Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Na Maua e Iosia Lotomaulalo le Finagalo Malie o Ieova

Na Maua e Iosia Lotomaulalo le Finagalo Malie o Ieova

Na Maua e Iosia Lotomaulalo le Finagalo Malie o Ieova

ATONU ua fefe le perenise o Iuta o Iosia e na o le lima ona tausaga. O lona tinā o Ietita, o loo tagi faanoanoa. O le pogai ua tagi ai Ietita, ona o le maliu o le tamā o le tamā o Iosia, le tupu o Manase.—2 Tupu 21:18.

O le a avea nei la le tamā o Iosia, o Amone, ma tupu o Iuta. (2 Nofoaiga a Tupu 33:20) I le lua tausaga mulimuli ane (659 T.L.M.), na fasiotia ai Amone e ana auauna. Na fasiotia e tagata o le nuu i latou na taupulepule e fasiotia Amone, ma faia Iosia talavou ma tupu. (2 Tupu 21:24; 2 Nofoaiga a Tupu 33:25) I le taimi o le pulega a Amone, sa masani ai Iosia i le sasala o mea manogi na faatumuina ai le ea i Ierusalema ona o le tele o fata faitaulaga i luga o fale na sa ifo atu i ai tagata i luma o atua sesē. O loo mafai ona iloa atu faitaulaga faapaupau o feoaʻi solo, ma ē o loo tapuaʻi i atua faapaupau—e oo lava i nisi o ē na faapea mai e tapuaʻi ia Ieova—sa tautō i luma o le atua o Moloka.—Sefanaia 1:1, 5.

Ua iloa e Iosia gaoioiga leaga na faia e Amone i lona tapuaʻi atu i atua sesē. Ua oo foʻi ina malamalama lelei le tupu talavou o Iuta e uiga i le faalauiloaga a le perofeta a le Atua o Sefanaia. E oo ane i le taimi ua 15 tausaga o Iosia (652 T.L.M.), a o lona valu lena o tausaga o lana nofoaiga ua ia naunau ai e utagia upu a Sefanaia. A o tamaitiiti lava o ia, ua amata ai ona saʻili atu Iosia ia Ieova.—2 Nofoaiga a Tupu 33:21, 22; 34:3.

Amata ona Gaoioi Iosia!

Ina ua mavae tausaga e fā, ua amata loa ona faamamāina e Iosia ia Iuta ma Ierusalema mai tapuaʻiga sesē (648 T.L.M.). Ua ia faaumatia tupua, pou paia, fata faitaulaga e faamū ai mea manogi o le tapuaʻiga ia Paala. Ua matuā tuʻininiia ia faatusa o atua sesē ua liua ma lefulefu ona faasalalau atu ai lea i luga o tuugamau o i latou sa latou osia taulaga i na tupua. Ua talepe i lalo ia fata faitaulaga sa fai ai tapuaʻiga lē mamā ma faatamaʻia.—2 Tupu 23:8-14.

Ua matuā gaoioi ma le atoatoa Iosia e faia le faamamāina ina ua sau i Ierusalema Ieremia le atalii o se faitaulaga sā Levī (647 T.L.M.). Ua tofia e Ieova le Atua le talavou o Ieremia e avea ma ana perofeta, ma maʻeu lona folafola atu ma le faamalosi o le feʻau a Ieova faasaga i lotu sesē! Sa tutusa lelei lava le matua o Iosia ma Ieremia. E ui lava i gaoioiga lototele o le faamamāina na faia e Iosia ma faalauiloaga lē fefe a Ieremia, ae sa vave lava ona toe liliu atu tagata i tapuaʻiga sesē.—Ieremia 1:1-10.

Se Mea Tautele na Maua!

Ua mavae ni tausaga se lima. Ua 18 tausaga talu ona pule Iosia ua luasefulu lima ona tausaga. Ona ia aau atu lea ia Safana le tusiupu; Maaseia le alii o le aai; ma Ioaa le fatuaʻiupu. Ua poloaʻiina e le tupu ia Safana e faapea: ‘Fai atu ia Hilikia le faitaulaga sili, ina ia ave tupe uma na aoina e leoleo faitotoʻa o le malumalu mai tagata ma ia latou avatu ai ia te i latou o e fai le galuega, e toe faafou ai le fale o Ieova.’—2 Tupu 22:3-6; 2 Nofoaiga a Tupu 34:8.

E amata mai lava i le taeao pō, ua galulue ai ma le tiotio i latou na toe faafouina le malumalu. E mautinoa lava le lotofaafetai o Iosia ia Ieova ona ua toe faaleleia e tagata faigaluega mea na faaleagaina e nisi o ona tuaa amioleaga i le fale o le Atua. A o faagasolo le galuega, ae sau Safana e fai mai se tala. Ae o le ā lena mea o loo i lona lima? Ioe, o loo ia aumai se tusi tāʻai! Ua ia faamatala mai e faapea, na maua e le ositaulaga sili o Hilikia “le tusi o le tulafono a Ieova na tusia e Mose.” (2 Nofoaiga a Tupu 34:12-18) Maʻeu se mea na maua—e lē taumatea o le uluaʻi kopi o le Tulafono!

Ua naunau lava Iosia e fia faalogo i upu uma o i le tusi. A o faitau e Safana, o loo taumafai le tupu e fia iloa le auala e faatatauina ai ia te ia lava poloaʻiga taʻitasi faapea ma tagata. Aemaise lava lona fiafia i le auala o loo faamamafa mai ai e le tusi le tapuaʻiga moni ma valoia ai mala ma le tafeaga o le a oo mai pe afai e faia e tagata ia tapuaʻiga sesē. I le iloaina nei la e faapea e lē o faatinoina poloaʻiga uma a le Atua, ua saei ai e Iosia ona ofu ma poloaʻi atu ia Hilikia, Safana, ma isi e faapea: ‘Ina o ia, ina fesili ia Ieova e uiga i upu o lenei tusi; aua ua tele le toasa o Ieova ua ia te i tatou, auā ua le faalogo o tatou tama i mea uma ua tusia i lenei tusi.’—2 Tupu 22:11-13; 2 Nofoaiga a Tupu 34:19-21.

Ua Faailoa Mai le Afioga a Ieova

Ua ō atu avefeʻau a Iosia ia Ulata le perofeta fafine i Ierusalema ma ua toe foʻi mai ma se tala. Ua faamatala mai e Ulata le afioga a Ieova e faailoa mai ai e faapea, o mala o loo faamauina i le tusi faatoʻā maua o le a faaoo atu lea i le nuu aposetate. Ae peitaʻi, talu ai ona ua faamaulalo o ia i luma o Ieova le Atua, o le a lē vaai ai Iosia i le mala. O le a faatasi atu o ia ma ona tamā ma o le a maliu o ia i le tuugamau ma le filemu.—2 Tupu 22:14-20; 2 Nofoaiga a Tupu 34:22-28.

Pe na saʻo le valoaga a Ulata talu ai na maliu Iosia i le taua? (2 Tupu 23:28-30) Ioe, auā o lona faatasi atu ma le “filemu” i lona tuugamau, e matuā tuufaafeagai lava ma “le mala” lea o loo faatalitalia e oo mai ia Iuta. (2 Tupu 22:20; 2 Nofoaiga a Tupu 34:28) Na maliu Iosia a o leʻi oo mai le mala i le 609-607 T.L.M. ina ua siʻomia e Papelonia Ierusalema ma faaumatia. Ma ‘o le faatasiina atu o se tasi ma ona tamā’ e lē faapea ai o le a sao mai ai i se oti mataʻutia. O se faaupuga faatusatusa faapena e faaaogā e faasino atu ai i le maliu tigā pe e lē tigā foʻi.—Teuteronome 31:16; 1 Tupu 2:10; 22:34, 40.

Faaauilumaina o le Tapuaʻiga Moni

Ua faapotopoto e Iosia tagata o Ierusalema i le malumalu ma faitau atu ia te i latou “upu uma lava o le tusi o le feagaiga” na maua i le fale o Ieova. Ona ia osia lea o se feagaiga e “mulimuli atu ia Ieova, ma anaana i ana poloaiga, ma ana tulafono, atoa ma ana sauniga, i le loto atoa ma le agaga atoa, e faamauina foi upu o lenei feagaiga ua tusia i lenei tusi.” Ua ioeina foʻi e le nuu uma le feagaiga.—2 Tupu 23:1-3.

Ua toe faia nei foʻi e le tupu o Iosia se isi tauiviga e sili atu ona malosi faasaga i ifoga i tupua. Ua faateʻaina mai a latou galuega ia ositaulaga Iuta e tapuaʻi i atua ese. O ositaulaga sa Levī na aafia i tapuaʻiga lē mamā na aveesea o latou faaeaga o le faia o le auaunaga i le fata faitaulaga o Ieova, ma o mea maualuluga na fausia i le taimi o le pulega a le tupu o Solomona sa faatamaʻia ma ua lē toe aogā mo le tapuaʻiga. E aofia ai foʻi i le tauiviga o le faamamāina le oganuu muamua o ituaiga e sefulu o Isaraelu, lea na faatoʻilaloina muamua atu e Asuria (740 T.L.M.).

I le faataunuuga o upu na tautalagia i le 300 tausaga muamua atu e se “tagata o le Atua moni” e lē o iloa lona suafa, ua susunu ai e Iosia ia ponaivi o faitaulaga a Paala i luga o le fata faitaulaga na faatūina e le tupu o Ierepoamo I i Peteli. Ua aveesea mea maualuluga mai iinā ma isi aai, ma ua faataulagaina ai i luga o na fata faitaulaga na latou faamamaluina ia ositaulaga ifo i tupua.—1 Tupu 13:1-4; 2 Tupu 23:4-20.

Ua Faia se Paseka Tele

O le gaoioiga a Iosia i le faaauilumaina o le tapuaʻiga mamā, o loo lagolagoina tauatua. I taimi uma a o soifua o ia, e faafetai atu ai le tupu i le Atua ona o tagata, ‘ua latou le o ese i lo latou mulimuli ia Ieova le Atua o latou tama.’ (2 Nofoaiga a Tupu 34:33) Ma e mafai faapefea ona galo ia Iosia se mea ofoofogia na tupu i le 18 o tausaga o lana nofoaiga?

Ona poloaʻi lea o le tupu i tagata o le nuu: “Ia outou fai le paseka ia Ieova lo outou Atua, faapei ona tusia i le tusi [lea na seʻi faatoʻā maua] o lenei feagaiga.” (2 Tupu 23:21) Ona olioli ai lea o Iosia ina ua vaai atu i le tali lelei mai o tagata. I le mātauina o lena mea, ua faia ai e ia lava se meaalofa mo le Paseka e 30,000 manu ma povi e 3,000. Maʻeu se Paseka ina a uiga ese! I taulaga na faia, o fuafuaga faatulagaina lelei, ma le toʻatele o tagata tapuaʻi, ua sili mamao atu ai lava lena Paseka i so o se Paseka na faia talu aso o le perofeta o Samuelu.—2 Tupu 23:22, 23; 2 Nofoaiga a Tupu 35:1-19.

O Auega Tetele Ona o Lona Maliu

I tausaga na totoe o lana nofoaiga e 31 tausaga (659-629 T.L.M.), sa pule ai Iosia o se tupu lelei. I le agaʻi atu i le faaiʻuga o lana pulega, ua iloa ai e Iosia o loo fuafua ia Farao Neko e ui atu i Iuta pe a alu atu e faafetaiaʻi le ʻautau a Papelonia ma i lea, ua fesoasoani atu ai i le tupu o Asuria i le taua i Karekimisa i luga o le Vaitafe o le Eufirate. Mo se māfuaaga e lē o faailoa maia, ua alu atu ai Iosia e tau ma le tupu o Aikupito. Ua aauina atu e Neko avefeʻau ia te ia ua faapea atu: “Soia lava oe, auā le Atua, o ia o loo ia te au, ina neʻi fano oe ia te ia.” A ua ofu ese Iosia ma taumafai e toe faafoʻi atu le ʻau a Aikupito i Mekito.—2 Nofoaiga a Tupu 35:20-22.

Na iʻu lē manuia le tupu o Iuta! Ua matuā taugā lava le fana a le fili, ma ua ia fai atu i ana auauna: “Ia outou ave ese ia te au; auā ua leaga loʻu manua.” Ua latou aveese ia Iosia mai lana kariota tau ma tuu i se isi kariota, ma agaʻi atu loa i Ierusalema. Iinā, ia po o le agaʻi atu foʻi i le aai, ua tō ai le mānava a Iosia. “Ua oti foi o ia, ma ua tanumia o ia i tuugamau o ona tama” ua faapea mai le faamatalaga faagaeeina, “ua faanoanoa Iuta uma ma Ierusalema ona o Iosia.” Ona lagi lea o le solo e Ieremia e aualofa aʻi ia te ia, ma mulimuli ane ona avea ai lea o le tupu ma mataupu autū o auega i sauniga faapitoa.—2 Nofoaiga a Tupu 35:23-25.

Ioe, na faia e le tupu o Iosia se mea sesē e faanoanoa ai ina ua ia tau ma tagata Aikupito. (Salamo 130:3) Ae peitaʻi, o lona lotomaulalo ma le maumauaʻi mo le tapuaʻiga moni na ia maua ai le finagalo malie o le Atua. Maʻeu le faaatagia lelei mai e le olaga o Iosia e faapea, e faaalia e Ieova lona finagalo malie i ana auauna tuutoina lotomaulalo!—Faataoto 3:34; Iakopo 4:6.

[Ata i le itulau 29]

Na saʻili ma le naunautaʻi le tupu talavou o Iosia ia Ieova

[Ata i le itulau 31]

Na faaumatia e Iosia mea maualuluga ma faaauiluma le tapuaʻiga moni