Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tusi Paia—Ua Faapelepeleina ma Faasāina

Le Tusi Paia—Ua Faapelepeleina ma Faasāina

Le Tusi Paia—Ua Faapelepeleina ma Faasāina

“E iai loʻu faanaunauga e tatau ona faaliliuina tusitusiga paia i gagana uma lava,” o le tusi mai lea a le alii o Desiderius Erasmus, o se tagata atamai faapitoa ua lauiloa mai Holani o le 16 senituri.

O LE faamoemoega sili sa ia Erasmus ina ia mafai e tagata taʻitoʻatasi ona latou faitau ma malamalama i le Tusi Paia. Peitaʻi, sa matuā teena ma le ita lena manatu e i latou o ē na faatavā i le Tusi Paia. O le mea moni, i lena taimi, sa avea Europa o se nofoaga sa matuā mataʻutia mo so o se tasi na naunau e fia iloa mea o loo tusia i le Tusi Paia, e tusa lava foʻi pe na o sina fia iloa itiiti. I Egelani na pāsia ai e le palemene se tulafono lea na poloaʻia ai e faapea “po o ai lava na te faitauina le Tusi Paia i le gagana Peretania, e tatau ona faoesea mai ia te ia lona laueleele, ana meatotino, ana oloa, ma le ola . . . ma pe afai e faaauau pea ona latou lotomaaa, pe toe solia le tulafono ae sa faamagalo muamua, ua tatau loa ona sisi muamua, i le solitulafono o le faalata o le tupu, sosoo ai ma le susunuina ona o le tetee i le Atua.”

I atunuu i le konetineta autū o Europa, sa matuā tulituliʻaupū ai lava ma le lē alofa e le Inikuisisi (Faamasinoga Sauā Faalotu) a le Katoliko vaega faalotu sa “tetee” ia i latou, e pei o le ʻau Ueletenese i Falani, ma faasagasaga atu i ai sauāga ona o la latou masani o le talaʻi atu “i evagelia ma isi uma tusi o le Tusi Paia, . . . talu ai o le talaʻi atu ma le faaalialia o tusitusiga paia [sa] matuā tapu lava i se tagata e lē o se failotu.” Sa lē mafaitaulia le aofaʻiga o tane ma fafine na puapuagatia i faataumaʻoiga faamoʻamoʻa ma fasiotia talu ai lo latou alofa mo le Tusi Paia. Na sili ia i latou le fesagaʻi ma faasalaga ogaoga i le tau lava ina latou toe taʻua o le Tatalo a le Alii po o Tulafono e Sefulu ma ia aʻoaʻo atu na mea i a latou fanau.

Sa faaauau pea ona iai lena tuutoina i le Afioga a le Atua i loto o le toʻatele o tagata Europa na folau atu ina ia nofoia Amerika i Mātū. I le amatamataga mai o Amerika, “sa tele lava ina fesootaʻi faatasi le faitau tusi ma le tapuaʻiga, ma mātaulia ai se agaifanua e faavae atoatoa aʻe i le masani atu i le Tusi Paia,” o le faamatalaga lena a le tusi o le History of Private Life—Passions of the Renaissance. O le mea moni, na faalaeiau mai se lauga na faasalalauina i Boston i le 1767 e faapea: “Ia finafinau i le faitauina o le tusi paia. E tatau ona e faitauina se mataupu o lau Tusi Paia i taeao uma ma afiafi uma.”

I se faamatalaga a le vaega e taʻua o le Barna Research Group i Ventura, i Kalifonia e faapea, e silia ma le 90 pasene o tagata Amerika o loo latou umia se faatatauga e tolu Tusi Paia a le tagata e toʻatasi. Peitaʻi, i se suʻesuʻega na faia lata mai nei, ua faaalia ai faapea, e ui ina telē pea le faaaloalogia o le Tusi Paia iinā, “ae o le faaaluina o se taimi e faitau, suʻesuʻe, ma faatatauina ai, . . . na gata lava le faia i taimi ua tuanaʻi.” O le toʻatele lava ua na ona latou masani i faamatalaga o tusia ai. Na taʻua e se tasi alii tusitala i nusipepa: “Ua seāseā lava toe iai le manatu faapea, atonu o loo iai pea i [le Tusi Paia] se vaifofō sili ona aogā i faafitauli ma popolega i aso nei.”

Le Taifanaʻe o Mafaufauga Faaleolaga Nei

O le talitonuga taatele e faapea e mafai lava ona tatou taulau manuia i le olaga e ala i mafaufauga faaletagata ma le felagolagomaʻi faatasi. Ua latou manatu i le Tusi Paia ua na o se isi lava tusi mai le tele o tusi e faatatau i manatu faalotu ma mea na tutupu totino i tagata, ae lē o se tusi o ni mea moni ma se upu moni.

Ua faapefea la ona faatautaia e le toʻatele o tagata le faatupulaʻia pea o le lavelave ma le fitā o mataupu i le olaga? Latou te gaoioi i se tulaga e peiseai ua augapiu ma se faaleagaga o iai, ua leai ni taʻiala ma ni taʻitaʻiga faalotu ma ni amioga tatau. Ua faapei i latou o ni vaa e leai ni foeuli, “ua felafoaʻi i luma ma tua ma ua feaveaʻiina solo e aʻoaʻoga a tagata, . . . e togafiti ma mailei taufaasesē a tagata.”—Efeso 4:14, The Twentieth Century New Testament.

E tatau la ona tatou fesili ifo, Po o le Tusi Paia ea ua na o se isi lava tusi faalelotu? Pe o le Afioga moni ea lea a le Atua, o loo iai faamatalaga e aogā ma matuā manaʻomia? (2 Timoteo 3:16, 17) Po ua alagatatau ea ona tatou matuā iloiloina le Tusi Paia? O le a talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai nei fesili.

[Faamatalaga i le itulau 3]

Desiderius Erasmus

[Faamatalaga i Ata i le itulau 3]

Mai le tusi Deutsche Kulturgeschichte

[Faamatalaga i le itulau 4]

Sa faasagasaga atu sauāga i le ʻau Ueletenese ona o lo latou talaʻiina atu o le Tusi Paia

[Faamatalaga i Ata i le itulau 4]

Stichting Atlas van Stolk, Rotterdam