Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Auala e Mafai Ona E Maua ai ni Uō

Le Auala e Mafai Ona E Maua ai ni Uō

Le Auala e Mafai Ona E Maua ai ni Uō

“O LE IAI O SE UŌ SE TASI I LE OLAGA UA TELE LENA; O LE IAI O NI UŌ SE TOʻALUA UA TELE NAʻUĀ; AE SEĀSEĀ MAUA SE TOʻATOLU.”—Henry Brooks Adams.

O SE manatu faapena ua iloa ai e seāseā maua ni uō moni. O manatu masani e pei o “E leai ma se tasi e mafai ona ou liliu atu i ai,” “Ua lē mafai ona ou faatuatuaina se tasi,” po o “O laʻu uō mamae lava o laʻu taʻifau” (seʻi tulou), ua faalogoina mai tagata ua tuua toʻatasi o loo latou saʻili atu mo ni faauōga.

O se luʻi le faia ma le faatumauina o ni faigauō. O se saʻiliʻiliga mautinoa na faia ua iloa ai faapea “e 25 pasene o le faitau aofaʻi o tagata matutua i le Iunaite Setete o loo mafatia i se tulaga ‘matuā tuua toʻatasi’ ma . . . i Falani o le ʻafa o le faitau aofaʻi ua oo i le tulaga matuitui o le vavaeesea.” O le faatuputupulaʻia o faatasitasiga mo le faia o tuugatala ma polokalame o fetalanoaaʻiga i komepiuta ma le anoanoaʻi o faasalalauga i nusipepa mai ia i latou o loo saʻilia ni aumea, ua faaalia ai le naunau tele o tagata i ni fesootaʻiga ma isi tagata.

Na taʻua e le tagata suʻesuʻe i le mafaufau ma amioga a tagata o Dr. David Weeks, e faapea o le tuua toʻatasi e aafia ai e lē gata o le mafaufau o se tasi ae faapena foʻi lona soifua mālōlōina faaletino. “E maualuga tele le fua faatatau o aʻu maʻi e aafia i le popole vale ma le fefe i se mea patino ma le lotomafatia lea e mafai ona faamatalaina ua tuua toʻatasi. E iai le sootaga i le vā o le matuitui o le lotomafatia ma le matuitui o le tuua toʻatasi.”

O talaga faaipoipoga ma le malepelepe o aiga ua tuua ai le toʻatele o tagata i se olaga tuua toʻatasi. O se suʻesuʻega na faia i Peretania na faia ai se faaiʻuga faapea e oo atu i le amataga o le senituri lona 21, pe ā ma le 30 pasene o le faitau aofaʻi o lena atunuu o le a nonofo taʻitoʻatasi i o latou lava fale.

Na valoia e le Tusi Paia faagaeeina faapea o le a taatele le agaga manatu faapito i “aso e gata ai.” (2 Timoteo 3:1-5) E foliga mai o le toʻatele o loo sili atu lo latou naunau i mea faitino, e pei o se fale po o se taavale, po o a latou galuega na i lo le ati aʻe o ni faiā ma isi tagata. Na mātauina e se tusitala o Anthony Storr e faapea: “Na i lo le taulaʻi atu o o latou manatu i a latou paaga ma fanau, ua faaautū atu o latou olaga i a latou galuega.”

E LĒ MAFAATUSALIA UŌ MONI

O le lelei o lou olaga e faalagolago tele i le lelei o lau faauōga. E masani lava o i latou e ola mo na o i latou lava e lē o fiafia ona e leai ni a latou uō lea e mafai ona faasoa atu i ai a latou mea po o latou manatu. E moni ai fetalaiga a Iesu Keriso: “E sili le manuia o le na te foai atu, i lo le na te talia mai.” (Galuega 20:35) I le toe faaleoina mai o lenei mea moni, na tusi ai le fatu solo Egelani o George Byron e faapea: “O i latou uma e maua le olioli, e ao ona latou tufa atu.”

O le ā le uiga o le uō? Ua faamatalaina e se lomifefiloi le upu uō o se “tasi e pipii atu i se isi ona o le alofa po o le faatāuaina.” O se uō moni e mafai ona fesoasoani e taʻitaʻia ou manatu agaʻi i mea lelei. E na te mafaia ona faalaeiau ma ati aʻe oe i taimi e manaʻomia ai. E na te tausoaina ma oe ou faanoanoaga. Na taʻua e le tupu o Solomona e faapea: “E alofa le uo i aso uma lava; a e fanau le uso mo le aso vale.” (Faataoto 17:17) E ui e masani ona faasolo ina mou atu le tāua o nisi o mea faitino pe a mavae atu taimi, ae o se faigauō moni e tuputupu ma lauolaola pea a o faagasolo taimi.

Ua apoapoaʻi mai le Tusi Paia i Kerisiano ina ia “faateleina” lo latou alofa. (2 Korinito 6:13) O loo iai le atamai i le aapa atu mo isi. I le Failauga 11:1, 2, tatou te faitau ai faapea: “Ina lafo ia lau mea e ʻai i luga o le vai; auā a mavae aso e tele e te toe maua. Avatu se tufaaga i le toafitu, po o le toavalu; auā e te le iloa pe se a se mea leaga e tupu i le lalolagi.” E faapefea ona faatatauina lenei mataupu silisili i faigauō? Afai ua tou ati aʻe ni faigauō ma le toʻatele o tagata, e ono fesoasoani mai nisi o i latou pe a tulaʻi mai faafitauli.

E avea uō o se puipuiga mo oe i se isi itu. Ua faapea mai le Faataoto 27:6: “E faamaoni manua mai le uo.” E ui e mafai e so o se tagata lava ona tuuina atu ia te oe ni upu faaviivii, ae na o uō moni o le a latou manatu mamafa moni mo oe i le taʻu atu o se measesē matuiā ua e faia ma ofoina atu se fautuaga e ati aʻe ai i se auala agaalofa.—Faataoto 28:23.

O uō e lelei ma māfana, e aofia ai i meaalofa e seāseā ona maua lea na te faapogaia se taaʻiga saʻo ia te oe. I le Galuega mataupu e 10, tatou te faitau ai i mea na tutupu i le olaga o le taʻitaʻiʻau Roma o Konelio, o lē na taʻu atu i ai e le agelu faapea o loo faafofogaina ana tatalo. Faatasi ai ma le faatalitali i le asiasiga a le aposetolo o Peteru, na alu ai Konelio “ua faapotopotoina . . . lona aiga ma ana aumea mamae.” O na aumea mamae a Konelio sa aofia ai i uluaʻi tagata o Nuu Ese lē peritomeina na taliaina le tala lelei ma faauuina e le agaga paia, faatasi ai ma le faamoemoe o le pule faatasi ma Keriso i le Malo o le Atua. Maʻeu se faamanuiaga mo uō māfana a Konelio!—Galuega 10:24, 44.

E ui i lea, e mafai faapefea ona e amataina le faia o ni uō? O loo tali mai le Tusi Paia, le tusi o loo tele ina talanoa e faatatau i faigauō faatasi ai ma ni fautuaga aogā. (Tagaʻi i le pusa i le pito i lalo.)

LE NOFOAGA E MAFAI ONA E MAUA AI UŌ MONI

O le nofoaga sili ona lelei e faia ai ni uō moni, e fesootaʻi atu lea ma le faapotopotoga Kerisiano. Muamua lava, e mafai ona e taliaina le avanoa mo oe lava ina ia faauō atu ai ia Ieova, o Lē na Foafoaina oe ma o lou Tamā faalelagi, faatasi ai ma Iesu Keriso, lou Faaola. Na fetalai Iesu, o lē na ia valaaulia oe ina ia avea ma ana uō e faapea: “E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola mo ana uo.” (Ioane 15:13, 15) O le faauō atu ia Ieova ma Iesu Keriso, e mafai ai ona e maua ai le mautinoa faapea o le a la “talia mai outou i fale e faavavau.” Ioe, o se faigauō ma Ieova ma Iesu Keriso e taʻitaʻia atu ai i le ola e faavavau.—Luka 16:9; Ioane 17:3.

E mafai faapefea ona e maua lo la māfana faaleuō? O loo faamatala mai i le Salamo 15 mea manaʻomia ina ia avea ai se tasi ma malo i le fale fetafaʻi o Ieova ma avea ai ma se tasi o ana uō. Suʻe i ai i le Tusi Paia, ma faitau i fuaiupu e lima o lena salamo. E faaopoopo atu i lena, na fetalai Iesu Keriso: “O aʻu uo outou, pe afai tou te faia mea uma lava ou te fai atu ai ia te outou.”—Ioane 15:14.

Ioe, e ala i le suʻesuʻe ma le lotonaunau ma le faatatauina o taʻiala mai le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, ua e faaalia ai o loo e manaʻo e avea oe ma uō a Ieova ma Iesu. Ina ia ausia lena mea, e ao foʻi ona e auai e lē aunoa i le sauniga faa-Kerisiano, lea o loo lufilufia ai le poto o Ieova le Atua. Ia faalogologo atu ma le faamaoni ia Ieova, ona e tosina vavalalata atu ai lea ia te ia ma lona Alo.

I sauniga, e mafai foʻi ona e faamasani atu ai i tagata taʻitoʻatasi o ē alolofa ia Ieova ma faaalia atu fua o le agaga—o le alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le pulea totino—i o latou olaga. (Kalatia 5:22, 23) Afai o loo e naunau moni e faauō atu ma faateʻaese le faalogona o le tuua toʻatasi, ia auai i sauniga faa-Kerisiano i vaiaso uma. O le faia faapea o le a tuua ai oe i le nofoaga saʻo ma le taimi saʻo ina ia atiina aʻe ai se faigauō tumau ma tagata faamanuiaina o le Atua.

UŌ E FAAVAVAU

O se faigauō moni o se meaalofa matagofie mai ia Ieova le Atua. E puna mai i ona lava uiga totino ma lona tulaga moni o se peresona. Ona o lona agaga agaalofa ma le aao foaʻi, ua ia faatumulia ai le lalolagi i meafaiola atamamai lea e mafai ona tou ati aʻe ni faigauō. Ia faifaimea faatasi ma uso Kerisiano. Faalaeiau ia i latou. Galulue ma i latou i le faiva. Tatalo faatasi ma i latou ma tatalo foʻi mo i latou e lē aunoa. Ona e faataʻitaʻi ai lea ia Ieova ma lona Alo, o Iesu Keriso.

O faigauō o se meaalofa e mafai e tagata uma ona tuuina atu ma mauaina foʻi. I le lumanaʻi ua latalata mai, o le a e maua ai avanoa e faalautele atu ai uō. E mafai ona e faauō i le faitau miliona o loo soifua nei, e faapena foʻi ma i latou o augatupulaga ua mavae atu o ē o loo momoe i le oti, ma o loo faatalitali atu i le toetū pe a “leai foi se toe oti.” (Faaaliga 21:4; Ioane 5:28, 29) Ia faia ni taumafaiga i le taimi lenei ina ia faaleuō, ma ia faauō atu ia i latou e alolofa atu ia Ieova. Ia tuliloaina se faigauō ma Ieova le Atua ma Iesu Keriso e ala i le faalogo atu i le Afioga faagaeeina a le Atua. O lea, e oo lava i le faavavau, o le a e lē toe lagona le tuua toʻatasi.

[Pusa i le itulau 22]

LAASAGA E ONO E TAʻITAʻIA ATU AI I SE FAIGAUŌ TUMAU

1. IA AVEA O SE UŌ. Sa taʻua Aperaamo o le “uo a le Atua” ona o lona faatuatua lē maluelue. (Iakopo 2:23) Ae sa iai se isi māfuaaga faaopoopo. Fai mai le Tusi Paia sa faaalia e Aperaamo lona alofa mo le Atua. (2 Nofoaiga a Tupu 20:7) Na tausolomua o ia ma faailoa atu ona faalogona ia Ieova. (Kenese 18:20-33) Ioe, e moomia ona tausolomua e tuuina atu le faamaoniga o lau faigauō. Na fetalai Iesu e faapea: “Ia outou foai atu, e foaiina mai ai ia te outou.” (Luka 6:38) O se upu faalaeiau po o se fesoasoani e ono avea ma puna lea e tuputupu aʻe ai se faigauō. Na taʻua i se taimi e le tusitala Amerika o Ralph Waldo Emerson e faapea: “Pau lava le auala e maua ai se uō o le avea lea o oe ma uō.”

2. IA FAAALU SE TAIMI INA IA FAFAU AʻE AI SE FAIGAUŌ. O le toʻatele lava o tagata e faanaunau i aogā e maua mai i faigauō. Peitaʻi, ua latou pisi tele ma ua leai se avanoa e ofoina atu ai le taimi o loo moomia. Ua faalaeiauina i tatou e le Roma 12:15, 16 ina ia tausoaina le olioli ma le manuia, le faanoanoa ma le lē fiafia o isi. Ua faapea mai: “Ia outou olioli faatasi ma e ua olioli, ia outou tagi foi faatasi ma e ua fetagisi. Ia gatasitasi o outou manatu.” E ui lava ina sa avea Iesu Keriso ma tagata pisi, ae sa masani lava ona ia faaavanoa se taimi mo ana uō. (Mareko 6:31-34) Ia manatua, o le faigauō, e tai pei o se laau e fuga mai i fugalaau, e manaʻomia ona faasūsū ma tausia ina ia mafai ona fuga mai​—ma e faaalu ai se taimi i le faia faapea.

3. UAʻI TOTOʻA ATU A O TALANOA ISI. O ē faalogologo lelei ma le totoʻa, e masani lava ona faigofie mo i latou ona maua ni uō. Ua faapea mai le soo o Iakopo: “Ia taitasi le tagata ma faataalise ona faalogologo, ia faagesegese ona tautala atu.” (Iakopo 1:19) Pe a e talanoa atu i isi, ia faaalia le naunau totino i o latou faalogona. Ia faalaeiau i latou e talanoa e faatatau ia i latou lava. Ia tausolomua ona faaali atu le āva ia i latou. (Roma 12:10) Ona latou mananaʻo ai lea e faatasi atu ia te oe. I le isi itu, afai e te faumālō i talanoaga uma, po o le faaauau pea ona avea oe ma lē e uaʻi uma atu i ai se talanoaga, o le a faafaigatā lava la ona e maua se tasi e nofosauni e faalogo atu pe e manatu atu foʻi i ou faalogona ma ou manaʻoga.

4. IA LOTOFAAMAGALO. Na taʻu atu e Iesu ia Peteru i se tasi taimi ina ia nofosauni e faamagalo atu “ia fitugafulu ni fitu.” (Mataio 18:21, 22) O se uō moni e vave lava ona ia faateʻaese ni sesē laiti. Seʻi faataʻitaʻi: E iai nisi e lē fiafia e ʻai kuava ona o o latou fatu ninii. Peitaʻi, o i latou e fiafia i lenei fualaau, latou te lē ano i fatu. E alofagia uō moni ona o o latou uiga lelei; ae o o latou sesē laiti e lē amanaʻiaina. Na apoapoaʻi mai Paulo ia i tatou e faapea: “Ia fefaapalepaleai, ma ia fefaamagaloai outou.” (Kolose 3:13) O i latou ua aʻoaʻoina ina ia lotofaamagalo latou te maua pea a latou uō.

5. FAAALOALO I MEA E PATINO I ISI. So o se tasi lava na te moomia se taimi paganoa mo na o ia lava, e aofia ai au uō. Ua taʻua ma le atamai e le Faataoto 25:17 e faapea: “Ia seāseā ona e alu atu i le fale o lē lua te tuaoi; neʻi musu o ia ia te oe, ma ʻinoʻino ia te oe.” O lea, ia magafagafa e tusa ai o le tele ma le umi o asiasiga i uō. ʻAlofia le manaʻonaʻo, lea e taʻitaʻia atu ai i le lotoleaga. Ia faaaogā le utaga mamao pe a faamatala atu ou taofi ma manatu i se mataupu. E saosaolaumea lena i se faigauō e faafouina ma talileleia.

6. IA MATAMAU. E atiina aʻe faigauō e ala i le matamau. O le fautuaga a le aposetolo o Paulo “ia mataalofa, ia latou avatu fua a latou mea.” (1 Timoteo 6:18) Mo se faaaʻoaʻoga, ia fetufaaʻi upu faalaeiau ma isi. (Faataoto 11:25) Ia saʻoloto e faamālō atu ma le faamaoni ma faaali atu upu e ati aʻe ai. Pe a e faaalia le naunau moni mo le lelei o isi, o le a latou tosina mai ia te oe. Mafaufau e faatatau i se mea e mafai ona e faia mo i latou na i lo le taulaʻi atu i mea e mafai ona latou faia mo oe.