Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Faatamā o le Ekalesia—Pe Latou te Lagolagoina Upu Moni o le Tusi Paia?

O Faatamā o le Ekalesia—Pe Latou te Lagolagoina Upu Moni o le Tusi Paia?

O Faatamā o le Ekalesia—Pe Latou te Lagolagoina Upu Moni o le Tusi Paia?

Pe e te faapea mai o oe o se Kerisiano pe leai, atonu ua taaʻina lou malamalamaga e uiga i le Atua o le Tusi Paia, ia Iesu, atoa ma le Faa-Kerisiano e i latou na. O se tasi o i latou sa taʻua o le Fofoga Auro; a o le isi o le Sili. Pe a tuufaatasi, e faamatalaina i latou o “le faailoaga silisili o le soifuaga o Keriso.” O ai i latou nei? O le ʻaufaitofā anamua i mataupu faalotu, o tusitala, o faifeʻau, ma le ʻaufaifilosofia lea ua taaʻina ai le tele o mea ua taʻua i aso nei o mafaufauga “faa-Kerisiano”—o Faatamā o le Ekalesia.

“O LE Tusi Paia e lē o le afioga atoatoa lea a le Atua,” o le faamatalaga lea a le polofesa Orthodox Eleni i suʻesuʻega i mea tau lotu o Demetrios J. Constantelos. “O le Agaga Paia lea na te faailoa maia le afioga a le Atua e lē tatau ona gata mai i itulau o se tusi.” O le ā la se isi puna maufaatuatuaina o faaaliga tauatua? Sa faamautūina e Constantelos i lana tusi Understanding the Greek Orthodox Church e faapea: “O Talatuu Paia ma Tusitusiga Paia e vaai [i ai] o ni vala se lua o faaaliga tauatua.”

O manatu autū o lea “Talatuu Paia” o loo aofia ai aʻoaʻoga ma tusitusiga a Faatamā o le Ekalesia. O i latou ia o faifeʻau taʻutaʻua ma ē ua taʻua o le ʻaufaifilosofia “faa-Kerisiano” sa ola i le vā o le senituri lona lua ma lona lima T.A. O le ā le telē ua latou taaʻina ai mea ua taʻua o manatu “faa-Kerisiano” i aso nei? Pe sa latou taofimau ea i le Tusi Paia i a latou aʻoaʻoga? O le ā e ao ona avea ma faavae mautū o upu moni faa-Kerisiano mo se soo o Iesu Keriso?

Talaaga Faatalafaasolopito

I le ogatotonu o le senituri lona lua T.A., sa puipuia ai e i latou o ē sa faapea mai o Kerisiano lo latou faatuatua mai i tagata Roma sa faia sauāga atoa foʻi ma tagata faatuʻiese. Peitaʻi, e anoanoaʻi le mau manatu faaalia o faifeʻau sa iai. O finauga faalotu e faatatau i le “tauatua” o Iesu atoa ma le tulaga ma gaoioiga a le agaga paia sa faapogaia ai le tele o mea na i lo o le na o se vanu i le vā o manatu. O feeseeseaʻiga matuiā atoa ma fevaevaeaʻiga e leʻi toe mafai ona faaleleia e uiga i mea ua taʻua o talitonuga “faa-Kerisiano” na oo ina salalau atu i faiga faapolotiki ma faaleaganuu, na iʻu lava ina faapogai ai le faanunununu, o fouvalega, o feʻainaʻiga i le vā o tagata o se atunuu lava latou, e oo lava i taua. Na tusia e le tusitala o talafaasolopito o Paul Johnson e faapea: “Na amata le Faa-Kerisiano [aposetate] i le fenuminumiaʻi, fefinauaʻiga, ma fevaevaeaʻiga ma na faaauau pea lava. . . . Sa faatumulia le ogatotonu ma le itu i sasaʻe o le Metitirani i le senituri muamua ma le lua T.A. i le anoanoaʻi o manatu faalotu sa tauivi mai ina ia faaauilumaina. . . . Na amata mai lava la i le amataga ona iai le anoano o Faa-Kerisiano eseese lea e itiiti lava ni mea e tutusa ai.”

A o faagasolo lena vaitaimi, sa oo ina faatoʻateleina le ʻautusitala ma le ʻaufaitofā o ē na manatu e talafeagai ona faamatalaina mea ua taʻua o aʻoaʻoga “faa-Kerisiano” e ni faaupuga faafilosofia. Ina ia faamalieina tagata faapaupau e lelei aʻoaʻoga o ē faatoʻā liliu mai i le “faa-Kerisiano,” sa matuā faalagolago lava na tusitala faalotu i tusi Eleni ma Iutaia sa iai. E amata mai ia Justin Martyr (pe tusa o le 100-165 T.A.), o se tusitala i le gagana Eleni, ona atili ai ona felefele le mataupu auā o ē na faapea mai o i latou o Kerisiano na taliaina talitonuga faafilosofia o aganuu faa-Eleni.

Na iʻu ina faamautūina lenei mea i tusitusiga a Origen (pe tusa o le 185-254 T.A.), o se tusitala Eleni mai Alesania. O tusitusiga a Origen ua taʻua On First Principles o le uluaʻi taumafaiga faasolosolo lava lena ina ia faamatalaina aʻoaʻoga autū o le “faa-Kerisiano” e tusa ai ma filosofia a Eleni. O le Fono i Nicaea (325 T.A.), ma lana taumafaiga e faamatala ma faamautūina le “tauatua” o Keriso, o se vaega tāua lea na faamalosia ai le faamalamalamaina o aʻoaʻoga “Kerisiano.” O le fono lena sa faailogaina ai se vaitaimi fou lea sa saʻili atu i ai taupulega o lotu masani ina ia maʻoti le faamatalaina o aʻoaʻoga.

O Tusitala ma Failauga

O Eusipio le Kaisareia, o lē na fai ana tusitusiga i le vaitaimi o le uluaʻi Fono a Nicaea, sa auaumea vavalalata ma le emeperoa o Konesetatino. Pe tusa o le sili laʻitiiti atu lava i le 100 tausaga talu mai le fono i Nicaea, sa faaauilumaina ai e faifeʻau, o le toʻatele lava o i latou sa tusitusi i le gagana Eleni, se finauga aasa i le mea ua taʻua o le aʻoaʻoga iloga a Kerisinetoma, le Tolutasi. O lē sa taulamua ia i latou o Athanasius, le epikopo autū o Alesania, ma taʻitaʻi lotu e toʻatolu mai i Kapatokia, i Asia Itiiti—o Basil le Sili, o lona uso o Kelekolio o Nyssa, ma le la uō o Kelekolio o Nazianzus.

O le ʻautusitala ma le ʻaufailauga i lena vaitaimi sa latou ausia se tulaga maualuga i le mauupu. Sa avea Kelekolio o Nazianzus ma John Chrysostom (o lona uiga o le “Fofoga Auro”) i le faa-Eleni faapea foʻi Ambrose o Milan ma Aokusotino o Hippo i le faa-Latina ma ni failauga tomai ma le lava saunia i so o se itu, sa lauiloa i se faiga sa faaaloalogia ma aloaʻia i lo latou taimi. O le tusitala sa sili ana taaʻiga i lena taimi o Aokusotino. O ana tusitusiga faalotu ua matuā taaʻina ai lava manatu o “Kerisiano” i aso nei. O Ierome, o lē sa lauiloa i lena taimi ona o lona poto maoaʻe, o ia lea sa gafa ma le faaliliuga o le Tusi Paia o le Latin Vulgate mai i gagana amata.

Peitaʻi, o fesili tāua lava: Pe sa lagolagoina e na Faatamā o le Ekalesia le Tusi Paia? Pe sa latou taofimau atu i le Tusi Paia faagaeeina, i a latou aʻoaʻoga? Pe e maufaatuatuaina a latou tusitusiga mo le mauaina o le poto moni i le Atua?

Aʻoaʻoga a le Atua po o Aʻoaʻoga a Tagata?

Talu ai nei, sa tusia ai e se Epikopo Orthodox Eleni e suafa ia Methodius o Pisitia le tusi The Hellenic Pedestal of Christianity ina ia faaalia ai e faapea na saunia e aganuu ma filosofia faa-Eleni ia le vaega autū o talitonuga “faa-Kerisiano” i ona po nei. I lena tusi, na ia taʻutino mai ai e faapea: “Toetoe lava o Faatamā uma o le Ekalesia na manatu i aʻoaʻoga faa-Eleni e matuā aogā lava, ma sa latou aumaia ia manatu mai Eleni anamuā, ma sa faaaogāina e avea o se auala e malamalama ma faamatala saʻo ai upu moni faa-Kerisiano.”

Ia iloilo mo se faaaʻoaʻoga, le manatu e faapea o le Tamā, le Alo, ma le agaga paia o loo fai aʻe ai le Tolutasi. O le toʻatele o Faatamā o le Ekalesia na iʻu ina avea ma ē e matuā talitonu i le Tolutasi ina ua mavae le Fono i Nicaea. O a latou tusitusiga ma a latou faamalamalamaga sa tāua i le avea o le Tolutasi o se aʻoaʻoga iloga a Kerisinetoma. Peitaʻi ane, pe e maua ea le Tolutasi i le Tusi Paia? E leai. O fea la na aumai ai e Faatamā o le Ekalesia ia le Tolutasi? Sa taʻua e le Dictionary of Religious Knowledge e faapea o le Tolutasi o se “talitonuga na maua mai i lotu faapaupau e ese mai le talitonuga faavae, ma faapipii atu i le faatuatuaga Kerisiano.” Na faamautinoa mai e le tusi The Paganism in Our Christianity e faapea: “O le amataga o le [Tolutasi] e matuā faapaupau lava.” *Ioane 3:16; 14:28.

Ia po o le manatu foʻi i le aʻoaʻoga o le lē mafai ona oti o le solu, o se talitonuga e faapea e iai se vaega o le tino e ola pea pe a oti. O Faatamā foʻi o le Ekalesia sa taulamua i le faaofiina mai o lenei talitonuga i totonu o se lotu, lea sa aunoa ma se aʻoaʻoga e uiga i se solu e ola pea pe a oti. O loo faaalia manino e le Tusi Paia: “O le tagata [“solu,” NW ] e agasala e oti ia.” (Esekielu 18:4) O le ā le faavae o le talitonuga o Faatamā o le Ekalesia i le solu e lē mafai ona oti? Ua taʻua e le New Catholic Encyclopedia: “O le manatu faa-Kerisiano faapea ua foafoaina e le Atua se solu faaleagaga ma tuuina i le tino i le taimi e afuafua ai se tagata ina ia avea ai le tagata ma tagata ola atoa, o iʻuga ia o filosofia faa-Kerisiano ua loa ona fafauina aʻe. O Origen i Sasaʻe ma Sagato Aokusotino i Sisifo, o i laʻua na taliaina ai le aʻoaʻoga e faatatau i le solu e faapea o se tino agaga atoa ai ma manatu faafilosofia e faatatau i lona tulaga . . . . [o aʻoaʻoga a Aokusotino] . . . o taaʻiga uma (e oo lava i nisi o mea sesē) mai i Filosofia Fou Faa-Palato.” Na faapea mai le mekasini o le Presbyterian Life: “O le solu e lē mafai ona oti o se aʻoaʻoga faa-Eleni na amata mai i ni lotu faaanamua e lē o mailoa ma sa toe faaolaolaina e le faifilosofia o Palato.” *

Le Faavae Mautū o le Upu Moni Faa-Kerisiano

O lea ua māeʻa lenei iloiloga itiiti o le talaaga faatalafaasolopito o Faatamā o le Ekalesia, atoa ai ma amataga mai o a latou aʻoaʻoga, ua talafeagai la ona fesili faapea, Pe e tatau i se Kerisiano faamaoni ona faavae ona talitonuga i aʻoaʻoga a Faatamā o le Ekalesia? O le a tali mai le Tusi Paia.

O le mea muamua lava, sa teena e Iesu lava ia le faaaogāina o le taʻu faalotu o le “Tamā” ina ua ia fetalai: “Aua foi neʻi tou taʻua se tasi i le lalolagi o lo outou tamā; auā e toatasi lo outou Tamā, o i le lagi ia.” (Mataio 23:9) O le faaaogāina o le taʻu faalotu o le “Tamā” e mātaulia ai so o se tagata lotu e lē faa-Kerisiano ma e lē faale-Tusi Paia. Na māeʻa ona tusia le Afioga faagaeeina a le Atua pe tusa o le 98 T.A. i tusitusiga a le aposetolo o Ioane. O lea la, e lē manaʻomia ona vaai atu Kerisiano moni i so o se tagata lava e faapea o le puna faagaeeina o faaaliga tauatua. E latou te faaeteete neʻi o latou ʻfaaleaogaina le afioga a le Atua’ i uputuu a tagata. O le suia o le Afioga a le Atua i uputuu a tagata e oti ai faaleagaga. Na lapataʻi mai Iesu: “Afai . . . e taʻitaʻiina le tauaso e le tauaso, ona la pauu uma ai lea i le lua.”—Mataio 15:6, 14.

Pe e manaʻomia ea e se Kerisiano se isi faaaliga e ese mai i afioga a le Atua o loo i le Tusi Paia? E leai. O loo lapataʻi mai le tusi o Faaaliga agaʻi i le faaopoopo o se isi mea i le faamaumauga faagaeeina: “Ai se tasi e faaopoopo mai se upu i nei upu, e faaopoopoina atu e le Atua ia te ia o mala ua tusia i lenei tusi.”—Faaaliga 22:18.

O le upu moni faa-Kerisiano o loo folasia mai i le Afioga tusia a le Atua, le Tusi Paia. (Ioane 17:17; 2 Timoteo 3:16; 2 Ioane 1-4) E lē faalagolago le mauaina o le malamalamaga saʻo o le Tusi Paia i filosofia a tagata. E faatatau atu i tagata o ē e taumafai e faaaogā le atamai faaletagata e faamatala ai faaaliga tauatua, e talafeagai ai la ona toe fai i ai fesili a le aposetolo o Paulo lea e faapea mai: “Po o ifea le tagata poto? Po o ifea le tusiupu? Po o ifea le filifiligā o lenei lalolagi? E le ua avea ea e le Atua le poto o lenei lalolagi ma valea?”—1 Korinito 1:20.

E lē gata i lena, o le faapotopotoga Kerisiano moni o “le poutu foi lea ma le lagolago o le upu moni.” (1 Timoteo 3:15) E puipuimaluina e ona ovasia le tulaga mamā o a latou aʻoaʻoga i le faapotopotoga, e ala i le teena o so o se aʻoaʻoga e ono faaleagaina ai ina ia lē sosolo mai i totonu. (2 Timoteo 2:15-18, 25) E latou te puipuia le faapotopotoga mai le ulu atu i ai o ʻperofeta pepelo, o aʻoaʻo pepelo, atoa ma vaevaega e fano ai.’ (2 Peteru 2:1) Ina ua mavae le maliliu o le ʻauaposetolo, sa faatagaina e Faatamā o le Ekalesia “agaga e faasese ma aʻoaʻoga a temoni” ina ia mauaa ai i le faapotopotoga Kerisiano.—1 Timoteo 4:1.

O loo mātauina iʻuga o lenei faaaposetasi i Kerisinetoma i aso nei. O ana talitonuga ma ana faiga e matuā mamao ese lava mai i upu moni o le Tusi Paia.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 15 O loo maua se talanoaga loloto o le aʻoaʻoga i le Tolutasi i le polosiua Pe Ao ona E Talitonu i le Tolutasi? ua lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 16 Mo se talanoaga auʻiliʻili o le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e uiga i le solu, tagaʻi i itulau e 98-104 ma le 375-380 o le Reasoning From the Scriptures, ua lomia e Molimau a Ieova.

[Pusa/Ata i le itulau 18]

O Faatamā O Kapatokia

“O le Lotu Orthodox . . . ua ave la latou faaeaea faapitoa mo le ʻautusitala o le senituri lona fā, aemaise lava i latou sa taʻua ‘o Faauluuluga Sili e toʻatolu,’ o Kelekolio o Nazianzus, o Basil le Sili, ma John Chrysostom,” o le faamatalaga lena a le tusitala o Kallistos, o ia o se monike. Pe sa faavae aʻe ea aʻoaʻoga a nei Faatamā o le Ekalesia i le Tusi Paia faagaeeina? Na taʻua e le tusi The Fathers of the Greek Church e faatatau ia Basil le Sili: “O ana tusitusiga ua faaalia ai sa matuā fiafia lava o ia i lona olaga atoa i tusitusiga a Palato, Homer atoa ai ma tusitala o talafaasolopito ma le ʻaufaimanatu, ma e telē so latou aafiaga i ana meafai. . . . Sa tumau pea ona avea Basil o se ‘Eleni.’” O le mea lava foʻi lena na moni i a Kelekolio o Nazianzus. “O lona manatu sa iai o le manumalo ma le tulaga silisili o le Lotu o le a sili ona faaalia e ala i lona matuā taliaina o uputuu o aganuu a Eleni anamua.”

Sa tusia e le polofesa o Panagiotis K. Christou e faatatau ia i latou uma ia e toʻatolu e faapea: “A o latou faaeteete mai i lea taimi i lea taimi i le ‘poto le aoga e faasese ai’ [Kolose 2:8]—ina ia ōgatusa ma tulafono a le Feagaiga Fou—ae i le taimi lava e tasi sa latou suʻesuʻeina ai ma le maelega filosofia ma tū a tagata e oo lava i le fautuaina o isi e suʻesuʻeina ia mea.” E manino lava, sa manatu nei ʻauaʻoaʻo faalotu e lē lava le Tusi Paia e lagolagoina ai o latou manatu. Pe sa avea ea lo latou saʻili atu i isi puna o faamatalaga ma mea e faapea ai ua le ōgatusa ai a latou aʻoaʻoga ma le Tusi Paia? Sa lapataʻia e le aposetolo o Paulo Kerisiano Eperu: “Aua le feaveaiina outou i aʻoaʻoga ese ma uiga eseese”—Eperu 13:9, LF.

[Faamatalaga i Ata]

© Archivo Iconografico, S.A./CORBIS

[Pusa/Ata i le itulau 20]

Cyril O Alesania O Se Faatamā Faigatā O Le Ekalesia

O se tasi o tagata sa sili ona faigatā i Faatamā o le Ekalesia o Cyril o Alesania (pe tusa o le 375-444 T.A.). E faamatalaina o ia e le tusitala o talafaasolopito o Lotu e suafa ia Hans von Campenhausen e faapea “e lē finauaʻia, e sauā, ma e faitogafiti, e māfua ona o le maualuga ma le aloaʻia o lona tulaga sa iai,” ma e faaopoopo atu i lena “e faatoʻā manatu lava Cyril i se mea e saʻo pe afai e aogā ia te ia i le faaauilumaina o lona malosi ma lana pule . . . O ana faiga sauā ma le lē saʻosaʻo sa lē taitai popole i ai.” A o avea o ia ma epikopo o Alesania, sa faaaogā e Cyril faiga faatogafalea, taufaasesē, atoa ma le taufaaleaga ina ia aveesea ai le epikopo o Constantinople. E manatu o ia lea na pogai ai le fasiotia faamoʻamoʻa i le 415 T.A. o le faifilosofia lauiloa sa iai o Hypatia. Sa tusia e Campenhausen e faatatau i tusitusiga faalotu a Cyril e faapea: “Sa ia amataina le faiga o le iloiloina o mataupu tau i talitonuga lea e faavaeina e lē na o le Tusi Paia, ae e faalagolago foʻi i manatu e sii mai, atoa ma tuufaatasiga o manatu sii mai i tagata atamamai aloaʻia.”

[Ata i le itulau 19]

Ierome

[Faamatalaga i Ata]

Garo Nalbandian