Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Leoleo Mamoe Kerisiano, ‘Ia Matuā Tatala o Outou Loto’!

Leoleo Mamoe Kerisiano, ‘Ia Matuā Tatala o Outou Loto’!

Leoleo Mamoe Kerisiano, ‘Ia Matuā Tatala o Outou Loto’!

“O IEOVA, o loʻu leoleo mamoe o ia; e leai se mea ou te mativa ai.” O na upu, na faaali atu ai e Tavita lona mautinoa atoatoa i lona Atua. Na taʻitaʻia o ia e Ieova, i se uiga faaleagaga, i le “vao muʻa” ma “vai e tafe lemu,” ma faasino ia te ia “i ala o le amiotonu.” Pe a siʻomia e ē tetee mai, na maua e Tavita le lagolagosua ma faalaeiauga, na uunaʻia ai lava o ia e faapea atu ia Ieova: “Ou te le fefe lava i se mea leaga; auā o oe ta te faatasi ma aʻu.” I le iai o se Leoleo Mamoe Silisili Ese, na maumauaʻi ai Tavita e “nofo foi i le fale o Ieova i aso e tele lava.”—Salamo 23:1-6.

Na molimauina foʻi e le Alo pele e toʻatasi o le Atua le tausiga alofa a Ieova, ma na ia faaatagia mai i se auala lelei atoatoa lenei tausiga i ana feutagaʻiga ma ona soo a o faagasolo lona soifuaga faalelalolagi. O lea na faasino ai e mau o le Tusi Paia ia te ia o “le leoleo mamoe lelei,” “Leoleo mamoe sili,” ma o “le Leoleo mamoe silisili.”—Ioane 10:11; Eperu 13:20; 1 Peteru 5:2-4.

E faaauau ona leoleo e Ieova ma Iesu Keriso i latou e alolofa ia i laʻua. Ua na o se vaega o le la leoleoga lea ua faaalia mai i le sauniuniga alofa o le iai lea o ni leoleo mamoe lagolago i le faapotopotoga. Na tusi atu Paulo i na leoleo mamoe lagolago ina ua ia faapea atu: “O lenei, ina tausi ia outou ia te outou, atoa ma le lafu mamoe uma lava ua tofia ai outou e le Agaga Paia e fai ma leoleo, ia leoleo atu i le ekalesia a le Atua, ua faatauina e ia mona i lona lava toto.”—Galuega 20:28.

O le leoleoina o le lafu e tusa ai o le faatulagaga ua faataatia mai e Ieova ma Keriso Iesu e lē o se galuega faigofie, ae ua matuā sili atu ona tāua i le taimi lenei na i lo le taimi muamua. Seʻi manatu i le silia ma le tasi le miliona o Molimau na papatisoina i le tolu tausaga ua tuanaʻi! E lē o iai i na tagata fou se talaaga mautū faaleagaga lea e mafua mai i tausaga o gaoioiga. Mafaufau foʻi i Molimau o la lava e laiti pe talavou foʻi. Latou te manaʻomia se uaʻi atu e lē gata mai mātua ae faapea foʻi mai leoleo mamoe lagolago a le faapotopotoga.

O le mea moni, e feagai Kerisiano uma ma omiga, e aofia ai ma omiga mai aumea. E tatau i Kerisiano uma ona tauivi e tetee i le faatosinaga malosi ina ia mulimuli i le ala o le lalolagi o le faamalieina o le tagata lava ia. I nisi o atunuu, e ono faavaivaia tagata talaʻi o le Malo ona o le lē tali mai o tagata i la latou feʻau. O le tele o tagata talaʻi ua matuā aafia lava i faafitauli tau le soifua mālōlōina. O faafitauli tau tupe e ono fāoa ai le naunau o loo i isi ina ia saʻili muamua le Malo. O le mea moni, tatou te manaʻomia uma lava ma e tatau ia i tatou—e aofia ai ma i latou ua loa i le upu moni—le fesoasoani a leoleo mamoe agaalofa.

Uunaʻiga Saʻo

Na apoapoaʻia Kerisiano o le uluaʻi senituri e faapea; ‘Ia matuā tatala o outou loto’! (2 Korinito 6:11-13) E ao ona mulimuli toeaina Kerisiano i lenei fautuaga i le tausia o o latou tiute o ni leoleo mamoe. E faapefea ona latou faia faapea? Ae faapefea auauna o le faiva, o le toʻatele o i latou e atagia mai e mafai ona avea o ni leoleo mamoe i le lumanaʻi?

Ina ia avea toeaina Kerisiano ma faamanuiaga i le lafu, e tatau ona sili atu se uiga e uunaʻia ai i latou na i lo se manatu i ai o se tiute fai. Ua fautuaina i latou e faapea: “Ia outou leoleo i le lafu mamoe a le Atua o ia te outou, ia tausi i ai ma le loto [“lotomalie,” NW], a e le o le faatauanauina; aua foi neʻi faia ma le fia fai oloa, a o le loto fiafia.” (1 Peteru 5:2) O lea la, o se leoleoga e uigā e aofia ai le lotomalie ma le lotonaunau ina ia auauna i isi. (Ioane 21:15-17) O le uiga o lena mea ia iloa manaʻoga o mamoe ma ia vave ona tali atu i ai. O lona uiga ia faaalia uiga lelei faa-Kerisiano lea ua taʻua o fua o le agaga o le Atua a o feagai ma isi.—Kalatia 5:22, 23.

O asiasiga faaleoleo mamoe i isi taimi e aofia ai le asiasi atu i uso i o latou aiga. * Ae o leoleo mamoe o ē e ‘matuā tatala o latou loto’ latou te ofoina atu i latou lava. O lona uiga, latou te faia mea e sili atu i na o asiasiga faaleoleo mamoe mai lea taimi i lea taimi. Latou te faaaogāina avanoa uma e leoleoina ai isi o loo i le lafu.

Toleniina o Isi Ina ia Avea o ni Leoleo Mamoe

So o se uso lava, e tusa po o le ā le matua, o lē o loo “naunau . . . i le faiva o le epikopo [“ovasia,” NW], e manao . . . i le galuega lelei.” (1 Timoteo 3:1) E toʻatele auauna o le faiva ua latou faaalia le lotomalie e aapa atu mo faaeaga faaopoopo. O lea, e fesoasoani ai ma le fiafia toeaina i nei uso ua iai le lotomalie ina ia faaaogāina lenei laasaga tāua i le “naunau . . . i le faiva o le ovasia.” O le uiga o lenei mea ia toleniina i latou ina ia avea o ni leoleo mamoe uigā.

Talu ai le pipii mau atu i faatulagaga maualuluga a le Atua, e leʻi faavaivaia ai lava e leoleo mamoe pepelo le faapotopotoga Kerisiano a Ieova e pei o i latou o loo faamatalaina i le Esekielu 34:2-6. Sa matuā inosia lava i latou nei i le silafaga a Ieova ma ua tatau i ai lena tulaga. Na i lo le fafagaina o le lafu, ua latou fafaga i latou lava. Ua latou lē taulau ona faamalosia ē mamaʻi, faamālōlō ē ua vaivai, fusia ē ua gaugau, po o le toe faafoʻi mai o ē ua taapeape po o ē ua leiloloa. I le gaoioi pei o ni luko na i lo ni leoleo mamoe, ua latou faapologa ai mamoe. Na taapeape mamoe ua tuulafoaʻiina, ma feofeoaʻi solo e aunoa ma se tasi e tausia i latou.—Ieremia 23:1, 2; Nauma 3:18; Mataio 9:36.

I le lē pei o na leoleo mamoe lē faamaoni, e mulimuli leoleo mamoe Kerisiano i le faaaʻoaʻoga a Ieova. Latou te fesoasoani e taʻitaʻi mamoe i le “vao muʻa” ma “vai e tafe lemu.” Latou te taumafai e faasino i latou “i ala o le amiotonu” e ala i le fesoasoani ia i latou e malamalama i le Afioga a Ieova ma ia faatatauina ia i latou lava. E mafai ona latou faia lenei mea i se auala uigā auā ua latou “mafaia ona aʻoaʻo atu.”—1 Timoteo 3:2.

O le tele lava o taimi e aʻoaʻo ai se toeaina e faia mai lea i le pulelaa i taimi o sauniga a le faapotopotoga. Peitaʻi, e aʻoaʻo atu foʻi toeaina i tulaga o tagata taʻitoʻatasi. O le mea mautinoa, o nisi e lelei i le aʻoaʻo atu pe a na o i laʻua ma se tasi, ae o nisi ua sili atu ona faamanuiaina i latou i le tuuina atu o lauga. Ae e lē talafeagai ona faapea ua lē toe agavaa se tasi e avea ma faiaʻoga pe afai e paʻū laʻitiiti lona tomai i se tasi o vala o le aʻoaʻo atu. E aʻoaʻo atu toeaina, e faaaogā ai vala uma ua faaavanoa atu ia i latou, e aofia ai ma asiasiga faaleoleo mamoe. O nisi o asiasiga faaleoleo mamoe e faia i se auala aloaʻia, mo se faataʻitaʻiga, i asiasiga ua uma ona fuafuaina. Ae e tele atu foʻi asiasiga faaleoleo mamoe e mafai ona faia i se auala lē fuafuaina, lea foʻi e tele aogā e maua mai ai.

Avea ma Leoleo Mamoe ma Faiaʻoga i Taimi Uma

E manaʻomia e se fomaʻi le atamai ma le poto masani ina ia mafai ai ona faatino ana galuega. Ae e talisapaia e ana maʻi na mea pe afai na te faaalia le agalelei, agaalofa, manatu mamafa, ma le naunau moni. O nei uiga e ao ona avea ma nisi o ona uiga totino. O uiga talitutusa faapena e ao foʻi ona avea ma nisi o uiga o se faiaʻoga lelei ma se leoleo mamoe lelei, e avea o se vaega o ona uiga i aso uma. O se faiaʻoga moni o le a nofosauni e aʻoaʻo i latou o loo lalata atu ia te ia i so o se taimi lava e manaʻomia ai. Fai mai le Faataoto 15:23: “[O] le upu i ona aso ua tatau i ai, e lelei naua lea.” O le “aso ua tatau i ai” atonu o le taimi pe a lauga mai o ia i le pulelaa, pe a talaʻi ai o ia mai lea fale i lea fale, pe o le taimi a o faia sana talanoaga i totonu o le Maota o le Malo po o le telefoni. O lea, o se leoleo mamoe lelei e tauivi e faaalia uiga lelei ma o le manatu atu i taimi uma, e lē na o le taimi e faia ai asiasiga faaleoleo mamoe. O le ‘matuā tatala o lona loto’ o le a ia faaaogā tatau ai avanoa uma e leoleo ai le lafu, tuuina atu ia i latou le tausiga o loo latou manaʻomia i le taimi saʻo. O le mea lena e alofagia ai o ia i le vaaiga a mamoe.—Mareko 10:43.

O loo manatua pea e Wolfgang, ua avea nei ma toeaina, se asiasiga faasamasamanoa a se auauna o le faiva ma lana avā na oo atu i lona aiga. Na ia faapea mai: “Na matuā faamalieina lava le ma fanau ona o lo la uaʻi atu ia i latou ma le taimi matagofie sa matou maua. O loo latou talanoa pea i lena mea.” Ioe, na faaalia atu e lenei auauna o le faiva faapea na te manatu mamafa moni lava; sa ia ‘matuā tatala lona loto.’

O se isi avanoa e ‘matuā tatala ai le loto o se tasi’ e ala i le asiasi atu i ē mamaʻi, i le auina atu ia i latou o se tusi puupuu o faalaeiauga, po o le valaau atu foʻi ia i latou i le telefoni—so o se auala lava e te taʻu atu ai ia i latou faapea e te manatu atu! Ofo atu le fesoasoani pe a manaʻomia. Afai latou te mananaʻo e talanoa mai, ia faalogologo totoʻa. Talanoa i manatu aogā o gaoioiga faatiokarate e olioli ai o loo tutupu i faapotopotoga i lena vaipanoa ma isi nofoaga. Fesoasoani ia i latou e taulaʻi atu i le lumanaʻi pupula o loo faaavanoa mai mo i latou e alolofa ia Ieova.—2 Korinito 4:16-18.

E Faaopoopo Atu i Asiasiga Faaleoleo Mamoe

Ia teu pea i le mafaufau le fuafuaga o asiasiga faaleoleo mamoe, e manino mai o le faia o asiasiga faaleoleo mamoe aloaʻia i fale o uso, e ui e tāua, ua na o se vaega lea o mea o aofia ai i le leoleoina o le lafu. O se leoleo mamoe agaalofa e ‘matuā tatala lona loto’ e ala i le faigofie ona faalatalata atu i ai se tasi i tulaga uma lava ma i taimi uma. O le faiā māfana o loo ia ati aʻe ma ona uso ua faamautinoa atu ai ia i latou faapea i taimi o mafatiaga, e lē tatau ona latou fefefe i se mea leaga, i le iloaina faapea o lo latou uso agaalofa, le leoleo mamoe Kerisiano, e manatu mamafa mo i latou.—Salamo 23:4.

Ioe, o outou uma leoleo mamoe Kerisiano ‘ia matuā tatala o outou loto.’ Ia faaalia le alofa moni mo o outou uso—faalaeiau i latou, faafouina i latou, ati aʻe i latou faaleagaga i so o se auala lava e tou te mafaia. Fesoasoani ia i latou ia tumau i le faatuatua. (Kolose 1:23) O le faamanuiaina i ni leoleo mamoe Kerisiano o ē ‘matuā tatala o latou loto,’ o le a leai se mea e mativa ai mamoe. O le a latou maumauaʻi, e pei o Tavita, e nonofo i le fale o Ieova i aso e tele. (Salamo 23:1, 6) O le ā la se isi mea e sili atu e manaʻo i ai se leoleo mamoe agaalofa?

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 10 O fautuaga mo le faia o asiasiga faaleoleo mamoe e mafai ona maua i Le Olomatamata o Setema 15, 1993, itulau 20-23, ma Mati 15, 1996, itulau 24-27.

[Pusa i le itulau 30]

Leoleo Mamoe Kerisiano

•Auauna ma le naunautaʻi ma le lotomalie

•Fafaga ma tausi i le lafu

•Fesoasoani i isi e aapa atu ina ia avea o ni leoleo mamoe

•Asiasi atu i ē mamaʻi ma tausi ia i latou

•E mataala i taimi uma e fesoasoani atu i o latou uso

[Ata i le itulau 31]

Pe i le auaunaga i le fanua, i sauniga, pe i faatasitasiga i le lautele, e avea pea lava toeaina ma leoleo mamoe