Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mafai Ona Tatou A‘oa‘oina Mai le Ulua‘i Ulugalii Faaletagata

E Mafai Ona Tatou A‘oa‘oina Mai le Ulua‘i Ulugalii Faaletagata

E Mafai Ona Tatou Aʻoaʻoina Mai le Uluaʻi Ulugalii Faaletagata

NA FUAFUA lelei e le Atua le paneta ua taʻua o le Lalolagi. Na ia sauniunia mo le ʻaināina e tagata. Na ia silasila atu i mea uma na ia faia ua lelei. O le mea moni ina ua māeʻa lenei galuega, ona ia faailoa atu lea faapea ua “matuā lelei lava.” (Kenese 1:12, 18, 21, 25, 31) Peitaʻi, a o leʻi oo atu i lena taunuuga lelei atoatoa, na fetalai ai le Atua e uiga i se mea sa “le lelei.” E mautinoa, e leʻi faia e le Atua se mea e lē lelei atoatoa. Ae ona e leʻi māeʻa atoatoa i lena taimi lana galuega faalefoafoaga. Na fetalai ai Ieova e faapea: “E le lelei ina toatasi o le tagata; ou te faia sona fesoasoani e tatau ma ia.”—Kenese 2:18.

Sa iai le fuafuaga a Ieova ina ia olioli le sosaiete faaletagata i le ola e faavavau e mālōlōina lelei, fiafia, ma le anoanoaʻi o isi mea i se lalolagi parataiso. O le tamā o tagata uma lava o Atamu. O lana avā o Eva, ua avea o ia ma “tina . . . o tagata ola uma lava.” (Kenese 3:20) E ui o lea ua faatumulia le lalolagi i le faitau piliona o a la fanau, ae ua matuā lē lelei atoatoa lava tagata.

Ua lauiloa le tala ia Atamu ma Eva. Ae o le ā lona aogā faatino ia i tatou? O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai mea na tutupu i le uluaʻi ulugalii faaletagata?

“Na Faia e Ia o i Laua o le Tane ma le Fafine”

Ina ua faaigoaina e Atamu meaola, na ia iloa atu ai e iai a latou paaga ae leai sana paaga. O lea ina ua ia iloa atu le tagata lalelei na gaosia e Ieova mai lona ivi ʻasoʻaso, na olioli ai o ia. I le iloaina faapea o se vaega lava o ia na faia mai ai le fafine, ona alaga lea o Atamu e faapea: “O le ivi lava lenei o oʻu ivi, ma le aano o oʻu aano; e taʻua o ia o le fafine, auā na toina atu o ia ai le tane.”—Kenese 2:18-23.

Na manaʻomia e le tagata “sona fesoasoani.” O lea la ua ia maua le fesoasoani e fetaui tonu lava ma ia. Sa fetaui lelei Eva e avea ma fesoasoani mo Atamu—i le tausia o lo la aiga i le faatoʻaga ma manu, i le faia o ni fanau, ma i le saunia o ni fetufaaʻiga faalemafaufau ma le lagolagosua o se paaga moni.—Kenese 1:26-30.

Sa saunia e Ieova mea uma sa ono talafeagai ona faanaunau i ai le ulugalii. E ala i le aumaia o Eva i lana tane ma faamaonia ai lava iinā lo la faatasia, na faavaeina ai e le Atua le faatulagaga o le faaipoipoga ma le aiga lea e ao ona mulimuli i ai tagata ina ia faamaopoopoina. Ua faapea mai le tala i le Kenese: “E tuua ai e le tane lona tamā ma lona tinā, a e faatasi ma lana avā; ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi.” Ma ina ua faamanuia atu Ieova i le uluaʻi ulugalii faaipoipo ma taʻu atu ia i laʻua ina ia fanafanau, na ia faailoa atu ai ma le manino faapea o le a faatalitalia le fananau mai o tamaiti uma lava i se aiga e manatu mamafa, faatasi ai ma se tamā ma se tinā o le a la tausia.—Kenese 1:28; 2:24.

“O le Faatusa o le Atua”

Sa avea Atamu ma atalii lelei atoatoa o le Atua, na faia i Lona ‘faatusa ma ia foliga’ ia te Ia. Ae talu ai o le “Atua o le agaga lava ia,” e lē mafai la ona foliga tutusa i le faaletino. (Kenese 1:26; Ioane 4:24) O le talitutusa i foliga e faatatau atu lea i uiga lea e matuā sili ese ai lava le tagata mai manu. Ioe, na totōina lava i le amataga i le tagata uiga e pei o le alofa, atamai, malosi, ma le faamasinotonu. Na tuuina atu ia te ia le filifiliga saʻoloto faatasi ma se agavaa mo le itu faaleagaga. O se uiga tau amio na fanau mai ma ia, po o le lotofuatiaifo, ua mafai ai ona ia iloa le eseesega o le saʻo mai le sesē. Ua iai i le tagata le tomai faalemafaufau, lea ua ia mafai ai ona manatunatu loloto i le māfuaaga ua ala ai ona iai tagata, ina ia faatumulia i le poto e uiga i Lē na Foafoaina o ia, ma ia ati aʻe se faiā māfana ma Ia lena. Ona ua lava saunia, na maua ai e Atamu mea uma na ia manaʻomia ina ia faataunuu ai lana matafaioi o sē pule i galuega na faia e le Atua i le lalolagi.

Na Agasala Eva

E aunoa ma se masalosalo, na vave lava ona taʻu atu e Atamu ia Eva le faasāsāga e tasi na faailoa mai e Ieova: E mafai ona la aai i fua o laau uma i lo la aiga i le faatoʻaga vaganā ai le fua e tasi—o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga. Sa lē tatau ona la ʻaina. Afai la te faia, o le aso lava lena o le a la feoti ai.—Kenese 2:16, 17.

E leʻi umi lava, ae lāgā loa se finauga e tusa ai o le laau na faasāina. Na faalatalata atu ia Eva se gata, sa faaaogāina e se agaga lē vaaia ina ia fai ma auala e tautala atu ai. I se auala e foliga mai e mamā, na fesili atu ai le gata: “E moni ea, na fetalai mai le Atua, lua te le aai i laau uma o le faatoaga?” Na tali atu Eva faapea sa faataga ona ʻaina fua o laau uma vaganā ai lava le laau e tasi. Ona sosoo ai lea ma le tetee atu o le gata i le Atua, i lona taʻu atu i le fafine e faapea: “Lua te le oti lava; auā ua silafia e le Atua, o le aso lua te aai ai, e pupula ai o oulua mata; ona avea ai lea o oulua e pei ni atua [“o le Atua,” NW] o loo iloa le lelei ma le leaga.” Ua amata nei ona ese le auala ua vaai ai le fafine i le laau na faasāina. ‘E lelei lava le laau pe a ʻai, ma ua matagofie mai.’ Ona ua matuā ʻolegia, na solia ai e Eva le tulafono a le Atua.—Kenese 3:1-6; 1 Timoteo 2:14.

Pe sa avea o se agasala lē maalofia lea na faia e Eva? E matuā leai lava! Seʻi tuu la oe i lona tulaga. O tuuaʻiga a le gata ua matuā mimilosesē ai lava mea ia na taʻu atu e le Atua ma Atamu. O le ā sou manatu pe afai e tuuaʻia e se tagata ese se tasi e te alofa ma faatuatuaina faapea ua lē faamaoni? Sa ao ona gaoioi Eva i se isi auala, i le faaalia o le ʻinoʻino ma le lē fiafia, e oo lava i le musu e faalogo atu. Aemaise ai, o ai lava le gata o le a na ia fesiligia ai le amiotonu a le Atua ma le upu a lana tane? Ona o le faaaloalo mo le mataupu silisili i le tulaga ulu, sa ao ona saʻilia e Eva se fautuaga a o leʻi faia so o se faaiʻuga. E faapena foʻi i tatou pe afai e ofoina mai ia i tatou ni faamatalaga e feteenaʻi ma faatonuga ua tuuina mai le Atua. E ui i lea, na faatuatuaina e Eva upu a Lē Faaosooso, i le faanaunau e faia lava e ia le filifiliga o le mea e lelei ma le mea e leaga. O le umi na ia mafaufau ai i lea manatu, o le sili atu foʻi lena ona foliga e lelei ia te ia. Pagā se measesē na ia faia i lona taofi mau i se faanaunauga sesē, na i lo le aveesea mai lona mafaufau po o le talanoaina foʻi o mataupu ma le ulu o lona aiga!—1 Korinito 11:3; Iakopo 1:14, 15.

Ua Faalogo Atamu i le Upu a Lana Avā

E leʻi umi lava ae taaʻina e Eva ia Atamu e aufaatasi ma ia i lana agasala. O le a faapefea ona tatou faamatalaina le faigofie ona lolo atu o ia? (Kenese 3:6, 17) Na fesagaʻi Atamu ma se feteenaʻiga o le faamaoni i lona mafaufau. Pe o le a ia usiusitai ea i Lē na Foafoaina o ia, o lē na ia avatua ia te ia mea uma, e aofia ai ma lana paaga faapelepeleina, o Eva? Pe o le a saʻili atu ea Atamu mo le taʻitaʻiga a le Atua i le mea e ao ona ia faia nei? Po o le a filifili ea le tamāloa e aufaatasi atu i le gaoioiga a lana avā? Na iloa lelei e Atamu e lē mafai ona taunuu le mea lea sa faamoemoe lana avā e maua mai pe a ʻaina le fua o le laau na faasāina. Na faagaeeina le aposetolo o Paulo ina ia tusi e faapea: “E lei ʻolegia foi Atamu, a ua ʻolegia le fafine, ona solitulafono lea o ia.” (1 Timoteo 2:14) O lea sa filifili ma le loto i ai Atamu e tetee ia Ieova. E mautinoa sa sili atu lona fefe neʻi o la valavala ma lana avā na i lo lona faatuatua i le mana o le Atua e fofō ai le mataupu.

E mataʻutia le gaoioiga na fai e Atamu. Na tutusa lea ma le fasiotia o fanau uma lava lea na faataga ma le alofa e Ieova e fananau mai ia te ia, talu ai o i latou uma na fananau mai i se tulaga agasala ma oo ai i le oti. (Roma 5:12) Pagā le telē o le tau o le lē usiusitai manatu faapito!

O Āuga o le Agasala

O āuga na oo ane i lena taimi ona o le agasala, o le masiasi. Na i lo le tamomoʻe atu ma le olioli e talanoa ia Ieova, ae ua lalafi le ulugalii. (Kenese 3:8) Ua faaleagaina la latou faigauō ma le Atua. Ina ua fesiligia e tusa ai o le la mea ua fai, na la faaalia le leai o se salamō, e ui lava sa la iloa uma ua la solia le tulafono a le Atua. E ala i le ʻaina o le fualaau na faasāina, ua la fulitua ai i le lelei tauatua.

O le iʻuga, na faailoa ai e le Atua faapea o le a faateleina le tigā a o afuafuaina ni fanau. O le a uaʻi atu Eva i lana tane, ma o le a pule o lana tane ia te ia. O lana taumafaiga ina ia tutoʻatasi lea na oo i se taunuuga e matuā tuufaafeagai lava. O le a ʻai Atamu i fua o le laueleele ma le tigā. Na i lo le faamalieina o lona fia taumafa e aunoa ma se tigāina i Etena, o le a manaʻomia ona ia tauivi ina ia maua mai mea e manaʻomia mo le olaga seʻia oo ina toe foʻi atu o ia i le efuefu lea na faia mai ai o ia.—Kenese 3:16-19.

O le iʻuga, na tuliesea Atamu ma Eva mai le faatoʻaga i Etena. Na fetalai Ieova e faapea: “Faauta, ua avea le tagata e pei o so tatou, ua iloa ai le lelei ma le leaga; o lenei, neʻi aapa atu lona lima, ma tago atu foi i le laau o le ola, e ʻai ai, ma ola e faavavau . . . ” Ua faapea mai se tasi tagata poto faapitoa o Gordon Wenham: “E lē o faaumaina mai le fuaiupu,” ma e ao la ona tatou faaumaina atu le isi vaega atoa o le finagalo o le Atua—e foliga mai la e faapea, “seʻi oʻu tuliesea la o ia mai le faatoʻaga.” E masani lava ona lipotia mai e se tasi na tusiaina le Tusi Paia le finagalo atoa o le Atua. Ae iinei la, ua toe faaopoopo mai ai Wenham, “o le aveesea o le faaiʻuga o le fuaiupu ua faailoa mai ai le vave tele o gaoioiga a le Atua. Ina ua faatoʻā uma ona ia fetalai atu ae ua uma ona aveesea i laʻua mai le faatoʻaga.” (Kenese 3:22, 23) Ona o lea, e foliga mai la na faamutaina ai iinā fesootaʻiga uma lava i le vā o Ieova ma le uluaʻi ulugalii.

E leʻi feoti Atamu ma Eva i le tulaga faaletino a o faagasolo le aso lena e 24 itula. Peitaʻi, na la feoti i se tulaga faaleagaga. Ona o le matuā vavae ese mai le Puna o le ola, na amata ai ona la faasolosolo mālie ifo lava i le oti. Seʻi manatu i le matuitui o le taimi muamua na la fetaiaʻi ai ma le oti ina ua fasiotia le la tama lona lua, o Apelu, e Kaino, le la ulumatua!—Kenese 4:1-16.

Ina ua mavae lena, e itiiti lava nai mea o loo iloa e faatatau i le uluaʻi ulugalii faaletagata. O le la tama lona tolu, o Setu, na fanau ina ua 130 tausaga le matua o Atamu. Na oti Atamu i le 800 tausaga mulimuli ane, ina ua 930 ona tausaga, ina ua mavae lona fanau maia o “atalii ma afafine.”—Kenese 4:25; 5:3-5.

Se Lesona mo i Tatou

E ese mai le faaalia o le pogai o le tulaga solo i tua ua oo i ai le sosaiete o tagata i aso nei, o le tala i le uluaʻi ulugalii faaipoipo ua aʻoaʻo mai ai ia i tatou se lesona faavae. So o se gaoioiga lava e faafoliga e fia tutoʻatasi mai ia Ieova le Atua e matuā iʻu leaga lava. O i latou e atamamai moni latou te faaalia le faatuatua ia Ieova ma lana Afioga, ae lē o lo latou lava poto. E silafia e Ieova le lelei ma le leaga, ma o le uiga moni o le faia o le mea ua tonu o le usiusitai lea ia te ia. O le faia o le measesē o lona uiga o le solia lea o ana tulafono ma lē amanaʻia ana mataupu silisili.

Na ofoina mai ma o loo ofoina mai pea e le Atua i tagata mea uma e mafai ona latou faanaunau i ai—le ola e faavavau, saʻolotoga, faamalieina, fiafiaga, soifua mālōlōina, filemu, tamaoaiga, ma le mauaina o mea fou. Peitaʻi, o lo tatou olioli i nei tulaga uma, e manaʻomia ai le amanaʻia o lo tatou faalagolago atoatoa atu i lo tatou Tamā faalelagi, o Ieova.—Failauga 3:10-13; Isaia 55:6-13.

[Pusa i le itulau 26]

Atamu ma Eva—Po ua na o se Fagogo?

O le talitonuga e faatatau i se parataiso sa iai anamua na leiloa ona o le agasala, sa taatele i tagata Papelonia, Asuria, Aikupito, ma isi tagata anamua. E taatele i le tele o tala i le laau o le ola le fua lea e mafai ona tuuina atu ai le ola e faavavau i ē latou te ʻaina. O lea la e manatua e le fanau a tagata se mala na tupu i Etena.

I aso nei, e toʻatele ua manatu i le tala faale-Tusi Paia ia Atamu ma Eva ua na o se fagogo. E ui i lea, toetoe lava o saienitisi uma ua latou faailoa mai faapea o le fanau a tagata o se aiga e tasi, e tasi lo latou tupuaga. E toʻatele tagata atamamai i mataupu faalelotu ua latou iloa e faigatā tele ona teena ia āuga o le uluaʻi agasala na faia e le tuaa e tasi o tagata uma lea ua oo atu i tagata. O le talitonu faapea na tupu mai le tagata i ni puna se tele o le a uunaʻia ai la i latou e faapea mai o le uluaʻi agasala sa faia e ni augatamā e toʻatele. Ona o lea, o le a faamalosia ai foʻi la i latou e teena Keriso, “o le Atamu mulimuli,” na ia togiolaina o tagata. Ae sa leʻi feagai Iesu ma ona soo ma se faafitauli faapena. Na latou iloa e moni le tala i le Kenese.—1 Korinito 15:22, 45; Kenese 1:27; 2:24; Mataio 19:4, 5; Roma 5:12-19.