Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faauta i Lē Faia Mea Ofoofogia!

Faauta i Lē Faia Mea Ofoofogia!

Faauta i Lē Faia Mea Ofoofogia!

“Inā tū ia ma faaalia lou naunau atu i galuega ofoofogia a le Atua.”—IOPU 37:14, NW.

1, 2. I le 1922, o le ā se mea mataʻina na maua ai, ma o ā faalogona na faaalia ai?

E TELE tausaga sa galulue faatasi ai se tagata suʻesuʻe i toegamea na eli mai le eleele, ma se tamālii tāua mai Egelani, i lo la saʻilia lea o se oloa tāua. O le iʻuga, ia Novema 26, 1922, i le fanuatanu o farao o Aikupito i le nofoaga taʻutaʻua o le Vanu o Tupu, na maua ai e le alii suʻesuʻe i toegamea e eli mai le eleele, o Howard Carter ma le Afioga i a Carnarvon le taui o le la tauiviga—o le loa o Farao Tutankhamen. Na la tau atu i se faitotoʻa o loo matuā loka mau, ma la viliina ai se pū. Na sulu atu i totonu e Carter se molīgaʻo ma tau autilo atu i totonu.

2 Mulimuli ane na faamatala mai e Carter faapea: “Sa lē manofo le Afioga i a Carnarvon i lona naunau fia iloa, ma iʻu ai lava ina fesili naunautaʻi mai, ʻO e iloa atu se mea?’ ma na pau lava upu na mafai ona ou fai atu ai, ʻIoe, o mea ofoofogia.’” Mai le faitau afe o oloa tāua sa iai i totonu o le loa, sa iai ma se pusaoti sa fauina i le auro. Atonu ua e tagaʻi i nisi o na “mea ofoofogia” i ni ata pe i se faaaliga foʻi e faia i se falemataʻaga. Peitaʻi, e ui i se ofoofogia o na mea o loo faaalia i falemataʻaga, ae atonu e le leai o so latou fesootaʻiga mai i lou ola. O lea la, seʻi o tatou liliu mai la i mea ofoofogia ia e mautinoa lava le fesootaʻi mai ma e aogā ia te oe.

3. O fea tatou te maua i ai ni faamatalaga e uiga i mea ofoofogia e mafai ona aogā ia i tatou?

3 Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i se tagata na soifua i le tele o ni senituri ua mavae, o se tagata e sili atu le onomea ona mātauina na i lo o so o se tagata lauiloa lava i ata tifaga, se tagata taʻutaʻua i taaloga, po o se tagata mai le gafa tautupu. Sa taʻua o ia o lē sili i tagata uma lava mai Sasaʻe. O le a e mateʻiaina lona igoa—o Iopu. E iai se tusi atoa lava o le Tusi Paia sa tusia e faatatau ia te ia. Peitaʻi, o se tasi na ola i le vaitaimi o Iopu, o le alii talavou lea o Eliu, sa ia lagona e tatau ona ia faasaʻoina Iopu. O lea la, na faapea atu ai Eliu, ua soona faamamafa naʻuā e Iopu ona manatu ia te ia lava, ma i latou sa faatasi ma ia. I le Iopu mataupu e 37, tatou te faitau ai i nisi o fautuaga patino ma le atamai e mafai ona matuā aogā ia i tatou taʻitoʻatasi.—Iopu 1:1-3; 32:1–33:12.

4. O le ā na māfua ai le timaʻiga a Eliu lea e faamauina i le Iopu 37:14?

4 E toʻatolu nisi e faapea o ni uō a Iopu, sa fai ni a latou lauga uumi e faasino atu ai ia Iopu ni vala na latou talitonu sa sesē ai o ia i ona mafaufauga po o ana gaoioiga. (Iopu 15:1-6, 16; 22:5-10) Na onosai pea Eliu seʻia uma lelei lena fetaliaʻiga. Ona ia tautala atu loa lea i le poto ma le atamai. E tele ni manatu aogā sa ia taʻua, ae seʻi mātau mai foʻi le manatu autū lenei: “Iopu e, faafofoga mai ia i lenei mea; inā tū ia ma faaalia lou naunau atu i galuega ofoofogia a le Atua.”—Iopu 37:14, NW.

O Lē na Faia Galuega

5. O le ā e aofia ai i “galuega ofoofogia a le Atua” lea sa uiga i ai manatu o Eliu?

5 Seʻi mātau, sa leʻi faapea atu Eliu ia Iopu ia uaʻi atu o ia ia te ia lava, pe uaʻi mai ia Eliu, pe uaʻi atu i isi tagata. Sa augani atu ma le atamai Eliu ia Iopu—ma i tatou—ina ia naunau atu i galuega ofoofogia a Ieova le Atua. E te silafia, o le ā e aofia ai i le faaupuga o “galuega ofoofogia a le Atua”? E lē gata i lea, pe a fua atu i mea o loo e popole ai i lou soifua mālōlōina, i lou tulaga tautupe, le lumanaʻi, lou aiga, o au aumea i le galuega ma tuaoi, aiseā la o le a e naunau ai fua i galuega a le Atua? E aunoa ma se fesiligia, o galuega ofoofogia a Ieova le Atua e aofia ai lona atamai ma lana pule i le foafoaga faitino lea e siʻomia ai i tatou. (Neemia 9:6; Salamo 24:1; 104:24; 136:5, 6) Ina ia taulaʻi atu i lenei mea, seʻi mātau le manatu o loo taʻua i le tusi o Iosua.

6, 7. (a) O ā galuega ofoofogia na faatino e Ieova i aso o Mose ma Iosua? (e) Pe ana fai sa e molimauina se tasi o na galuega i taimi o Mose ma Iosua, semanū o le a faapefea ona e tali atu i ai?

Sa aumaia e Ieova mala i a Aikupito anamua, ona ia vaeluaina lea o le Sami Ulaula ina ia mafai e Mose ona taʻitaʻi atu le fanauga a Isaraelu anamua i lo latou saʻolotoga. (Esoto 7:1–14:31; Salamo 106:7, 21, 22) E iai foʻi se mea faapena na tupu, o loo faamauina i le Iosua mataupu e 3. Sa tatau ia Iosua, o lē na soloaʻi ane e sui i a Mose, ona ia taʻitaʻia atu le nuu o le Atua i le isi itu o le vai ma ulu atu i le Nuu o le Folafolaga. Na faapea atu Iosua: “Ina faapaiaina ia outou e outou; auā e a taeao e faia e Ieova o vavega [“mea ofoofogia,” NW] i o outou luma.” (Iosua 3:5) O ā mea ofoofogia?

7 Ua faaalia e le tala faapea, na vaeluaina e Ieova le vai sa fai ma pā puipui, le Vaitafe o Ioritana, ina ia mafai e le faitau afe o tane, o fafine ma tamaiti ona latou sopo atu i le isi itu a o savavali i le ilitivai mātūtū. (Iosua 3:7-17) Pe ana fai sa tatou iai iinā ma matamata atu a o vaeluaina le vaitafe ma sopoʻia atu ma le saogalemu e na tagata uma le isi ituvai, semanū tatou te matuā maofa lava i le ofoofogia o lena mea na faatinoina! Sa faaalia ai o loo puleaina e le Atua le foafoaga. Peitaʻi, i le taimi nei—i lo tatou vaitaimi—e iai mea e faapena uma lava lo latou ofoofogia. Ina ia iloa po o ā nisi o nei mea ma aiseā foʻi e tatau ai ona tatou naunau i ai, seʻi o tatou talanoaina le Iopu 37:5-7.

8, 9. O ā galuega ofoofogia o loo faasino atu i ai le Iopu 37:5-7, ae aiseā e tatau ai ona tatou mafaufau i nei mea?

8 Na faalauiloa e Eliu faapea: “Ua faapā mai e le Atua le faititili silisili ese [“i se auala ofoofogia,” NW] i lona siufofoga; e faia e ia mea tetele e le mailoa e i tatou.” O le ā sa mafaufau i ai Eliu e uiga i le faia e le Atua o mea i “se auala ofoofogia”? O loo ia taʻua le kiona ma le totō ifo o timuga. O nei mea o le a taofia ai le galue o se faifaatoʻaga i lona fanua, ma ia maua ai se taimi ma se māfuaaga e mafaufau ai i galuega a le Atua. Atonu e lē o tatou o ni faifaatoʻaga, peitaʻi e tatou te ono aafia i timuga ma le kiona. E mafai e le kiona ma timuga ona faalavelavea ai mea tatou te faia, e fuafua lava i le vaipanoa o loo tatou nonofo ai. Pe tatou te faaalu ea se taimi e mafaufau loloto ai i lē ua māfua ai na mea ofoofogia ma le uiga o lenei mea? Po ua e faia ea lena mea?

9 O le itu mataʻina, e pei ona tatou faitau i ai i le Iopu mataupu e 38, na faaaogā ai e Ieova le Atua na lava manatu, a o ia faatutū atu ni fesili uigā i a Iopu. E ui o Iopu lea sa taulaʻi atu i ai fesili a Lē na Foafoaina i tatou, ae manino mai lava le iai o se uiga o na fesili mo o tatou uiga, lo tatou iai, ma lo tatou lumanaʻi. O lea, seʻi o tatou vaai po o ā fesili na fesili mai ai le Atua, ma seʻi o tatou mafaufau i le faauigaga, ioe, seʻi o tatou faia le mea o loo augani mai le Iopu 37:14 ia i tatou e fai.

10. E ao faapefea ona tatou tali atu e tusa ai o le Iopu mataupu e 38 ia i tatou, ma o ā fesili ua lāgā mai ai?

10 E amata le mataupu e 38 i le faapea mai: “Ona tali mai ai lea o Ieova ia Iopu mai le afā, ua faapea mai, O ai ea lenei ua na faapouliuligia laʻu pule i upu e le o i ai le poto? Ina fusi ia lou sulugatiti e pei o le tagata malosi; ou te fesili atu foi ia te oe, ina e faailoa mai ia ia te au.” (Iopu 38:1-3) Na faaalia ai iinei le tulaga saʻo o le mataupu. Sa fesoasoani i a Iopu e toe fetuutuunaʻi ai lona mafaufau i le tulaga moni e faapea, sa tulaʻi atu o ia i luma o Lē na Foafoaina le vateatea ma sa tatau ona ia tali atu i ai. O se mea lelei foʻi lena mo i tatou ma ē o loo tatou ola faatasi. Ona sagaʻi atu loa lea o le Atua i mea e pei ona taʻua e Eliu. “O ifea sa e i ai ina o ou faavaeina le lalolagi? Ina faaali mai ia pe afai ua e iloa mafaufau. O ai ea na ia fuafuaina ai, pe afai ua e iloa? O ai foi ua na faataoto i ai le fua? Ua tuuina ea ona faavae i luga o le a? O ai ea foi na na tuuina ifo lona maa tulimanu?”—Iopu 38:4-6.

11. O ā manatu moni e tatau ona aumaia ia i tatou e le Iopu 38:4-6?

11 O fea sa iai Iopu—o fea foʻi sa iai se isi o i tatou—ina ua faia le lalolagi? Po o tatou ea o tagata tusiata na fuafuaina le fausaga o lo tatou lalolagi ma, mai lena ata, na faatulaga ai fua uma e peiseai na fuaina i se vase? E leai lava! E leʻi taitai ona iai tagata i lena taimi. Na fesili le Atua, e peiseai o lo tatou lalolagi o se fale e faapea: “O ai ea foi na na tuuina ifo lona maa tulimanu?” Ua tatou iloa, e matuā fetaui lelei le mamao o le lalolagi mai lo tatou lā, ina ia mafai ona tatou ola ma manuia ai. Ma ua fetaui lelei foʻi lona telē. Pe ana faapea e telē tele atu le lalolagi, semanū e lē mafai ona sao ese atu le kasa haitorosene mai lo tatou atimosifia ma lē mafai ai ona ola se mea i totonu o lo tatou paneta. E manino lava, e iai se tasi na ia “tuuina ifo lona maa tulimanu” i le tulaga tonu e ao ona iai. Pe sa onomea ea ona viia Iopu i lena mea? Pe e tatau ona viia ai i tatou? Po o Ieova le Atua e tatau ona viiviia?—Faataoto 3:19; Ieremia 10:12.

O Ai le Tagata e Iai ni Tali?

12. O le ā le mea e tatou te manatu i ai, ona o le fesili lea e taʻua i le Iopu 38:6?

12 Na fesili foʻi le Atua: “Ua tuuina ea ona faavae i luga o le a?” Po ua lē o se fesili faatupu manatu ea lena? Atonu e tatou te masani i se faaupuga lea sa lē iloa e Iopu—kalave. E malamalama le toʻatele o i tatou e faapea, o le malosi o le kalave lea e maua mai le lā matuā tele lava, ua mafai ai ona taofia lelei lo tatou lalolagi i lona tulaga, e peiseai ua matuā tuu lelei ifo i lalo ona faavae. Ia, ae o ai ua malamalama atoatoa i le kalave?

13, 14. (a) O le ā e tatau ona ioeina e faatatau i le kalave? (e) E ao faapefea ona tatou tali atu e tusa ai o le tulaga lea e faamatilatila mai i le Iopu 38:6?

13 O se tusi na lomia talu ai nei ua faaulutalaina The Universe Explained ua taʻu saʻo mai ai e faapea, ʻo le kalave o se malosiaga faalenatura e sili ona lauiloa i le toʻatele, peitaʻi e sili ona itiiti se malamalamaga i ai.’ Ua faapea mai atili: “E foliga mai e matuā vave lava le fealuaʻi solo o le malosi o le kalave i le vanimonimo, e aunoa ma se auala o manino lelei mai o loo faia ai. Ae peitaʻi, i ni tausaga e leʻi leva tele atu, na amata ai ona taumatemate saienitisi e suʻesuʻe i mataupu tau fisiki (physicist) e faapea, atonu e fesoloaʻi le kalave i peau ia o loo faia aʻe i mea ninii e taʻua o gravitons . . . Ae e aunoa ma se tasi ua mautinoaina lo latou iai.” Seʻi manatu i le mea e aofia ai i lena tulaga.

14 Ua tusa ma le 3,000 tausaga ua agaʻi mai ai i luma faiga faasaienisi talu ona faatulaʻi atu e Ieova na fesili i a Iopu. E ui i lea, e lē o mafai e i tatou, e oo lava foʻi i saienitisi e suʻesuʻe i mataupu tau fisiki, ona faamatalaina atoatoa le kalave, lea e taofiofia lo tatou lalolagi i lona taamilosaga tonu, i le tulaga tonu lava e tatau ona iai ina ia mafai ai ona tatou ola fiafia iinei. (Iopu 26:7; Isaia 45:18) E lē o faapea atu e tatau ia i tatou uma lava ona sagaʻi atu e matuā vaʻili le loloto o mealilo o le kalave. Na i lo o lea, o le uaʻi atu i lenei vala e tasi o galuega ofoofogia a le Atua, e tatau lava ona aafia ai o tatou manatu ia te ia. Po o e matuā maofa ea i lona atamai ma lona poto, ma po o e lagonaina ea le māfuaaga e manaʻomia ai ona tatou aʻoaʻoina atili isi mea e uiga i lona finagalo?

15-17. (a) O le ā sa taulaʻi atu i ai le Iopu 38:8-11, ma oo atu ai i ā fesili? (e) O le ā e ao ona ioeina e tusa ai o le malamalamaga e uiga i le vasa ma lo latou salalau atu i le kelope?

15 Sa faaauau pea ona fesili Lē na Foafoaina Mea: “O ai foi na ia pupuni [“siʻomia,” NW] le sami i puipui ina ua oo mai e peiseai na sau mai le manava? ina ua ou faia le ao mona ofu, ma le pogisa ma mea e aui ai; ina ua ou tuu atu i ai foi ona tuaoi, ma avane i ai faamaufaalava ma puipui; ma ou fai atu i ai, E te oo mai iinei, a e te le sopoia; o iinei foi e pau mai ai ou galu faamaualuluga”?—Iopu 38:8-11.

16 O le siʻomiaina o le sami e aofia ai konetineta, o vasa, ma tai. O le ā le umi talu ona mātauina ma suʻesuʻeina e le tagata nei mea? Mo le faitau afe o tausaga—ma na matuā uaʻi atu lava i ai i le senituri ua mavae atu. E te ono mafaufau ua tatau ona oo mai i lenei taimi ua faamautūina le tele o mea e ao ona iloaina. Peitaʻi, i lenei tausaga e 2001, pe afai e te iloiloina lena mataupu i faletusi tetele pe faaaogā le vaega sili ona vave tau i suʻesuʻega a le Initineti e suʻe ai ni faamaumauga moni lata mai nei, o le ā se mea o le a e maua ai?

17 I se lomiga o loo tele ina faaaogā e le toʻatele, e mafai ona e maua i ai lenei taʻutinoga: “O le salalau atu o konetineta ma vasa i le mafola o le kelope ma le salalau atu o vaega tetele o laueleele, ua leva ona aofia ai i mataupu e sili ona faigatā i saʻiliʻiliga ma taumatematega faasaienisi.” Ina ua uma ona fai mai lenei faamatalaga, ona ofo mai lea e le tusi na faatoʻā taʻua ni faamalamalamaga talafeagai se fā ae na toe taʻua ai e faapea, o nei mea e “aofia ai le tele o ni manatu e leʻi faamautinoaina.” Atonu e pei ona e silafia, o se manatu e leʻi faamautinoaina, “e faailoa mai ai ua leai lava ni faamaoniga e maua seʻi vaganā ai se faamalamalamaga e leʻi matuā faamautinoaina lelei.”

18. O ā faaiʻuga ua taʻitaʻiina atu i ai oe e le Iopu 38:8-11?

18 Pe lē o faamatilatila mai ai ea i lena tulaga le talafeagai lelei o le lāgā mai o fesili nei tatou te faitau ai i le Iopu 38:8-11? E mautinoa lava, e lē o tatou e ao ona viiviia mo le faatulagaina o nei vaega uma o lo tatou paneta. E tatou te leʻi faatulagaina le masina ina ia mafai e le malosi o loo maua mai ai ona fesoasoani i le faatupuina mai o tai na e masani lava ona lē lofiaina ai naʻuā o tatou talafatai po o vaipanoa o loo tatou nonofo ai. Ua e silafia lē na faia, o Lē Faia mea ofoofogia.—Salamo 33:7; 89:9; Faataoto 8:29; Galuega 4:24; Faaaliga 14:7.

Ia Avatu i a Ieova le Viiga Tatau

19. O faaupuga faafatusolo i le Iopu 38:12-14 ua uaʻi atu ai o tatou manatu i ā mea moni faitino?

19 E lē mafai ona viiviia tagata mo le faataamilosaga a le lalolagi, lea sa tau faaataata mai i le Iopu 38:12-14. O le faataamilosaga lenei o loo māfua ai ona tafa mai ata o le taeao, lea e masani ona matuā taia ai le vaai i lona matagofie mai. A o oso aʻe le lā, e faasolosolo foʻi ona malamalama ai itu eseese o lo tatou kelope, e pei o se ele lea ua suia ona foliga pe a oomi i ai se faailoga. I le tau lava o na o sina uaʻi itiiti atu i gaoioiga a le lalolagi, e ao ona tatou maofa ona e lē o matuā saoasaoa tele le taamilo a le lalolagi, lea e ono oo ai i se tulaga mataʻutia, e pei ona faigofie ona tatou iloa. E lē o matuā lemu naʻuā foʻi lona taamilomilo ma oo ai ina soona uumi tele ao ma pō, ma ova ai le vevela o le ao pe ova foʻi le mālūlū o le pō, lea e lē mafai ona ola ai tagata. Pe a faga saʻo le malama, e tatau ona tatou fiafia ona o le Atua lea na te faatulagaina le saoasaoa o le faataamilosaga, ae lē o se vaega o tagata.—Salamo 148:1-5.

20. O le a faapefea ona e tali atu i fesili ua faatulaʻi mai i le Iopu 38:16, 18?

20 Seʻi faapea nei la, ua fesiligia atili oe e le Atua i fesili nei: “Ua e oo atu ea i puna o le sami? po ua e fealualuai ea i mea loloto o le moana?” E oo lava i se tagata suʻesuʻe i le sami e lē mafai ona ia aumaia se tali atoatoa i na fesili! “Ua e mafaufau ea i le lautele o le lalolagi? Ina faaali mai ia, pe afai ua e iloa ia mea uma.” (Iopu 38:16, 18) Po ua e asiasia ea ma suʻesuʻeina vaipanoa uma o le lalolagi, po o le tele foʻi o na vaipanoa? O le ā le umi o se vaitaimi e mafai ona sagaʻi atu ai e mātauina nofoaga matagofie ma mea e maofa ai o lo tatou lalolagi? Ma e maʻeu le ofoofogia o le a iai na taimi!

21. (a) O ā ni manatu faasaienisi e ono lāgā ona o fesili o loo taʻua i le Iopu 38:19? (e) O le ā e ao ona uunaʻia i tatou e faia ona o mea moni e faatatau i le malamalama?

21 Seʻi faauta foʻi, i fesili loloto o loo i le Iopu 38:19: “O ifea le ala i le mea e nofo ai le malamalama? O le pouliuli foi o ifea le mea e mau ai ia?” Atonu o loo e silafia, na umi se taimi sa taatele ai le manatu faapea e fetaamiloaʻi le malamalama e pei o se galu, e pei o galugalu ia e mafai ona tatou vaai atu i ai i se vaituloto. Ae ina ua oo mai i le 1905, sa faamalamalama ai e Albert Einstein e faapea, e gaoioi le malamalama e pei o ni vaega o mea ninii, o le malosiaga. Pe na manino ai ea iinā le mataupu? I se encyclopedia e leʻi leva tele atu ua faatulaʻi mai ai le fesili: “Po o le malamalama ea o se galu po o se vaega o mea ninii?” Ua tali mai: “E foliga, e lē mafai ona avea le [malamalama] ma na mea uma e lua, auā e matuā vala lava na mea, [galu ma vaega o mea ninii]. O le tali sili lava ona lelei, o le faapea atu, e lē faatusaina le malamalama i se tasi o na mea.” Peitaʻi, o lea lava tatou te maua le māfanafana (e tuusaʻo ma e lē tuusaʻo foʻi) mai le malamalama o le lā, e tusa pe leai se tagata ua mafai ona ia faamatalaina atoatoa galuega a le Atua e tusa ai o lenei itu. O loo tatou olioli i meaʻai ma le okesene lea e maua mai a o mitiiaina e laau le malamalama. E mafai ona tatou faitau, vaavaai atu i foliga o ē pele ia i tatou, faatausisila atu i le goto ifo o le lā, ma le anoano o isi mea. A o tatou faia faapea, pe lē tatau ea ona tatou ioe o galuega ofoofogia na a le Atua?—Salamo 104:1, 2; 145:5; Isaia 45:7; Ieremia 31:35.

22. Na faapefea ona tali atu Tavita o aso anamua i galuega ofoofogia a le Atua?

22 Po o le sini ea o lo tatou mafaufau loloto i galuega ofoofogia a Ieova, e tau lava ina tatou maofa ai, e peiseai ua tatou matuā matataʻu lava ma lē magagana i nei mea uma? E matuā leai lava. Na ioeina e le faisalamo anamua o Tavita, le faigatā ona malamalama ma faamatalaina galuega uma a le Atua. Na tusi mai Tavita: “Ieova e, loʻu Atua, e tele lava mea ua e faia, o ou vavega [“galuega ofoofogia,” NW] . . . ou te fia faailoa ma tautala i ai, a e le mafaitaulia lava.” (Salamo 40:5) Peitaʻi, e mautinoa lava sa leʻi uiga lana faamatalaga faapea, o le a ia lē tautala e faatatau i nei galuega tetele. Sa faamaonia mai e Tavita lenei manatu, e ala i lona maumauaʻi lea ua faamatalaina i le Salamo 9:1: “Ou te vivii atu ia te oe Ieova ma loʻu loto atoa; ou te taʻutaʻu atu foi ou vavega [“galuega ofoofogia,” NW] uma.”

23. O le ā sou manatu i galuega ofoofogia a le Atua, ma e mafai faapefea ona e fesoasoani atu i isi?

23 Po ua lē tatau ea ona uunaʻia ai faapena i tatou? Po ua lē tatau ea i lo tatou maofa i galuega tetele a le Atua ona uunaʻia ai i tatou e tautatala atu e uiga ia te ia, i mea ua ia faia, ma mea o le a ia faia? E manino le tali—e tatau ona tatou “taʻutaʻu atu lona mamalu i nuu ese, ma ona vavega [“galuega ofoofogia,” NW] i nuu uma.” (Salamo 96:3-5) Ioe, e mafai ona tatou faaalia atu lo tatou talisapaia ma le lotomaulalo o galuega ofoofogia a le Atua, e ala i lo tatou tufa atu i isi o mea ua tatou aʻoaʻoina e uiga ia te ia. E tusa lava pe na latou ola aʻe i ni aganuu sa lē amanaʻia ai Lē na Foafoaina Mea, ae o a tatou faamatalaga mautinoa ma aogā, e ono uunaʻia ai i latou ina ia amanaʻia le Atua. E lē gata i lea, e ono uunaʻia ai i latou ia mananaʻo e fia iloa ma auauna atu i lē ʻna faia mea uma lava,’ o Lē Faia galuega ofoofogia, o Ieova lea.—Faaaliga 4:11.

O le a Faapefea Ona E Tali?

• O le timaʻiga ua faamauina i le Iopu 37:14 e taʻitaʻia ai oe e te mafaufau i ā galuega a le Atua?

• O ā nisi o mea ua faamatilatila mai i le Iopu mataupu e 37 ma le 38 e lē mafai e le faasaienisi ona faamatalaina atoatoa?

• O ā ou faalogona e uiga i galuega ofoofogia a le Atua, ma uunaʻia ai oe e faia le ā?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 7]

O ai na siʻomiaina le sami, ma faatumauina i lona tulaga?

[Ata i le itulau 7]

O ai ua na asiasia vaega matagofie uma o lo tatou lalolagi, lea na foafoaina e le Atua?