iuta lena tulaga faaeaina ina ua ‘latou lē usiusitaʻi i afioga a Ieova ma mulimuli i atua ese.’—Ieremia 11:10.

Ina ia avea o se olive lauolaola i le fale o le Atua, e tatau ona tatou usiusitaʻi ia Ieova ma ia lotomalie e talia le aʻoaʻiga lea na te “sasaina” ai i tatou ina ia mafai ai ona tatou fua atili mai ni fua faa-Kerisiano. (Eperu 12:5, 6) E lē gata i lea, e pei lava ona manaʻomia e se lāʻau olive moni ni aʻa uumi ina ia mafai ai ona ola pea i le taimi o lāmala, e manaʻomia ona faamalolosia o tatou aʻa faaleagaga ina ia mafai ai ona tatou onosaʻia tofotofoga ma sauāga.—Mataio 13:21; Kolose 2:6, 7.

Ua faaatagia lelei lava e le lāʻau o le olive ia Kerisiano faamaoni, o ē atonu e lē o lauiloa i le lalolagi ae o loo silafia lelei lava e le Atua. Afai e maliu se tagata faapena i lenei faiga o mea, o le a toe ola mai o ia i le lalolagi fou o loo fotuaʻi mai.—2 Korinito 6:9; 2 Peteru 3:13.

O le lāʻau aogā e faigatā ona tapē o le olive o loo fuaina mai pea i lea tausaga ma lea tausaga ni fua, ua faamanatu mai ai ia i tatou e uiga i le folafolaga a le Atua e faapea: “E pei o aso o le laau aso o loʻu nuu; e uma lava i e ua filifilia e aʻu o mea na faia e o latou lima.” (Isaia 65:22) O le a faataunuuina lena folafolaga faavaloaga i le lalolagi fou a le Atua.—2 Peteru 3:13.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 13 E masani lava ona salaina nei tātupu fou i tausaga taʻitasi ina ia lē mafai ai ona latou aveesea le mālosi mai le lāʻau autū.

[Ata i le itulau 25]

O se ogālāʻau tauponapona ua matua na maua i Jávea, i le Itumalo o Alicante, Sepania

[Ata i le itulau 26]

O togāolive i le Itumalo o Granada, Sepania

[Ata i le itulau 26]

O se lāʻau olive anamua i fafo o pa o Ierusalema

[Ata i le itulau 26]

Ua taʻua i le Tusi Paia le faapipiiina o lālā i se lāʻau olive

[Ata i le itulau 26]

O lenei lāʻau olive ua leva o loo siʻosiʻoina e tātupu o lālā fou