Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai Faife‘au a le Atua i Aso Nei?

O Ai Faife‘au a le Atua i Aso Nei?

O Ai Faifeʻau a le Atua i Aso Nei?

“O le taʻuagavaaina lelei o i matou e mai le Atua, o lē ua ia matuā taʻuagavaaina lelei i matou ina ia fai ma faifeʻau o se feagaiga fou.”—2 KORINITO 3:5, 6, NW.

1, 2. O le ā le tiute tauave na tofu sao i ai Kerisiano uma o le uluaʻi senituri, ae na faapefea ona suia le tulaga o mea?

I LE uluaʻi senituri o o tatou Aso Taatele, na tofu sao ai Kerisiano uma i le faatinoina o se tiute tauave tāua—le tiute o le talaʻia o le tala lelei. O i latou uma lava na sa faauuina ma avea ma faifeʻau o le feagaiga fou. O nisi sa ia i latou ni tiute tauave faaopoopo, e pei o le aʻoaʻo atu i le faapotopotoga. (1 Korinito 12:27-29; Efeso 4:11) Sa iai i mātua avega tauave mamafa i totonu o le aiga. (Kolose 3:18-21) Ae na faia e tagata uma so latou sao i le galuega autū ma le tāua o le talaʻiga. I le uluaʻi gagana a Eleni o Tusitusiga Kerisiano, sa taʻua ai lenei tiute tauave o le di·a·ko·niʹa—o se auaunaga, po o se faiva.—Kolose 4:17.

2 A o faagasolo atu taimi, sa suia le tulaga o mea. Na tuputupu aʻe se vasega, na faaigoa o taʻitaʻi lotu, o ē sa taofiofia mo i latou lava le faaeaga o le talaʻi atu. (Galuega 20:30) O taʻitaʻi lotu o se vaega toʻaitiiti o i latou o loo faapea mai o Kerisiano. O le vaega toʻatele sa faaigoa o le ʻaulotu. E ui sa taʻu atu i le ʻaulotu faapea e iai nisi o a latou avega tauave, e aofia ai le faia o meaalofa tauofo mo le tausia o taʻitaʻi lotu, ae o le toʻatele lava sa na ona avea o ni tagata e faalogologo i le mataupu o le talaʻiga.

3, 4. (a) E faapefea ona avea ma faifeʻau tagata i Kerisinetoma? (e) O ai ua taʻua o se faifeʻau i Kerisinetoma, ma aiseā ua ese mai ai i le tulaga o Molimau a Ieova?

3 Ua faapea mai taʻitaʻi lotu o i latou o faifeʻau (mai le upu faifeʻau, o se faaliliuga faa-Latina o le upu di·aʹko·nos, “auauna”). * Ina ia agavaa e avea ma faifeʻau, sa tatau ona latou faauu mai kolisi po o seminario ma ia tofiaina. Ua faapea mai le International Standard Bible Encyclopedia: “O le ‘tofia’ ma le ‘tofiaina’ e masani lava ona faasino atu i le tulaga faapitoa ua faaee atu i faifeʻau po o patele e ala i ni sauniga lotu aloaʻia e faatautō ai, faatasi ai ma le faamamafa atu o le pule ina ia latou folafola ai le Upu pe ina ia faatino ai sakalameta, po o le faia uma o auaunaga e lua.” O ai na te tofia faifeʻau? Fai mai le New Encyclopædia Britannica: “I lotu o loo tausisia pea le faatulagaga o le epikopo e pei ona sau aʻi i aso anamua, o le tofiaina o se faifeʻau e masani lava ona fai e se epikopo. I lotu Perepereane, o le faauuga o se mea e taupule faatasi e faifeʻau o loo iai i le pulega.”

4 O lea, i lotu a Kerisinetoma, o le faaeaga o le avea ma faifeʻau e matuā faatapulaa lava. Ae e lē faapena i le tulaga o Molimau a Ieova. Aiseā ua lē faapea ai? Auā foʻi e lē o le tulaga lena sa iai le faapotopotoga Kerisiano i le uluaʻi senituri.

O Ai Tonu Lava Faifeʻau a le Atua?

5. E tusa ai o le faamatalaga a le Tusi Paia, o ai e aofia ia i latou o loo auauna o ni faifeʻau?

5 E tusa ai o le faamatalaga a le Tusi Paia, o auauna tapuaʻi uma a Ieova—i le lagi ma le lalolagi—o faifeʻau uma i latou. Sa auauna pe faifeʻau atu agelu ia Iesu. (Mataio 4:11; 26:53; Luka 22:43) O agelu foʻi ua “auauna [“faifeʻau,” NW] ona o i latou o e a maua le ola.” (Eperu 1:14; Mataio 18:10) Sa avea Iesu o se faifeʻau. Na ia fetalai: “O le Atalii o le tagata e lei sau ia ina ia auauna [“faifeʻau,” NW] mai tagata ia te ia, a ia [faifeʻau] atu ia.” (Mataio 20:28; Roma 15:8) O lea la, talu ai e tatau i soo o Iesu ona “mulimuli atu i ona tulagāaao,” e lē o se mea la e ofo ai le tatau foʻi ona avea i latou ma faifeʻau.—1 Peteru 2:21.

6. Na faaalia faapefea e Iesu e tatau ona avea ona soo ma faifeʻau?

6 A o toeitiiti oo i lona afio aʻe i le lagi, na fetalai atu ai Iesu i ona soo: “Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia; ia outou aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.” (Mataio 28:19, 20) Sa tatau ona avea soo o Iesu o nisi e faia ni soo—o faifeʻau. O soo fou o le a latou faia, o le a aʻoaʻoina ina ia tausi i mea uma na poloaʻi atu ai Iesu, e aofia ai le poloaʻiga ina ia ō atu ma faia ni soo. Pe o se tane po o se fafine, pe tagata matua pe tamaitiiti, ae tatau lava i se soo moni o Iesu Keriso ona avea o se faifeʻau.—Ioelu 2:28, 29.

7, 8. (a) O ā mau e faaalia ai o Kerisiano moni uma lava o faifeʻau i latou? (e) O ā fesili ua lāgā e faatatau i le tofiaina?

7 I le ōgatusa ma lenei mea, na auai atu ai i le aso o le Penetekoso 33 T.A., soo uma lava o Iesu sa iai, o tane ma fafine, i le taʻutaʻuina atu i isi “vavega [a] le Atua.” (Galuega 2:1-11) E lē gata i lea, na tusi mai le aposetolo o Paulo: “O le loto e faatuatua ai, e oo mai ai le amiotonu; a o le gutu e taʻutino ai, e oo mai ai le ola.” (Roma 10:10, LF) Na faasino atu e Paulo na upu, e lē i na o se vasega faatapulaaina o taʻitaʻi lotu, ae “ia [i latou] uma lava [sa iai] i Roma, o e ua alofaina e le Atua.” (Roma 1:1, 7) E faapena, ‘i le au paia uma [i Efeso] o e faatuatua foi ia Keriso Iesu’ sa “faaseevaeina o [latou] vae i le sauniga o le tala lelei o le filemu.” (Efeso 1:1; 6:15) Ma o i latou uma na faalogo i le tusi lea sa tusi atu i uso Eperu sa tatau ona latou ‘taofi mau i le faamoemoe na taʻutino atu [“i le lautele,” NW] ma le le fefoifoiai.’—Eperu 10:23.

8 Ae o afea, e avea ai se tagata ma faifeʻau? I se isi faaupuga, o afea e tatau ona tofiaina ai o ia? Ma o ai e tofiaina o ia?

Tofiaina e Avea ma Faifeʻau—O Afea?

9. O anafea na tofiaina ai Iesu, ma o ai na faia lea tofiga?

9 I le po o afea, ma po o ai na te faia le tofiga o se tasi, seʻi manatu i le faaaʻoaʻoga a Iesu Keriso. Sa leʻi iai sona tusi faamaonia mai sona faauuga po o se tikerī mai se seminario e faamaonia mai ai o ia o se faifeʻau, ma sa leʻi tofiaina foʻi o ia e se isi tagata. Aiseā la e mafai ai ona tatou faapea atu sa avea o ia ma faifeʻau? Auā na faataunuu ia te ia upu faagaeeina a Isaia e faapea: “Ua i oʻu luga le Agaga o le Alii [Ieova], auā ua na faauu mai ia te au e folafola le tala lelei.” (Luka 4:17-19; Isaia 61:1) O upu na ua matuā faamaonia ai lava sa poloaʻia Iesu ina ia taʻutaʻu atu le tala lelei. Poloaʻia e ai? Talu ai na faauuina o ia e le agaga o Ieova mo le faia o le galuega, e manino lava la o Ieova le Atua na ia tofiaina Iesu. O anafea na tupu ai lenei mea? Na oo moni ifo lava le agaga o Ieova i luga o Iesu ina ua papatisoina o ia. (Luka 3:21, 22) O lona uiga la, sa tofiaina o ia i le taimi o lona papatisoga.

10. O ai na te “taʻuagavaaina lelei” se faifeʻau Kerisiano?

10 Ae faapefea soo o Iesu i le uluaʻi senituri? O Ieova foʻi e sau ai lo latou tulaga o ni faifeʻau. Na faapea mai Paulo: “O le taʻuagavaaina lelei o i matou e mai le Atua, o lē ua ia matuā taʻuagavaaina lelei i matou ina ia fai ma faifeʻau o se feagaiga fou.” (2 Korinito 3:5, 6, NW) E faapefea ona taʻuagavaaina e Ieova ona tagata tapuaʻi e avea ma faifeʻau? Seʻi manatu i le faaaʻoaʻoga a Timoteo, o lē na taʻua e Paulo o le “faifeʻau o ia a le Atua i le tala lelei ia Keriso.”—1 Tesalonia 3:2, NW.

11, 12. Na faapefea ona agaʻigaʻi i luma Timoteo ia oo ina avea ma faifeʻau?

11 O upu o loo sosoo mai ia na faia atu ia Timoteo e fesoasoani ia i tatou ina ia malamalama ai i le auala na avea ai o ia ma faifeʻau: “A o oe, ia e tumau i mea ua aʻoaʻoina ai oe, ma ua mautinoa ia te oe [“faalaeiauina oe e talitonu,” NW], ina ua e iloa o ia na aʻoaʻo atu ai ia te oe; talu foi ina o e tama itiiti ua e iloa tusi paia, e mafaia ona faapoto ai ia te oe e iu ai i le faaolataga i le faatuatua ua ia Keriso Iesu.” (2 Timoteo 3:14, 15, LF) O le poto i le Tusi Paia, na avea ma faavae o le faatuatua o Timoteo, lea na uunaʻia ai o ia e folafola atu i le lautele. Pe na o le faitau totino ea sa manaʻomia mo lenei itu? E leai. Sa manaʻomia e Timoteo le fesoasoani e maua ai le poto saʻo ma le malamalama faaleagaga i mea sa ia faitauina. (Kolose 1:9) O lona uiga sa “faalaeiauina [Timoteo] e talitonu.” Talu ai na ia iloa le Tusi Paia ‘talu foi ina o tama itiiti,’ o lona uiga atonu o ona uluaʻi faiaʻoga, o lona tinā ma le tinā o lona tinā, auā e foliga mai sa lē o se tagata talitonu lona tamā.—2 Timoteo 1:5.

12 Ae peitaʻi, e iai ma isi mea na aofia ai i le avea o Timoteo o se faifeʻau. O se tasi o mea, sa faamalosia lona faatuatua ona o lona auaumea faatasi ma Kerisiano i faapotopotoga sa lalata ane. E faapefea ona tatou iloa? Auā ina ua faatoʻā feiloaʻi atu Paulo ia Timoteo, sa “taʻuleleia [le alii talavou] e le au uso i Lusa ma Ikonio.” (Galuega 16:2) E lē gata i lea, i na aso, sa iai ni uso na latou tusi atu i faapotopotoga ina ia faamalosiau ia i latou. Sa asiasia i latou e ovasia ina ia faalaeiauina i latou. O na sauniuniga sa fesoasoani i Kerisiano e pei o Timoteo ina ia agaʻigaʻi ai i luma faaleagaga.—Galuega 15:22-32; 1 Peteru 1:1.

13. O anafea na tofia ai Timoteo e avea ma faifeʻau, ma aiseā e te ono faapea mai ai sa leʻi gata ai iinā lona agaʻigaʻi i luma faaleagaga?

13 Pe a fua atu i le poloaʻiga a Iesu o loo faamauina i le Mataio 28:19, 20, e mafai ai ona tatou mautinoa e iai se taimi na uunaʻia ai Timoteo e lona faatuatua ina ia faataʻitaʻi atu ia Iesu ma ia papatisoina. (Mataio 3:15-17; Eperu 10:5-9) O le faailoga lena o le tuuina atu ma le lotoatoa o Timoteo i le Atua. I lona papatisoga, na avea ai Timoteo ma faifeʻau. E faasolo mai i lena taimi, na ia tuuina uma atu ai i le Atua, o lona ola, lona malosi, ma mea uma lava sa ia te ia. O se vaega autū lena o lana tapuaʻiga, o se “auaunaga paia.” Peitaʻi, sa leʻi faamalieina ai loa Timoteo i le tau ina avea ma faifeʻau. Sa faaauau pea ona ia tuputupu aʻe faaleagaga, ma avea o se faifeʻau Kerisiano taʻumatuaina. Na tupu lenei mea talu ai sa auaumea vavalalata atu Timoteo i Kerisiano taʻumatuaina e pei o Paulo, faapea foʻi i ana lava suʻesuʻega totino, ma lona maelega i le galuega talaʻi.—1 Timoteo 4:14; 2 Timoteo 2:2; Eperu 6:1.

14. I aso nei, e faapefea i se tasi ua “saunia i le ola e faavavau” ona agaʻigaʻi i luma e avea ma faifeʻau?

14 I aso nei, e tai faapena foʻi le tofiaina mo le faiva faa-Kerisiano. O se tasi ua “saunia i le ola e faavavau” ua fesoasoani atu i ai ina ia ona aʻoaʻoina mea e uiga i le Atua ma ana fuafuaga e ala i se suʻesuʻega faale-Tusi Paia. (Galuega 13:48) E aʻoaʻoina e se tasi le faatatauina o mataupu silisili o le Tusi Paia i lona olaga ma tatalo atu ma le uigā i le Atua. (Salamo 1:1-3; Faataoto 2:1-9; 1 Tesalonia 5:17, 18) E auaufaatasi o ia ma isi uso tapuaʻi ma faaaogā tatau sauniuniga ma faatulagaga ua faia e “le auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45-47; Faataoto 13:20; Eperu 10:23-25) O le faia faapea na te faia ai ni agaʻigaʻi i luma i se faatulagaga tau aʻoaʻoga.

15. O le ā e tupu pe a papatisoina se tasi? (Tagaʻi foʻi i le faaopoopoga pito i lalo.)

15 Mulimuli ane, ona o lea ua tuputupu aʻe le alofa o le tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia ia Ieova le Atua ma ua iai sona faatuatua malosi i le taulaga togiola, o le a manaʻo loa e tuuina atu atoatoa o ia lava i lona Tamā faalelagi. (Ioane 14:1) Na te faia lena tuuina atu e ala i lana tatalo totino ona papatisoina ai lea e faailoa atu ai i le lautele lena gaoioiga totino. O lona papatisoga e avea o se sauniga o lona tofiaina auā o le taimi lena e faamaonia atu ai ua avea o ia o se auauna ua tuuina atu atoatoa, o se di·aʹko·nos a le Atua. E tatau ona tumau lona vavae ese mai le lalolagi. (Ioane 17:16; Iakopo 4:4) Ua ia tuuina atu lona ola atoa o se “taulaga ola, ma le paia, ma le mālie” i le Atua e aunoa ma le taofiofia pe faia i ni tuutuuga. (Roma 12:1) * O ia o le faifeʻau a le Atua, o loo faataʻitaʻi atu ia Keriso.

O le ā le Faiva Faa-Kerisiano?

16. O ā nisi o tiute tauave o Timoteo i lona avea ma faifeʻau?

16 O le ā sa aofia i le faiva a Timoteo? Sa iai ni ona tiute faapitoa i le avea ma aumea faimalaga a Paulo. Ma ina ua avea o ia ma toeaina, sa galue mamafa Timoteo e aʻoaʻo atu ma faamalosiau i ona uso Kerisiano. Peitaʻi o le faatumutumuga lava o lana faiva, e pei foʻi ona sa iai Iesu ma Paulo, o le talaʻiina atu o le tala lelei ma le faia o soo. (Mataio 4:23; 1 Korinito 3:5) Na taʻu atu e Paulo ia Timoteo e faapea: “A o oe, ia e faautauta i mea uma lava, ia e onosai i mea e tiga ai, ia e fai le galuega a lē folafola le tala lelei, ia e matuā faaiuina lau faiva.”—2 Timoteo 4:5.

17, 18. (a) O le ā le faiva o loo auai atu ai Kerisiano? (e) O le ā le tāua o le galuega talaʻi i se faifeʻau Kerisiano?

17 Ua talitutusa lava ma faifeʻau Kerisiano i aso nei. Ua latou auai i se faiva i le lautele, se galuega faaevagelia, e faasino atu ai isi i le faaolataga e faavae aʻe i le taulaga a Iesu, ma aʻoaʻoina tagata agamalu ina ia latou valaau i le suafa o Ieova. (Galuega 2:21; 4:10-12; Roma 10:13) Ua latou faamaonia mai le Tusi Paia e na o le Malo lava e mafai ona maua ai e tagata o loo mafatia se faamoemoe, ma faaalia ai e oo lava i aso nei, e mafai ona faaleleia le tulaga o mea pe afai tatou te ola e tusa ai o mataupu silisili faale-Atua. (Salamo 15:1-5; Mareko 13:10) Peitaʻi e lē talaʻia e se faifeʻau Kerisiano se tala lelei faaleolaga nei. Na i lo lea, na te aʻoaʻo atu e faapea, o le ‘amio [“tuutoina,” NW ] i le Atua o loo i ai le mea ua folafolaina mai i la le olaga nei atoa ma lē atali.’—1 Timoteo 4:8.

18 E moni, o le toʻatele lava o faifeʻau e iai ni a latou auala faaopoopo e auauna ai, lea atonu e ese ai le tasi Kerisiano mai le isi. E toʻatele o loo iai ni a latou avega tauave faaleaiga. (Efeso 5:21–6:4) O loo iai tiute o toeaina ma auauna o le faiva i le faapotopotoga. (1 Timoteo 3:1, 12, 13; Tito 1:5; Eperu 13:7) E toʻatele Kerisiano o loo fesoasoani i le fausiaina o Maota o le Malo. O nisi ua ia i latou le faaeaga matagofie o le galulue o se ʻaufaigaluega tauofo i se tasi o aiga Peteli a le Sosaiete o le Olo Matamata. Ae peitaʻi, o loo faia e faifeʻau Kerisiano uma so latou sao i le talaʻiina o le tala lelei. E leai ni mea e tatau ona ponatia ai. O le faia o se sao i lenei galuega e mātaulia ai se tasi i le lautele e fai ma faifeʻau moni Kerisiano.

Le Uiga Faaalia o se Faifeʻau Kerisiano

19, 20. O le ā le uiga faaalia e tatau ona ati aʻe e faifeʻau Kerisiano?

19 O le toʻatele o faifeʻau a Kerisinetoma latou te faatalitalia le tuuina atu ia i latou o se faaaloaloga faapitoa, ma latou te faaaogāina taʻu e pei o le “faafeagaiga” ma le “tamā.” Ae peitaʻi, o se faifeʻau Kerisiano na te iloa faapea, ua na o Ieova lava e ono ma tatau i ai le faaaloalo. (1 Timoteo 2:9, 10, NW ) E lē tāpā maia e se faifeʻau Kerisiano se na faaaloaloga maualuga pe na te saʻili ina ia maua ni faalagilagina faapitoa. (Mataio 23:8-12) E na te iloa o le uiga autū o le upu di·a·ko·niʹa o le “auaunaga.” O le veape e fesootaʻi atu i ai e faaaogā i nisi taimi i le Tusi Paia e faasino atu i ni auaunaga totino, e pei o le tautuaina o se taumafataga. (Luka 4:39; 17:8; Ioane 2:5) E ui ina sili atu ona mamalu lona faaaogāina i le fesootaʻi atu i le faiva faa-Kerisiano, ae tumau pea ona avea le di·aʹko·nos o se faasinoga i se auauna.

20 E leai la se māfuaaga o le a lagona ai e se faifeʻau Kerisiano faapea o ia e tāua. O faifeʻau moni Kerisiano—e oo lava ia i latou o iai ni tiute tauave faapitoa i le faapotopotoga—o ni tautua faatauvaa. Na fetalai Iesu: “O sē fia sili ia te outou, ia fai o ia ma a outou auauna; o sē fia muamua foi ia te outou, ia fai o ia ma a outou tautua.” (Mataio 20:26, 27) Ina ua faaali atu e Iesu i ona soo le uiga saʻo e ao ona ati aʻe, sa ia mulumuluina ai o latou vae, o se galuega e tatau ona fai e se pologa e sili ona faatauvaa. (Ioane 13:1-15) Maʻeu se auaunaga lotomaulalo! O lea, e auauna atu ma le lotomaulalo faifeʻau Kerisiano ia Ieova le Atua ma Iesu Keriso. (2 Korinito 6:4; 11:23) Latou te faaalia le agaga lotomaulalo i le auauna atu i isi. Ma pe a latou talaʻi atu le tala lelei, ua latou auauna atu ai ma le lē manatu faapito i o latou tuaoi lē talitonu.—Roma 1:14, 15; Efeso 3:1-7.

Tutumau i le Faiva

21. Na faapefea ona tauia Paulo mo lona tutumau i le faiva?

21 Mo Paulo, o le avea ma faifeʻau sa manaʻomia ai le tutumau. Na ia taʻu atu i uso i Kolose e faapea, e tele mea sa ia mafatia ai ina ia mafai ona talaʻi atu le tala lelei ia i latou. (Kolose 1:24, 25) Peitaʻi, ona o lona tutumau, na talia ai e le toʻatele le tala lelei ma avea ma faifeʻau. Sa faauuina i latou e avea ma atalii o le Atua ma uso o Iesu Keriso, faatasi ai ma le faamoemoe e avea ma foafoaga agaga e iai faatasi ma ia i le lagi. Maʻeu se taui ofoofogia mo le tutumau!

22, 23. (a) Aiseā e manaʻomia ai e faifeʻau Kerisiano i aso nei le tutumau? (e) O ā iʻuga matagofie e maua mai i le tutumau faa-Kerisiano?

22 E manaʻomia tele le tutumau i aso nei mo i latou o avea moni ma faifeʻau a le Atua. E toʻatele o loo tauivi i aso taʻitasi ma maʻi po o tigā o le soifuaga matua. E galulue mamafa mātua—o le toʻatele o i latou ua leai ni paaga—e tausia aʻe a latou fanau. O fanau o loo iai i aʻoga ua latou lototetele e tetee atu i taaʻiga leaga o loo latou fesagaʻia. E toʻatele Kerisiano o loo fesagaʻi ma faafitauli ogaoga tau le tamaoaiga. Ma e toʻatele o loo pagatia i sauāga pe fesagaʻi ma faigatā ona o “aso faigata” o loo iai nei! (2 Timoteo 3:1) Ioe, toetoe lava ono miliona faifeʻau a Ieova i aso nei e mafai ona latou faapea mai faatasi ma le aposetolo o Paulo: “O mea uma lava ua faailoa ai i matou, o auauna a le Atua i matou, i le onosai [tutumau] tele.” (2 Korinito 6:4) E lē faavaivai faifeʻau Kerisiano. Ua tatau moni lava ona faamālō atu ia i latou ona o lo latou tutumau.

23 E lē gata i lea, e pei ona sa iai Paulo, o le tutumau e aumaia ai ni iʻuga matagofie. E ala i le tutumau, tatou te faasaoina ai la tatou faiā vavalalata ma Ieova ma faafiafia i lona finagalo. (Faataoto 27:11) Tatou te faamalosia ai lo tatou lava faatuatua ma faia ni soo, e faaopoopo atu i le ʻauuso Kerisiano. (1 Timoteo 4:16) Ua tausia e Ieova ana faifeʻau ma faamanuia mai i la latou faiva i nei aso e gata ai. O le iʻuga, sa aoaoina ai le vaega o loo totoe o le 144,000 ma le faitau miliona o isi ua iai le faamoemoe mautinoa o le mauaina o le ola e faavavau i le lalolagi parataiso. (Luka 23:43; Faaaliga 14:1) E moni lava, o le faiva faa-Kerisiano o se faailoaga mai o le alofa mutimutivale o Ieova. (2 Korinito 4:1) Tau ina ia faapelepele e i tatou uma ma lotofaafetai ona o le a tumau e faavavau ona iʻuga.—1 Ioane 2:17.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 3 O le upu Eleni o le di·aʹko·nos e puna mai ai le upu “tiakono,” o se tulagātofi i le lotu. I lotu o loo mafai ona avea ai fafine o tiakono, atonu e taʻua i latou o tiakono fafine.

^ pala. 15 E ui ina faatatau faapitoa atu le Roma 12:1 i Kerisiano faauuina, ae faatatau atu foʻi le mataupu silisili i “isi mamoe.” (Ioane 10:16) O i latou nei ‘ua faatasi mai ia Ieova, e auauna ia te ia, ma alolofa i le suafa o Ieova, e fai mana auauna.’—Isaia 56:6.

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• O le ā le tiute tauave na faatino e Kerisiano i le uluaʻi senituri?

• O afea ma o ai na te tofiaina se faifeʻau Kerisiano?

• O le ā le uiga faaalia e tatau ona ati aʻe e se faifeʻau Kerisiano?

• Aiseā e tatau ai i se faifeʻau Kerisiano ona tutumau pe a fesagaʻi ma faigatā?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Faamatalaga i le itulau 17]

Na aʻoaʻoina Timoteo i le Afioga a le Atua mai lava a o tamameamea. Na avea o ia ma faifeʻau tofia ina ua papatiso

[Faamatalaga i le itulau 18]

O le papatisoga e faailogaina ai le tuuina atu i le Atua ma faailoga ai le tofiaina o se tasi e avea ma faifeʻau

[Faamatalaga i le itulau 20]

O loo naunau faifeʻau Kerisiano e auauna atu