Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe E te Manatua?

Pe E te Manatua?

Pe E te Manatua?

Pe na e talisapaia le faitauina o lomiga talu ai nei o Le Olomatamata? Ia seʻi vaai la pe mafai ona e taliina fesili o loo mulimuli mai:

I le Roma 5:3-5, aiseā na lisi mai ai e le aposetolo o Paulo ia le faamoemoe i le faaiʻuga o le lisi o mea sa taʻua?

Sa taʻua e Paulo se faasologa o mea e tutupu i Kerisiano—puapuaga, onosai, tulaga faamaonia atoa ma le faamoemoe. O le “faamoemoe” lenei e lē o le faamoemoe lea e uluaʻi maua e se tasi mai le Tusi Paia, ae o le faamoemoe ua faamalosia, ua faalolotoina, ma e matuā ulufia ai lo tatou tagata atoa, lea e mafai ona maua e se Kerisiano a o faagasolo taimi.—12/15, itulau 22-23.

Aiseā e ono naunau ai se Kerisiano i aso nei i taaloga afeleti sa faia i Eleni anamua?

O le malamalama i le tulaga ma aganuu o na taaloga e mafai ona maua ai le malamalamaga i nisi o fuaiupu o le Tusi Paia. O nisi fuaiupu o loo faasino atu i le “finau e tusa ma tulafono,” ‘tuu ese ia o mea mamafa uma ma ia vaavaai atu ia Iesu,’ ia ‘tausinio, seʻia oo i le iʻuga,’ ma maua ai le pale po o le taui. (2 Timoteo 2:5; 4:7, 8; Eperu 12:1, 2; 1 Korinito 9:24, 25; 1 Peteru 5:4)—1/1, itulau 28-30.

O le ā le auala fou e faalauiloa ai le tala lelei lea sa faailoa mai ia Ianuari i le 1914

O le tausaga lena sa tatalaina ai le “Ata o le Tala o le Foafoaga.” Sa aofia ai se taulimaga e fā ona vaega o ni ata gaoioi ma le faitau selau o ni ata lanu lē gaoioi, o le tele lava o lenei polokalame sa faaali ata ma faalogologo i ai i le taimi lava lea e tasi i se laau puʻe leo sa faasalalau ai ni lauga e faamatalaina ai. E luasefulu seti o lenei Tala sa saunia ma sa lautele lona faaaogāina ina ia aʻoaʻoina ai tagata i le feʻau a le Tusi Paia.—1/15, itulau 8-9.

E faapefea ona eseese le Vaega Pule ma se sosaiete ua lesitalaina faaletulafono?

O faatonu o se sosaiete ua lesitalaina faaletulafono e palotaina e ona sui, ae o le Vaega Pule e lē tofiaina e se tagata, ae tofia mai e Iesu Keriso. E lē tau manaʻomia i faatonu o sosaiete eseese o loo faaaogā e Molimau a Ieova, ona avea ma sui o le Vaega Pule. I le fono faaletausaga talu ai nei a le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, na malilie ai sui o le Vaega Pule o ē sa galulue o ni ona faatonu ma ni ofisa sinia, e faamavae mai o latou tofiga. Sa toe faatumuina na avanoa e ni uso taʻumatuaina mai “isi mamoe.” (Ioane 10:16) O lena faiga ua mafai ai e le Vaega Pule ona faaalu ni taimi se tele i le sauniunia o meaʻai faaleagaga ma tausia ai manaʻoga faaleagaga o le ʻauuso i le lalolagi aoao.—1/15, itulau 29, 31.

O ā faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia e lua e mafai ona tatou iloiloina, ina ia iloa ai le auala e feagai ai ma faalogona o le faavaivai?

O le tasi o faaaʻoaʻoga o Hana, le tinā o Samuelu. Sa ono mafai ona maua o ia i faalogona o le faavaivai ina ua faamasinosesēina o ia e Eli, le ositaulaga sili o Isaraelu. Na i lo o lena, sa ia faaali saʻo atu i se auala faaaloalo le mea moni i a Eli. E lē gata i lena, e leʻi iai ni faalogona ita o Hana i a Eli. O lona lua o Mareko, o lē atonu sa iai faalogona o le faavaivai ina ua lē manaʻo Paulo e faaaofia ai o ia i se malaga faamisionare. Na i lo o le faavaivaia ai ina ua leiloa lona faaeaga, ae sa faaauau pea lana auaunaga maelega, i le malaga faatasi ma Panapa.—2/1, itulau 20-22.

Aiseā e ao ai ona faaeteete se Kerisiano e faatatau i le tuuina atu i isi, ia po o le mauaina mai ia i latou, o kopi o polokalame i komepiuta?

O le tele o polokalame i komepiuta (e aofia ai ma taaloga) e iai le laisene mo le faaaogāina lea e faatapulaa ai lē e ona/faaaogāina ina ia faapipiiina le polokalame i le komepiuta e tasi. O le tulaga masani, o se solia o le tulafono mo le puipuia o le toe faasalalauina, pe a faia ni kopi mo isi, e tusa lava pe tatou te tuuina atu nei kopi e aunoa ma se totogi. E mananaʻo Kerisiano e usitai i le tulafono, “avatu ia o mea a Kaisara ia Kaisara.”(Mareko 12:17)—2/15, itulau 28-29.

O ai Cyril ma Methodius, ma o le ā se sao sa la faia i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia?

O i laʻua o se ʻauso sa soifua mai i Tesalonia, i Eleni, i le senituri lona iva. Sa la saunia ni faamatalaga tusitusia mo gagana Slavic ma faaliliuina le tele o le Tusi Paia i le faa-Slavonic.—3/1, itulau 28-29.

O le ā le uiga o le faaupuga “o le loto i la le Agaga?”—Roma 8:6.

O lona uiga o le taʻitaʻia, pulea, ma uunaʻia e le malosi galue o Ieova. E mafai ona tatou faatagaina le agaga paia o le Atua e galue ia i tatou e ala i le faitauina ma suʻesuʻeina o le Tusi Paia, e ala i le usitaia ma le lotoatoa tulafono a le Atua, atoa ai ma le tatalo atu mo le agaga o le Atua.—3/15, itulau 15.

O le ā e ao ona tatou fai pe a tatou manatu e lē o malamalama nisi ia i tatou?

E tāua tele le saʻili e faamanino se mataupu i le agaga o le alofa. Afai e foliga mai e lē taulau lena mea, aua le atuatuvale. Ole atu i a Ieova mo le malamalama ma le fesoasoani, o ia, o lē “na te fuatia loto.” (Faataoto 21:2; 1 Samuelu 16:7)—4/1, itulau 21-23.