Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“E, Ta Fia Maua Lava se Faatuatua e Lē Faavaivai”!

“E, Ta Fia Maua Lava se Faatuatua e Lē Faavaivai”!

Talaʻaga o le Soifuaga

“E, Ta Fia Maua Lava se Faatuatua e Lē Faavaivai”!

UA FAAMATALAINA E HERBERT MÜLLER

I ni nai masina talu ona osofaʻia e vaegaʻau a Hitila ia Holani, na faasāina ai loa Molimau a Ieova. E leʻi umi se taimi, ae iai loa loʻu igoa i le lisi o tagata aupito sili ona manaʻomia o loo saʻilia e le ʻau Nasi, ma sa tulituliaupū lava aʻu e pei o se manu.

I SE tasi taimi, sa ou matuā vaivai lava mai le lafilafi ma fesolasolataʻi solo, o lea na ou fai atu ai i laʻu avā e faapea, atonu o se mapusaga pe a maua aʻu e le vaegaʻau. Ae na ou manatua ai loa upu o se pese: “E, ta fia maua lava se faatuatua e lē faavaivai, e ui i omiga mai fili uma.” * I le manatunatu i upu o lena pese na toe faafouina ai loʻu malosi, ma na ou toe manatua ai ni mea e uiga i oʻu mātua i Siamani faapea ma le aso na usu ai e aʻu uō lenei pese e faamavae mai ai ia te aʻu. Pe mafai ona ou faamatalaina atu ia te outou nisi o nei manatunatuga?

Le Faaaʻoaʻoga a Oʻu Mātua

Ina ua ou fanau i le 1913 i le aai o Copitz i Siamani, sa lolotu oʻu mātua i le Lotu Evagelia. * I le fitu tausaga mulimuli ane, i le 1920, na tuua ai e tamā le lotu. Ia Aperila 6, na ia talosaga atu ai mo se Kirchenaustrittsbescheinigung (Taʻutinoga o le Faamavaega mai le Lotu). Na faatumuina e se tagata i le ofisa o le lesitala a le aai lea talosaga. Ae peitaʻi, i se vaiaso mulimuli ane, na toe alu atu ai tamā i le ofisa e faamatala atu i ai e faapea, sa leʻi tusia ai i le taʻutinoga le igoa o lona afafine. Ona toe faatumu lea e le alii ofisa se taʻutinoga lona lua e faamatala atu ai lo matou ō ese mai le lotu e aofia ai foʻi ma Martha Margaretha Müller. I le taimi lena, sa na o le tasi ma le ʻafa tausaga le matua o loʻu tuafafine o Margaretha. Pe a tuu atu i le faia o le auaunaga ia Ieova, sa leʻi faamalieina lava tamā seʻi vaganā ai ua matuā atoatoa lana taumafaiga!

I lena lava tausaga, na papatisoina ai oʻu mātua e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e pei ona iloa ai Molimau a Ieova i na taimi. Na tausia aʻe i matou le fanau e Tamā i se uiga maumauaʻi, ae o lona alofa faamaoni ia Ieova na faafaigofie ai ona matou talia lana taʻitaʻiga. O le alofa faamaoni foʻi na uunaʻia ai oʻu mātua e faia ni fetuutuunaʻiga. Mo se faataʻitaʻiga, sa iai se taimi na lē faatagaina ai i matou e taaalo i fafo i Aso Sa. Ae peitaʻi, i se tasi Aso Sa i le 1925, na fai mai ai o matou mātua o le a alu sa matou savalivaliga. Na matou aveina ni nai meaʻai ma sa avea o se taimi fiafia lena—maʻeu se suiga na i lo o le pei e loka i totonu o le fale i le aso atoa! Na taʻua e Tamā lona aʻoaʻoina o nisi o manatu mai se tauaofiaga e leʻi leva ona mavae atu, lea na mafai ona faasaʻoina ai ona manatu e uiga i gaoioiga e fai i le Aso Sa. Sa ia faaalia foʻi lea lava lotomalie e fetuutuunaʻi ai i nisi o taimi.

E ui lava sa lē lelei le soifua mālōlōina o oʻu mātua, ae la te leʻi faavaivai ai mai le galuega talaʻi. Mo se faaaʻoaʻoga o se tasi o afiafi, na matou ō atu ai ma le faapotopotoga atoa i le nofoaafi agaʻi atu i le aai o Regensburg, pe a ma le 200 maila (300 kilomita) mai Dresden, mo le tufatufaina o le sāvali Ecclesiastics Indicted. I le aso na sosoo ai, na matou tufatufaina atu ai sāvali i le aai atoa ma ina ua māeʻa, na matou toe foʻi atu ai i le nofoaafi. E oo ane i le taimi na matou taunuu ai i o matou aiga ua toeitiiti atoa le 24 itula.

Tuua le Aiga

O loʻu aumea faatasi atu ma le Jugendgruppe (Vaega o le ʻAutalavou) i la matou faapotopotoga na fesoasoani foʻi ia te aʻu ina ia ou tuputupu aʻe ai faaleagaga. I vaiaso taʻitasi, sa faapotopoto faatasi ai talavou e sili atu i le taʻi 14 tausaga le matutua ma nisi o uso matutua o le faapotopotoga. E matou te faia ni taaloga ma tātā mea faifaaili, suʻesuʻe le Tusi Paia, ma talanoa e uiga i le foafoaga ma le faasaienisi. Ae peitaʻi, i le 1932, na faamutaina ai loʻu toe aufaatasi atu ma lea vaega ina ua 19 oʻu tausaga.

Ia Aperila o le tausaga lava lena, na maua ai e Tamā se tusi mai le ofisa o le Sosaiete o le Olo Matamata i Magdeburg. Sa saʻili le Sosaiete mo se tagata e mafai ona aveina se taavale ma e manaʻo e paeonia. Sa ou iloa o le faanaunauga o oʻu mātua ina ia ou paeonia, ae sa ou lagona ou te lē mafaia. Talu ai sa matitiva oʻu mātua, na amata ai loa ona ou galue i le toe faaleleia o uila vilivae, laau suʻisuʻi, faapea laau lomitusi, ma isi lava masini faaofisa, ina ua 14 oʻu tausaga. E mafai faapefea ona ou tuua loʻu aiga? Sa latou manaʻomia laʻu fesoasoani. E lē gata i lea, o le taimi lena ou te leʻi papatiso. Sa ma nonofo i lalo ma Tamā ma sa ia fesili mai ia te aʻu i ni fesili e iloa ai pe sa ou malamalama i vala e aafia ai i le papatisoga. Ina ua faamautinoa atu e aʻu tali ia te ia e faapea ua lava loʻu agaʻigaʻi i luma faaleagaga mo le papatisoga, sa ia faapea mai: “Ua tatau ona e ofoina atu oe lava mo le tofiga lenei.” O lea, sa ou faia ai faapea.

I le tasi le vaiaso mulimuli ane, na ou maua ai se valaaulia ina ia ou alu atu i Magdeburg. Ina ua ou taʻu atu i aʻu uō i le Vaega o Talavou, sa latou mananaʻo e faamavae mai ia te aʻu i le usuina o se pese fiafia. Sa ofo i latou i le pese na ou filifilia auā na latou manatu i ai o se pese e matuā uigā. E ui i lea, sa fetagofi vave lava nisi i a latou vaiolini, metulini ma kitara ma pepese ai loa lava: “E, ta fia maua lava se faatuatua e lē faavaivai, e ui i omiga mai fili uma; o le a lē maluelue ai i le taulalata mai o so o se puapuaga o le lalolagi.” I lena aso, sa ou leʻi iloa le tele o le a faamalosia ai aʻu e na upu i tausaga o i luma.

Se Amataga Fesouaʻiina

Ina ua uma ona faia e uso i Magdeburg le suʻega o oʻu tomai tau ave taavale, o lea na latou tuuina mai ai ia te aʻu ma isi paeonia e toʻafā se taavale, ma sa matou agaʻi atu ai loa i Schneifel, o se vaega e latalata i Peleseuma. Sa leʻi pine lava ae matou iloa le manaʻomia tele o la matou taavale. Sa feita le Lotu Katoliko i lena vaipanoa ina ua matou ō atu, ma ona o le uunaʻiga a patele, sa tutuli ese ai i matou e tagata o le nuu sa faatalitali mai. I le tele o taimi, sa fesoasoani ai le taavale ia i matou e sosola ese a o leʻi oo mai tagata ia i matou ma a latou suōta ma tui mata fā.

Ina ua mavae le Faamanatuga i le 1933, na faailoa mai ai e le ovasia o le vaipanoa o Paul Grossmann ia i matou e faapea, ua faasāina le galuega a le Sosaiete i Siamani. I se taimi puupuu lava mulimuli ane, na talosaga mai ai le ofisa o le lālā ia te aʻu ou te alu atu ma le taavale i Magdeburg, e aumai ai lomiga o loo iai iinā, ma avatu i le setete o Saxony, pe tusa ma le 70 maila (100 kilomita) mai Magdeburg. Ae peitaʻi, i le taimi na ou taunuu atu ai i Magdeburg, ua uma ona tapunia e le Gestapo (leoleo nanā a le Nasi) le ofisa o le Sosaiete. Sa ou tuuina le taavale i se uso i Leipzig ae ou toe foʻi atu i loʻu aiga—ae mo na o sina taimi.

Na valaaulia aʻu e le ofisa o le Sosaiete i Suisilani ina ia amata ona ou paeonia i Holani. Sa fai aʻu fuafuaga ou te alu i se taimi o totonu o le tasi po o le lua vaiaso. Ae peitaʻi na fautuaina aʻu e Tamā ina ia ou gaoioi vave loa i lea lava taimi. Sa ou talia lana fautuaga, ma i ni nai itula, na ou tuua ai loa le aiga. I le aso na sosoo ai, na ō atu ai leoleo i le fale o loʻu tamā e puʻe faapagota aʻu i le moliaga e faapea ua ou lē auai i le faia o oʻu tiute tau i le vaegaʻau. Ae ua fai si o latou tuai.

Amataina o le Olaga i Holani

Ia Aokuso 15, o le 1933, na ou taunuu ai i se fale o ni paeonia i Heemstede, o se taulaga e 15 maila (25 kilomita) mai Amsterdam. I le aso na sosoo ai, sa ou alu ai ou te talaʻi e augapiu ma le iloaina o sina upu faa-Holani. Sa amata ona oʻu talaʻi i le tauaveina lea o se pepa sa tusia ai se lauga. Maʻeu se faalaeiauga ina ua talia e se fafine Katoliko le tusi Reconciliation! I lena lava aso, na ou tuua ai foʻi ni tamaʻi tusi e 27. I le faaiʻuga o lena uluaʻi aso, sa ou lagona ai le fiafia ona sa mafai ona toe talaʻi ma le saʻoloto.

I na aso, sa leai se isi auala e maua ai e paeonia ni a latou tupe na i lo o meaalofa na maua pe a ofoina lomiga. O tupe na sa faaaogā e faatau mai ai meaʻai ma isi manaʻoga. Pe afai e totoe sina tupe laʻitiiti i le faaiʻuga o le masina, ona tufatufaina atu lea i paeonia mo ni mea e fia faatau a le tagata lava ia. E ui i le itiiti o a matou mea faitino sa iai, ae sa saunia lelei lava e Ieova o matou manaʻoga, lea sa mafai ai ona ou auai atu i se tauaofiaga na faia i Suisilani i le 1934.

Se Paaga Faamaoni

O le tauaofiaga, na ou vaai ai ia Erika Finke a o 18 ona tausaga. Sa ou iloa o ia i le taimi na ou nofo ai i loʻu aiga. O ia o se uō a loʻu tuafafine o Margaretha, ma sa faafiafiaina pea aʻu ona o le tumau mausalī o Erika i le upu moni. E leʻi umi lava talu ona papatiso o ia i le 1932, ae faailoa atu e se tasi i le Gestapo e faapea, sa musu Erika e fai atu “Heil Hitler!”(O Hitila o le Faaola). Sa tulituliloa o ia e le Gestapo ma fai atu e latou te fia iloa pe aiseā na musu ai o ia e fai atu faapena. Na faitau atu e Erika le Galuega 17:3 i leoleo i le ofisa o leoleo ma faamatala atu e na o le toʻatasi lava le tagata ua tofia e le Atua e fai ma Faaola, o Iesu Keriso lea. Sa fesili tausisi atu pea leoleo i le fia iloa e faapea: “Pe e iai nisi e talitonu faatasi ma oe?” Sa leʻi taʻuina atu e Erika ni igoa. Ina ua faamataʻu o ia e le leoleo o le a taofia o ia, na taʻu atu e Erika ia te ia e faapea, e sili ia te ia le oti na i lo o le taʻu atu o igoa. Sa faataupupula atu o ia ia Erika ma eʻē atu: “Alu ese atu ia ma alu i lou aiga. Heil Hitler!”

Ina ua uma le tauaofiaga, sa ou toe foʻi atu i Holani ae nofo Erika i Suisilani. Peitaʻi ane sa ma tau fai lagona uma le māfana o la ma faigauō. A o iai Erika i Suisilani, na ia maua ai se tala faapea sa saʻili le Gestapo ia te ia i lona aiga. O lea sa filifili ai loa o ia e nofo i Suisilani ma paeonia ai. I ni nai masina mulimuli ane, na talosaga atu ai le Sosaiete ia te ia ina ia alu i Sepania. Sa paeonia o ia i Madrid, sosoo ai ma Bilbao, ma mulimuli ane ai i San Sebastián, ma o iinā na faapogaia ai e taʻitaʻi lotu ni sauāga na iʻu ai ina tuuina o ia ma lana paga paeonia i le falepuipui. I le 1935 na faatonuina ai i laʻua ina ia tuua Sepania. Na sau ai loa Erika i Holani, ma na ma faaipoipo ai loa i le tausaga lava lena.

Ua Faaloloʻi Mai le Taua

Ina ua uma ona ma faaipoipo, na ma paeonia ai loa i Heemstede, ma siitia atu ai mulimuli ane i le aai o Rotterdam. O iinā na fanau ai la ma tama tama, o Wolfgang, i le 1937. I se tausaga mulimuli ane na matou siitia atu ai i le aai o Groningen, i le itu i mātū o Holani, ma matou nonofo faatasi ai i le fale e tasi ma ni paeonia mai Siamani o Ferdinand ma Helga Holtorf ma la laʻua tama teine. Ia Iulai 1938, na faailoa mai ai e le Sosaiete ia i matou e faapea, ua uma ona tuuina mai e le malo o Holani se lapataʻiga e faapea, o ni tagatanuu Siamani ua avea ma Molimau sa lē faatagaina e toe talaʻi. Pe tusa o le vaitaimi lava foʻi lena, na tofia ai aʻu e avea ma auauna o le sone (ovasia matagaluega), ma na siitia atu ai lo matou aiga i le Lichtdrager, (Tauave le Malamalama), o le vaa a le Sosaiete o lea sa avea ma nofoaga autū o paeonia ia sa talaʻi i le vaega i mātū o Holani. O le tele o taimi ou te toesea ai mai loʻu aiga, ma vilivili atu i le uila mai lea faapotopotoga i lea faapotopotoga e faalaeiauina uso ina ia faaauau pea ona talaʻi. Ma o le mea tonu lava lena na faia e uso. Sa oo foʻi ina faateleina galuega a nisi. O Wim Kettelarij sa avea ma faaaʻoaʻoga lelei.

Sa avea Wim o se tama talavou sa iloa le upu moni i le taimi na ou feiloaʻi ai ia te ia ae sa pisi tele o ia i le avea o se tagata faigaluega i se faatoʻaga. Sa ou fautuaina o ia e faapea: “Afai e te fia maua se taimi e auauna ai ia Ieova, e tatau ona e saʻilia se isi galuega.” Sa ia faia faapena. Mulimuli ane, ina ua ma toe feiloaʻi, sa ou faalaeiauina o ia ina ia paeonia. Na tali mai o ia, “Ae e tatau ona ou faigaluega ina ia maua ai mea ou te ʻai ai.” Sa ou faamautinoa atu ia te ia i nei upu, “O le a e ʻai lava. O le a tausia oe e Ieova.” Na amata loa ona paeonia Wim. Mulimuli ane, e oo lava i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa auauna o ia i le avea o se ovasia femalagaaʻi. I aso nei, i le silia ma le 80 o ona tausaga, o loo avea pea Wim ma Molimau maelega. O loo tausia moni lava o ia e Ieova.

I Faasāsāga ma Saʻiliga

Ia Me o le 1940, pe tusa ma se tausaga talu ona fanau la ma tama lona lua o Reina, na siilima ai ʻau a Holani ma nofoia ai Holani e le Nasi. Ia Iulai, na fāoa ai e le Gestapo le ofisa o le Sosaiete ma le fale lomitusi. I le tausaga na sosoo ai, na faasolo puʻe faapagotaina ai Molimau, ma na maua ai ma aʻu. I le avea o se tasi o Molimau ma se tagatanuu o Siamani sa tatau ona alu i le vaegaʻau, sa lē faigatā ai ona iloa le mea o le a faia e le Gestapo ia te aʻu. Sa ou taumafai lava e talia le manatu e faapea o le a lē mafai ona ou toe vaai i loʻu aiga.

Ae ia Me 1941, na tatala ai aʻu e le Gestapo mai le falepuipui ma faatonuina aʻu ou te lipoti atu i le auaunaga faavaegaʻau. O se mea sa faigatā ona ou talitonuina. I lena lava aso na ou nofo faalilolilo ai, ma i lena lava masina na ou toe foʻi atu ai i le galuega matagaluega. Na tuu ai aʻu e le Gestapo i lana lisi o tagata sa sili ona fia maua.

Le Auala na Tauivi ai Loʻu Aiga

Na siitia atu laʻu avā ma tamaiti i le nuu o Vorden i le vaega i sasaʻe o le atunuu. Ae peitaʻi, ina ia faaitiitia lamatiaga mo i latou, sa matuā faatapulaa ai aʻu asiasiga i loʻu aiga. (Mataio 10:16) Mo loʻu saogalemu, sa leʻi faaaogāina ai e uso loʻu igoa moni, ae valaau ia Duitse Jan (le Siamani o Ioane). E oo lava i loʻu atalii e fā tausaga le matua o Wolfgang, sa lē faatagaina e talanoa e uiga ia “Tamā” ae na o “Ome Jan” (Uncle John). Sa faigatā lenei mea ia te ia e tusa ai ma ona faalogona.

A o oʻu lafilafi solo mai le Gestapo, sa tausia e Erika tamaiti ma talaʻi pea. Ina ua lua tausaga o Reina, na tuu ai o ia e Erika i le fata e ave ai uta a le uila vilivae ma ave o ia i le talaʻiga i nuu i tua. E ui sa faigatā ona maua meaʻai, ae sa leʻi matuā mafatia ai Erika i le leai o ni meaʻai mo le aiga. (Mataio 6:33) Na avatu ia te ia e se fai faatoʻaga Katoliko ni pateta, o lē na ou faafouina i se tasi taimi lana laau suʻisuʻi. Sa ia avatua foʻi ni feʻau mai ia te aʻu ia Erika. I se tasi aso na totogi e Erika se tupe Holani (gulden) mo se faatau mai se fale talavai. Sa iloa e lē ona le fale talavai o loo lafilafi solo Erika ma sa lē mafai ai ona ia maua ni pepa e faataga ai le faatauina o nisi o meaʻai, ma sa avatu fua ai e le tamāloa lena faatau ma ni tupe Holani se lua ia te ia. O na uiga faaalia o le alofa mutimutivale sa mafai ona fesoasoani ia Erika e ola ai.—Eperu 13:5.

Galulue Soosoo Tauʻau ma Uso Lototetele

I na taimi, sa faaauau pea ona ou asiasi atu i faapotopotoga—e ui sa na o uso taʻimua i faapotopotoga sa mafai ona matou feiloaʻi. Talu ai sa mataʻitūina pea aʻu e le Gestapo, sa lē mafai ai lava ona ou nofo i se mea e tasi mo le sili atu i ni nai itula. Sa lē faatagaina foʻi le toʻatele o uso ma tuafafine e feiloaʻi mai ia te aʻu. Sa na o Molimau lava o la latou vaega toʻaitiiti o Suʻesuʻega Tautusi sa latou masani i ai. O le iʻuga, na iloa ai e se ʻauuso teine e toʻalua sa nonofo i vaega eseese o lena lava aai le avea o i laʻua uma ma ni Molimau ina ua faatoʻā mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

O le isi vaega o laʻu galuega, o le saʻilia lea o ni nofoaga e nanā ai lomiga a le Sosaiete. Sa matou nanāina foʻi pepa, masini lomitusi, ma laau lomitusi e faia ai kopi o Le Olomatamata, ina neʻi meanē ua manaʻomia. I nisi taimi, sa tatau ona matou aveese ia tusi na lomia e le Sosaiete mai lea nofoaga ma nanā ai i se isi mea. Ou te manatua le isi felaʻuaʻiga o pusa e 30 sa tumu i lomiga a o taumafai ina ia aua neʻi iloagofie mai aʻu—o se galuega e faamaniti tino!

E lē gata i lea, sa matou faamaopoopoina le felaʻuaʻiga o meaʻai mai faatoʻaga i Holani i sasaʻe e avatu i aai i sisifo, e ui lava sa faasāina lenei mea. Sa matou aveina meaʻai i taavale solofanua ma agaʻi atu i sisifo. Pe a matou taunuu atu i vaitafe, sa matou lē faaaogāina lava se auala laupapa talu ai sa leoleoina e fitafita. Na i lo o lena, matou te laʻuina le uta a le taavale i totonu o tamaʻi vaa, ona avatu lea o meaʻai i le isi itu o le vaitafe, ona toe uta foʻi lea i le isi taavale solofanua. Pe a matou taunuu la i le aai lea matou te faataunuu i ai, e matou te faatali seʻia pō, ona faaseevae lea o solofanua i totini, ona ō atu lea ma le leai o se paʻō i nofoaga faalilolilo a le faapotopotoga e tufatufa atu i ai meaʻai. Mai iinā sa tufatufa atu ai meaʻai i uso o loo manaʻomia.

Atonu e ono iʻu ai i le oti o se tasi pe ana fai e maua e vaegaʻau a Siamani na nofoaga sa faaaogā mo le tufatufaina o meaʻai. Peitaʻi ane, sa tauofo nisi o uso e fesoasoani atu. Mo se faaaʻoaʻoga, o le aiga o Bloemink i le aai o Amersfoort, sa faatagaina lo latou potu mālōlō e faaaogā e avea o se potu e teu ai meaʻai, e ui lava e lē mamao lo latou fale mai se nofoaga e faamautū i ai le vaegaʻau a Siamani! O Molimau lototetele e pei o i latou nei sa tuuina o latou ola i se tulaga lamatia ona o o latou uso.

Sa fesoasoani Ieova ia te aʻu ma laʻu avā ina ia tumau ma le faamaoni a o faagasolo tausaga o le faasāsāga. Ia Me o le 1945, na faatoʻilaloina ai le vaegaʻau a Siamani ma faamutaina ai loa loʻu olaga lafilafi solo. Na talosaga mai ai le Sosaiete ia te aʻu ina ia faaauau ona ou galue e avea o se ovasia femalagaaʻi seʻia oo ina avanoa isi uso. I le 1947, na tuu atu ai ia Bertus van der Bijl laʻu galuega. * E oʻo atu i le taimi lena ua fanau la ma tama lona tolu, ma na matou faamautū ai i le vaega i sasaʻe o le atunuu.

Faanoanoaga ma Fiafiaga

Ina ua mavae le taua, na ou iloa ai e faapea, pe tusa ma se tausaga talu ona ou tuua le aiga ma alu atu i Holani, na tuuina ai Tamā i le falepuipui. Sa faalua ona tatalaina o ia ona o le lē lelei o lona soifua mālōlōina, ae i na taimi taʻitasi sa toe tuuina ai o ia i le falepuipui. Ia Fepuari o le 1938, na auina atu ai o ia i nofoaga o faasalaga mamafa i Buchenwald ma toe avatu ai i Dachau. O iinā na maliu ai loʻu tamā, ia Me 14 o le 1942. Sa tumau mausalī ma faamaoni o ia seʻia oo lava i le iʻuga.

Sa aauina atu foʻi Tinā i le nofoaga o faasalaga i Dachau. Sa nofo ai iinā seʻia oo ina tatalaina o ia i le 1945. Talu ai o le faaaʻoaʻoga mausalī a oʻu mātua uma na tele ai se sao na faia i faamanuiaga faaleagaga ia sa ou olioli ai, ma sa avea o se faaeaga le sau o Tinā ma matou nonofo i le 1954. Na sau foʻi loʻu tuafafine o Margaretha—o lē sa paeonia i vaega Komunisi o Siamani i Sasaʻe talu mai le 1945. E ui lava sa maʻi Tinā ma sa lē iloa tautala i le gagana Holani, ae sa auai pea lava o ia i le auaunaga i le fanua seʻia oo ina faaiʻu ma le faamaoni lona soifuaga faalelalolagi ia Oketopa 1957.

O le tauaofiaga na faia i le 1955 i Nuremberg, i Siamani, sa avea moni o se mea faapitoa. Ina ua matou taunuu atu iinā, na faailoa atu ai e uso mai Dresden ia Erika e faapea, na sau foʻi lona tinā i le tauaofiaga. Talu ai o Dresden sa i lalo o le pulega a Siamani i Sasaʻe i lena taimi, sa leʻi toe vaai ai lava Erika i lona tinā mo le 21 tausaga. Na fuafuaina se feiloaʻiga, ma na opo atu ma le māfana le tasi i le isi ina ua la faatoʻā toe feiloaʻi. Maʻeu se toe faatasiga manaia i lena taimi!

I se taimi, na oo ai ina toʻavalu la ma fanau. E faanoanoa ai ona na maliu se tasi o la ma fanau tama i se faalavelave faafuaseʻi tau taavale. Ae peitaʻi, i le vaai atu i le vaega uma o le fanau o loo totoe o auauna ia Ieova, o se puna lea o le olioli tele. Ua ma fiafia lava e vaai atu i la ma tama tama o Wolfgang ma lana avā o galulue i le galuega matagaluega ma o loo auauna foʻi la la tama tama o se ovasia matagaluega.

Ou te matuā lotofaafetai ona o le molimauina o le faagasologa o le agaʻigaʻi i luma o le galuega a Ieova i Holani. Ina ua amata ona ou paeonia iinei i le 1933, sa iai ni Molimau e tusa ma le selau. I aso nei, o loo iai le sili atu i le 30,000. E ui lava ua tau mou atu lo ma malolosi faaletino i le taimi nei, ae o loo ma maumauaʻi pea ma Erika ina ia ola e tusa ma upu o lena pese o aso ua mavae: “E, ta fia maua lava se faatuatua e lē faavaivai.”

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 5 Pese 194.—Songs of Praise to Jehovah (1928).

^ pala. 7 O le aai o Copitz, lea ua faaigoa nei ia Pirna, e tū i luga o le auvai o Elbe River, e 11 maila (18 kilomita) mai le aai o Dresden.

^ pala. 38 Tagaʻi i Le Olomatamata, o Ianuari 1, 1998, mo le tala i le soifuaga o le uso o Van der Bijl, “E Leai Se Mea e Sili Atu Ona Lelei Nai lo le Upu Moni.”

[Faamatalaga i le itulau 23]

Le “Jugendgruppe” i se mālōlōga ina ua uma le auaunaga i le fanua

[Faamatalaga i le itulau 24]

I matou ma uso paeonia sa galueaʻiina le oganuu o Schneifel. Sa 20 oʻu tausaga i le taimi lena

[Faamatalaga i le itulau 25]

O matou ma Erika ma Wolfgang i le 1940

[Faamatalaga i le itulau 26]

Agavale agaʻi i le taumatau: Jonathan le atalii o loʻu atalii ma lana avā o Mirjam; Erika, o aʻu, ma loʻu atalii o Wolfgang ma lana avā o Julia

[Faamatalaga i le itulau 26]

O se uso sa falepuipui faatasi ma loʻu tamā na ia tusia le ata lenei o Tamā i le 1941