Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Tele o le Limafoa‘i e Aumaia ai le Olioli

O le Tele o le Limafoa‘i e Aumaia ai le Olioli

O le Tele o le Limafoaʻi e Aumaia ai le Olioli

I LE avea ai ma ovasia Kerisiano agalelei, sa matuā iai i le aposetolo o Paulo le manatu mamafa moni mo le lelei o ona uso tapuaʻi. (2 Korinito 11:28) O lea, i le taulotoaʻiga o vaitausaga amata mai le 50 e oo i le 60 o le uluaʻi senituri o tatou Aso Taatele na ia faamaopoopo ai se aogatupe mo Kerisiano i Iutaia sa latou manaʻomia se fesoasoani, na ia faaaogā lena avanoa e aʻoaʻo atu ai se lesona e uiga i le limafoaʻi. Na faamamafa atu e Paulo faapea o le foaʻi ma le lotofiafia e matuā faatāuaina e Ieova: “Ia taitoatasi ma foai e pei ona filifili i lona loto; aua ma le tiga, aua foi ma le faatauanauina; auā e alofa le Atua i le ua foai ma le loto mālie.”—2 Korinito 9:7.

E Matuā Matitiva Lava, ae Limafoaʻi

O le toʻatele o Kerisiano i le uluaʻi senituri sa leʻi lauiloa i le lautele. Na mātauina e Paulo faapea o le toʻatele o i latou ‘e le o ni faipule.’ O i latou o “mea vaivai a le lalolagi,” o ‘mea maulalo i le lalolagi.’ (1 Korinito 1:26-28, LF ) Mo se faaaʻoaʻoga, sa ‘matuā matitiva’ ma ‘puapuagatia’ Kerisiano i Maketonia. E ui i lea, sa talosaga atu na uso talitonu lotomaulalo i Maketonia mo le avanoa ina ia faia ni foaʻi tautupe mo le “fesoasoani i le au paia”; ma o mea na latou foaʻi atu, e pei ona faamaonia e Paulo, sa “sili foi i a latou mea”!—2 Korinito 8:1-4.

E ui i lea, o lena foaʻi ma le agaalofa sa lē faamasinoina e tusa ai o le tele o mea na avatu. Na i lo lea, e tāua le uunaʻiga, le lotomalie e faia se sao, ma faanaunauga o le loto. Na faailoa atu e Paulo i Kerisiano i Korinito faapea e aafia uma le mafaufau ma le loto i le faia o se foaʻi. Na ia faapea mai: “Ua ou iloa lo outou loto fesoasoani, na ou mitamita ai i luma o Maketonia, . . . o lo outou maelega foi na tupu ai le losilosi i le toatele.” Sa latou ‘filifili i o latou loto’ ina ia foaʻi ma le agaalofa.—2 Korinito 9:2, 7, LF.

‘Na Manatu i ai o Latou Loto’

Atonu sa manatua e le aposetolo o Paulo se faaaʻoaʻoga muamua atu o le foaʻi atu ma le agaalofa, lea na tupu i le vaomatua i le silia ma le 15 senituri a o leʻi oo i ona taimi. Na faasaʻolotoina ituaiga e 12 o Isaraelu mai le nofo pologa i Aikupito. O lea ua latou iai nei i le auvae mauga o le Mauga o Sinai, ma na faatonuina ai i latou e Ieova ina ia fausia se fale fetafaʻi mo le tapuaʻiga ma ia faatotogaina i mea e faaaogā mo le tapuaʻiga. O le faia faapea e faaaluina ai le tele o meafaitino, ma o lea na valaaulia ai le nuu ina ia faia ni foaʻi.

Na faapefea ona tali mai na tagata Isaraelu? “Ona latou o mai lea, o i latou uma o e ua uai i ai o latou loto, ma i latou uma o e ua manatu i ai o latou loto, ua latou aumaia le taulaga ia Ieova mo le galuega o le fale fetafai o le faapotopotoga.” (Esoto 35:21) Pe na faia ea e le nuu se foaʻi agaalofa? Sa latou matuā faia faapea! O le lipoti o loo mulimuli mai na avatu ia Mose: “Ua tele lava mea ua au mai e le nuu e sauni ai le galuega na poloai mai ai Ieova ia faia, o le a totoe.”—Esoto 36:5.

O le ā le tulaga tau tamaoaiga o tagata Isaraelu i tuā iinā? E leʻi leva muamua atu, sa latou matuā mafatia ai o ni pologa, sa ‘tiga i avega mamafa,’ sa ola i se olaga “faafiufiu [“tigāina,” NW],” se olaga o “puapuaga.” (Esoto 1:11, 14; 3:7; 5:10-18) O lea la, e foliga mai latou te leʻi tamaoaiga faaletino. E moni sa tuua e Isaraelu le laueleele sa nofo pologa ai ma a latou lafu manu. (Esoto 12:32) Ae atonu sa lē tele na mea, auā e leʻi umi lava talu ona latou tuua Aikupito, ae latou faitio loa faapea ua leai ni aano o manu a o ni areto seʻi aai ai.—Esoto 16:3.

O fea la na aumai ai e tagata Isaraelu ʻoa tāua ia na latou foaʻi atu i le fausiaina o le fale fetafaʻi? Mai ē sa avea muamua ma o latou matai, o tagata Aikupito. O loo faapea mai le Tusi Paia: “Ua [ō atu] le fanauga a Isaraelu . . . ua latou fai atu ia Aikupito i mea ario, ma mea auro, atoa ma ofu. . . . Ua aumaia [e Aikupito] mea na fai atu ai.” O nei gaoioiga o le limafoaʻi sa faia e Aikupito sa avea o ni faamanuiaga mai ia Ieova, ae lē o Farao. Ua faapea mai faamaumauga paia: “Ua faatupuina e Ieova le alofa o Aikupito i le nuu; ua latou aumaia mea na fai atu ai.”—Esoto 12:35, 36.

Seʻi manatu i se lagona sa iai i tagata Isaraelu. E tele tupulaga na pagatia i le faapologaina i le sauā ma le lē tagolima. Nei la ua latou saʻoloto ma ua matuā faateleina a latou meafaitino. O le ā so latou lagona i le foaʻi atu o se vaega o na meafaitino? Sa latou ono manatu faapea sa latou galulue ina ia maua mai na meafaitino ma ua ia i latou le aiā e tausia ai na mea. Peitaʻi, ina ua valaaulia i latou e foaʻi atu ni meaalofa tupe e lagolago ai le tapuaʻiga moni, na latou faia faapea—ma e aunoa ma se faatalatū pe limamau! Sa leʻi galo ia i latou o Ieova na mafai ai ona latou maua na meafaitino. O lea, na latou matuā avatu ai le tele o a latou ario ma auro ma a latou lafu manu. Sa latou ‘lotomalilie.’ Na “uai i ai o latou loto.” Na “manatu i ai o latou loto.” O le mea moni sa o se foaʻi ‘ma le loto ia Ieova.’—Esoto 25:1-9; 35:4-9, 20-29; 36:3-7.

Se Nofosauni e Foaʻi Atu

E lē o le telē o se meaalofa e atagia moni atu ai le agaalofa o lē na faia lena foaʻi. I se tasi taimi na silasila atu ai Iesu Keriso a o ō ane tagata e lafo tupe i le mea e teu ai tupe i le malumalu. E tele lava siliva na lafo i ai e i latou e maumea, ae na maofa Iesu ina ua ia silafia se fafine mativa ua oti lana tane o ia lafo ni tupe iti se lua. Na ia fetalai e faapea: “O mea a lenei fafine mativa ua oti lana tane ua lafo i ai, ua sili lea i a latou uma. . . . Ua lafo e ia ana mea uma e ola ai sa ia te ia.”—Luka 21:1-4; Mareko 12:41-44.

O upu a Paulo i tagata Korinito sa ōgatusa ma le finagalo sa ia Iesu iinei. E tusa ai o le faia o ni meaalofa mo uso talitonu o loo manaʻomia se fesoasoani, na mātauina ai e Paulo e faapea: “Afai ua i ai le loto fiafia, e talileleia lea, e tusa ma mea ua ia te ia, a e le tusa ma mea e le o ia te ia.” (2 Korinito 8:12) Ioe, o le faia o meaalofa e lē o se faiga e faatauvaga po o ni faatusatusaga. E foaʻi atu le tagata e tusa o mea o loo ia te ia, ma e faamalieina Ieova i le agaga o le limafoaʻi.

E ui e leai se tasi e mafai ona ia faatamaoaigaina Ieova, o lē ana mea uma, o le faia o meaalofa o se faaeaga lea ua avanoa mo tagata tapuaʻi e faaali atu ai lo latou alofa mo ia. (1 Nofoaiga a Tupu 29:14-17) O meaalofa e tuuina atu, e lē i se uiga fia faalialia po o ni uunaʻiga manatu faapito, ae i se uiga saʻo ma ia faaauiluma ai le tapuaʻiga moni, e aumaia ai le olioli faatasi ai ma faamanuiaga a le Atua. (Mataio 6:1-4) Na fetalai Iesu e faapea: “E sili le manuia [“fiafia,” NW ] o le na te foai atu, i lo le na te talia mai.” (Galuega 20:35) E mafai ona tatou maua lena fiafia pe a tatou ofoina atu lo tatou malosi e faia ai le auaunaga ia Ieova ma e ala i le faataatia ese o se vaega mai ia tatou meafaitino e lagolago ai le tapuaʻiga moni ma fesoasoani atu ai ia i latou ua tatau i ai.—1 Korinito 16:1, 2.

Nofosauni e Foaʻi Atu i Aso Nei

I aso nei, ua faagaeetia ai Molimau a Ieova i le mātauina o le faatelega i le lalolagi aoao o le talaʻiina o le “tala lelei o le malo.” (Mataio 24:14) I le sefulu tausaga mulimuli o le senituri lona 20, e silia ma le 3,000,000 tagata na papatisoina ina ia faailoa mai ai lo latou tuuina atu ia Ieova le Atua, ma e tusa ma le 30,000 faapotopotoga fou na faatūina. Ioe, o le tasi vae tolu o faapotopotoga a Molimau a Ieova o loo iai i aso nei na faatūina a o faagasolo le sefulu tausaga ua tuanaʻi! O le vaega tele o lenei faatelega o iʻuga ia o galuega mamafa a tane ma fafine Kerisiano faamaoni o ē ua latou ofoina atu o latou taimi ma le malosi ina ia mafai ona asiasi atu i o latou tuaoi ma taʻutaʻu atu ia i latou e uiga i fuafuaga a Ieova. O se tasi vaega o le faatelega o iʻuga o galuega a misionare, o ē ua tuua o latou aiga ma faimalaga atu i atunuu mamao ina ia fesoasoani i le galuega talaʻi o le Malo iinā. O le iʻuga o le faatelega ua faamaopoopoina ai ni matagaluega fou, lea foʻi ua manaʻomia ai le tofia o nisi foʻi ovasia fou o matagaluega. E lē gata i lea, e tele ni Tusi Paia o loo manaʻomia ina ia faaaogā i le galuega talaʻi ma le faia o suʻesuʻega totino. Ua manaʻomia ona lomia nisi lomiga. Ma mai lea atunuu i lea atunuu, ua ao ai foʻi ona faatetelēina fale o lālā pe suia foʻi i ni nofoaga e sili atu ona tetelē. O nei uma manaʻoga faaopoopo ua faapea ona faamalieina e le fesoasoani a foaʻi tauofo mai tagata o Ieova.

Se Manaʻoga mo ni Maota o le Malo

O se manaʻoga matilatila ua aliaʻe nei ona o le faatelega o le fuainumera o Molimau a Ieova, o ni Maota o le Malo. Ua faaalia e ni saʻiliʻiliga na faia i le amataga o le tausaga e 2000 le manaʻomia o ni Maota o le Malo e silia ma le 11,000 i atunuu tau ati aʻe, lea e itiiti ai le tamaoaiga. Seʻi manatu i Angola. E ui lava i le tele o tausaga o le taua i le vā o tagata o le atunuu lava latou, ae ua vaaia i lena atunuu se fua faatatau o le faatelega pe ā ma le 10 pasene o le fuainumera o tagata talaʻi o le Malo i le tausaga. Peitaʻi, o le tele lava o faapotopotoga e 675 o loo iai i lenei atunuu telē i Aferika, o loo faapotopoto i fafo e leai ni fale e faia ai. E na o le 22 lava Maota o le Malo o loo iai i le atunuu, ma e na o le 12 o nei maota e atoina.

E talitutusa lava lena mea ma le mea o loo tupu i le Malo Tutoʻatasi Faatemokalasi o Kogo. E ui e toeitiiti 300 faapotopotoga o loo iai i le aai laumua o Kinshasa, ae na o le sefulu Maota o le Malo o loo iai iinā. I le atunuu atoa, o loo iai se manaʻoga i le taimi lava lenei mo ni Maota o le Malo e silia i le 1,500. Ona o le vave o le faatelega i atunuu o Europa i Sasaʻe, ua lipotia mai ai i Rusia ma Ukraine se manaʻoga tuufaatasi mo le faitau selau o Maota o le Malo. O le saoasaoa tele o le faatelega i Amerika Latina ua faamatilatilaina mai i Pasili, lea e silia ma le ʻafa miliona Molimau o loo iai ma e maoaʻe se manaʻoga o loo iai mo nisi Maota o le Malo.

Ina ia faafetaiaʻia manaʻoga i na atunuu, ua faagaoioia ai e Molimau a Ieova se polokalame faanatinati mo le fausiaina o Maota o le Malo. Ua faatupeina lenei polokalame i foaʻi agaalofa a le ʻauuso i le lalolagi aoao, o lea e oo lava la i faapotopotoga sili ona matitiva o le a mafai ona latou maua se nofoaga tutotonu talafeagai o le tapuaʻiga.

E pei lava ona iai i taimi o Isaraelu, e tele mea ua mafai ona faataunuu ona o le faaalia e Kerisiano faamaoni o le ‘ava ia Ieova i a latou oa.’ (Faataoto 3:9, 10) E manaʻo le Vaega Pule o Molimau a Ieova e faaaogā lenei avanoa e faailoa atu ai le matuā talisapaia o tagata taʻitoʻatasi uma o ē na uunaʻia e o latou lava loto ina ia faia se sao i lenei foaʻi tauofo. Ma e mafai ona tatou mautinoa o le a faaauau pea e le agaga o Ieova ona uunaʻia loto o ona tagata ina ia lagolago i manaʻoga o le galuega o le Malo ua faateleina pea lava pea.

A o faagasolo pea le faatelega i le lalolagi aoao, tau ina ia tatou faaauau pea ona saʻilia ni avanoa e faaalia ai lo tatou lotofiafia ma lotomalie i le ofoina atu o o tatou malosi, o tatou taimi, ma a tatou alagaʻoa. Ma tau ina ia tatou maua le olioli moni lea e maua mai se agaga foaʻi faapena.

[Pusa i le itulau 29]

“IA FAAAOGĀ TATAU!”

“E sefulu oʻu tausaga. Ua ou lafoina atu lenei tupe ina ia mafai ona outou faatauina ai ni pepa po o nisi lava mea e faia ai tusi.”—Cindy.

“Ou te fiafia lava e auina atu lenei tupe ia te outou ina ia faia ai nisi tusi mo i matou. Sa ou faaputuina lenei tupe sa maua a o oʻu fesoasoani atu i loʻu tamā. O lea ia faaaogā tatau!”—Pam, fitu tausaga le matua.

“Sa ou faanoanoa lava ona o le afā. Ou te faamoemoe o loo outou saogalemu. O lenei [$2, Amerika] ua na o le pau lava lena o le tupe o loo i laʻu faaputuga tupe.”—Allison, fā tausaga le matua.

“O loʻu igoa o Rudy, ma e 11 oʻu tausaga. O loʻu uso o Lafaele e ono ona tausaga. Ma o loʻu tuafafine o Iutita e lua ma le ʻafa tausaga lona matua. Sa matou faaputuina mai o matou alauni mo le tolu masina se tupe e fesoasoani ai i o tatou uso i [se nofoaga o fai ai ni taua]. Na mafai ona matou faaputuina se 20 tālā lea ua matou auina atu nei.”

“Ou te lagona lava le alofa mo uso o [aafia i se afā]. Sa ou maua le 17 tālā i le galulue ai ma loʻu tamā. Ou te lē o auina atu lenei tupe mo se fuafuaga patino, o lea ou te tuu atu e faitalia ai outou.”—Maclean, valu tausaga le matua.

[Pusa i le itulau 31]

Auala ua Filifili ai Nisi e Foaʻi Atu

MEAALOFA MO LE GALUEGA I LE LALOLAGI AOAO

E toʻatele tagata latou te tuuesea se vaega tupe, po o se vaega faaagaga, se tino i tupe e lafo i pusa o loo faailogaina o “Meaalofa mo le Galuega a le Sosaiete i le Lalolagi Aoao​—Mataio 24:14.” E avatu e faapotopotoga i masina taʻitasi ni tupe i le ofisa ulu i Brooklyn, i New York, po o le ofisa o le lālā o lea lava vaipanoa.

O foaʻi tauofo o tupe e mafai ona auina saʻo atu lava i le Treasurer’s Office, Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201-​2483, pe auina atu i le ofisa o le Sosaiete lena o loo vaavaaia lou atunuu. E mafai foʻi ona foaʻi atu maatāua po o isi mea tāua. O na foaʻi e tatau ona auina atu faatasi ma se tusi puupuu e faamanino atu ai o lena foaʻi o se foaʻi e aunoa ma se tuutuuga.

FUAFUAGA O FOAʻI E IAI MA NI TUUTUUGA

E mafai ona auina atu i le Watch Tower Society se tupe e teuina ai i lalo o se faatulagaga faapitoa lea, afai e iai se manaʻoga totino o lē e ana le tupe, o le a toe faafoʻi atu ia te ia lena foaʻi. Mo nisi faamatalaga atili, faamolemole faafesootaʻi le Treasurer’s Office (Ofisa o le Teutupe) i le tuatusi o loo taʻua i luga.

FUAFUAGA O FOAʻI FAAMEAALOFA

E lē gata i foaʻi tautupe e aunoa ma ni tuutuuga ma fuafuaga o foaʻi tautupe e iai ma ni tuutuuga, ae iai foʻi isi auala e foaʻi atu ai e fesoasoani mo le auaunaga o le Malo i le lalolagi aoao. Ua aofia ai mea nei:

Inisiua: E mafai ona avea le Watch Tower Society ma faalapotopotoga e faaui i ai le taui po o le polisia o le inisiua o le ola o le tagata po o taui e maua mai ona ua litaea po o le fuafuaga tau penisione.

Teuga Tupe: O teuga tupe, po o tusi o teuga tupe e tiposi, po o ni vaega tupe a le tagata pe a faamālōlō litaea, e mafai ona tuu faamavaega mo le Watch Tower Society pe totogi atu i ai pe a maliu le tagata e ana ia mea, e tusa ai o le faatulagaga manaʻomia a le faletupe o le atunuu.

Tupe Faafaigaluega [Stocks] ma Pepa Faamaonia mo Tupe [Bonds]: O tupe faafaigaluega ma pepa faamaonia mo tupe e mafai ona foaʻi atu i le Watch Tower Society, o se meaalofa e aunoa ma ni tuutuuga.

Fanua ma Fale: O fanua ma fale e mafai ona faatauina atu, e mafai ona foaʻi atu i le Watch Tower Society e ala i le faia o se meaalofa e aunoa ma ni tuutuuga po o le taofia lea ia faaauau ona nofo ai pea lē e ana, seʻia maliu. E ao i lena tagata ona faafesootaʻi le Sosaiete a o ia leʻi faapepaina faaletulafono so o se fanua totino o le a ia foaʻi atu mo le Sosaiete.

Uili ma Teuga Tupe Tuu Faamavaega: E mafai ona faaui atu mea totino po o se vaega tupe i le Watch Tower Society e ala i se uili ua faia e tusa ai ma le tulafono, pe avea foʻi le Sosaiete ma lē e mauaina le taui o se feagaiga o se teuga tupe ua tuu faamavaega. O se teuga tupe ua tuu faamavaega e faia mo le manuia o se faalapotopotoga faalelotu e ono maua mai ai nisi fesoasoani tau lafoga.

E pei ona faailoa mai e le faaupuga “fuafuaga o foaʻi faameaalofa,” o nei ituaiga o foaʻi e manaʻomia ai la ni fuafuaga lelei a lē e ana le foaʻi. Ina ia fesoasoani i tagata o loo mananaʻo e mauaina e le Sosaiete aogā e ala i nisi o ituaiga o fuafuaga mo foaʻi faameaalofa, ua saunia ai nei e le Sosaiete se polosiua i le faa-Peretania ma le faa-Sepania ua faaulutalaina faapea Charitable Planning to Benefit Kingdom Service Worldwide. Na tusia le polosiua e tali atu ai i le tele o fesili sa mauaina e le Sosaiete e tusa ai o meaalofa, uili, ma teuga tupe ua tuu faamavaega. O loo iai foʻi faamatalaga aogā faaopoopo e uiga i fuafuaga e faatatau i esetete, e faatatau foʻi i tupe, ma faatatauga o lafoga. Ma ua faatulagaina e fesoasoani i tagata o le Iunaite Setete o loo fuafua e faia se meaalofa faapitoa i le Sosaiete i le taimi nei, pe faia se foaʻi pe a maliu, ina ia filifili ai le mea e sili ona lelei ma se auala aogā pe a fuafua i ai i le tulaga o o latou aiga ma i latou lava. E mafai ona maua lenei polosiua e ala i le talosaga tuusaʻo atu mo se kopi mai le Charitable Planning Office.

Ina ua māeʻa ona faitauina le polosiua ma talanoaina faatasi ma i latou o loo galulue i le Charitable Planning Office, ua toʻatele i latou ua mafai ona fesoasoani i le Sosaiete ma i le taimi e tasi ua faateleina ai faamanuiaga tau lafoga i le faia faapea. E tatau ona faailoa atu i le Charitable Planning Office ma avatu se kopi o so o se faamatalaga o loo maua e faatatau i so o se tasi o nei faatulagaga. Pe afai e te manaʻo i se tasi o nei faatulagaga o fuafuaga mo foaʻi, e tatau ona e faafesootaʻia le Charitable Planning Office, i le tusi atu po o le telefoni atu, i le tuatusi o loo lisi mai lalo po o le ofisa o le Sosaiete o loo vaavaaia lou atunuu.

CHARITABLE PLANNING OFFICE

Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

100 Watchtower Drive, Patterson, New York 12563-​9204

Telefoni: (845) 306-​0707