Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Fai Ifo le Tāua o Tapulaa Tau Amio

Ua Fai Ifo le Tāua o Tapulaa Tau Amio

Ua Fai Ifo le Tāua o Tapulaa Tau Amio

“SA LĒ masani lava ona tupu lena ituaiga o mea,” o se faamatalaga lea a Helmut Schmidt, o lē na avea muamua ma faauluuluga o Siamani. Sa ia faamatala mai lona matuā faanoanoa i le matagā na iai talu ai nei o ni tulaga o le lē faamaoni o i latou o mautofiga i le malo, ma iʻu ai ina avea ma faamatalaga autū o talafou. Na ia faapea mai: “Ua mou atu tapulaa o amioga tatau ona o le matapeʻapeʻa.”

O le a ioe i ai le toʻatele i lona manatu. O tapulaa tau amio o loo faavae aʻe i le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, ma ua leva ona taliaina e le toʻatele e fai ma taʻiala mo le mea saʻo ma le sesē, ua faalēamanaʻia. O le tulaga lena e oo lava i atunuu ua taʻua o loo iai le Faa-Kerisiano.

Pe o Talafeagai ea Tulaga Tau Amio a le Tusi Paia?

O tulaga tau amio e faavae aʻe i aʻoaʻoga a le Tusi Paia e aofia ai le faimea tonu ma le faamaoni. Peitaʻi, ua taatele le faaʻoleʻole, o faiga piʻopiʻo, ma faiga taufaavalea. Ua lipotia mai e le Times a Lonetona e faapea o nisi leoleo nanā, “ua masalomia le oo atu i le £100,000 ua latou maua i taimi uma latou te avatu faananā ai fualaau faasāina sa maua e leoleo ae toe nonofo latou ma avatu i tagata solitulafono mo le faatauina atu, po o le tiaʻi foʻi o faamaoniga o moliaga o ni soligatulafono a tagata o loo taʻitaʻia le faamaopoopoina o soligatulafono tetele.” I Oseteria ua taʻua ai le taatele o faiga taufaavalea i inisiua. Ma i Siamani sa matuā faateʻia i latou o gafa ma suʻesuʻega faasaienisi ina ua maua talu ai nei e tagata suʻesuʻe “se tasi o mataupu sili ona logologoā o faiga taufaasesē i mea faasaienisi i Siamani.” Sa tuuaʻia se alii polofesa, o “lē e sili ona taʻutaʻua i saienitisi Siamani na gafa ma suʻesuʻega i sela o le tino,” ona o lona faamatala sesē pe fatu sesē ni faamatalaga o suʻesuʻega i se tulaga sili ona maoaʻe.

O tulaga tau amio e faavae i le Tusi Paia e aofia ai foʻi le faamaoni i le faaipoipoga, lea ua fuafuaina ina ia avea o se faiā tumau. Peitaʻi ua faatoʻateleina le aofaʻi o ulugalii ua ō atu i faamasinoga mo talaga faaipoipoga. Ua lipotia mai e le nusipepa a le Katoliko o le Christ in der Gegenwart (O le Kerisiano Faaneionapo) e faapea “e oo lava i Suisilani sa iloga i le ‘uiga puipuimalu i tulaga faavae,’ ua faateleina pea lava pea faaipoipoga e malepelepe.” I Holani, e 33 pasene mai faaipoipoga uma lava ua iʻu ina tatalaina. O se tamaʻitaʻi o lē na mātauina suiga i le vafealoaʻi i totonu o Siamani i ni nai tausaga ua mavae atu, na ia tusi mai i lona popolega e faapea: “I le taimi nei, ua manatu i le faaipoipoga o se faiga ua pasiā ma ua lē o toe aogā. Ua lē o toe faaipoipo tagata i a latou paaga mo le olaga atoa.”

Ae i le isi itu, e faitau miliona tagata latou te manatu o tapulaa tau amio ua aʻoaʻoina e le Tusi Paia, e maufaatuatuaina ma aogā i le olaga i lo tatou lalolagi i ona po nei. Na iloa ane e se ulugalii e nonofo i se vaipanoa i le tuaoi o Suisilani ma Siamani e faapea, o lo la taumafai ia ola e ōgatusa ma amioga tatau a le Tusi Paia na mafai ai ona sili atu lo la fiafia. Ia te i laʻua lava ia, “e na o le tasi lava le taʻiala mo tafa uma o le olaga. O lena taʻiala o le Tusi Paia lea.”

O le ā sou taofi? Faamata e mafai ona avea le Tusi Paia ma taʻiala aogā? Pe o aogā i aso nei tulaga tau amio ua faavae aʻe i le Tusi Paia?