Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Viia Ieova Ona o Mea Silisili ua Ia Faia!

Ia Viia Ieova Ona o Mea Silisili ua Ia Faia!

Ia Viia Ieova Ona o Mea Silisili ua Ia Faia!

“Ua vivii atu loʻu loto [ia Ieova] . . . auā o Le e ona le mana ua faia e ia mea silisili mo aʻu.”—LUKA 1:46-49.

1. O ā mea silisili na faia ua tonu ai ona tatou vivii atu ia Ieova?

UA ONOMEA ona viia Ieova mo mea silisili ua ia faia. Ina ua toe taʻua e le perofeta o Mose le laveaʻiina o Isaraelu mai Aikupito, sa ia faaalia mai e faapea: “Ua vaai atu o outou lava mata i mea tetele [silisili] uma ua faia e Ieova.” (Teuteronome 11:1-7) E faapena foʻi ina ua faasilasila atu e le agelu o Kaperielu le fanau mai o Iesu i le tamaʻitaʻi taupou o Maria, na faapea mai Maria: “Ua vivii atu loʻu loto [ia Ieova] . . . auā o Le e ona le mana ua faia e ia mea silisili mo aʻu.” (Luka 1:46-49) O i tatou o Molimau a Ieova, ua tatou vivii atu ia te ia mo na mea silisili na faia e pei o le faasaʻolotoina o Isaraelu mai le pologa i Aikupito ma le fanau mai faavavega o lona Alo pele.

2. (a) O le ā le uiga o le “finagalo [o le Atua] talu anamua lava” mo tagata usiusitai? (e) O le ā na tupu ia Ioane i le motu o Patamo?

2 O le tele o mea silisili ua faia e Ieova e fesootaʻi atu ma lona “finagalo talu anamua lava” ina ia faamanuiaina tagata usiusitai e ala mai i le Mesia ma le pulega a lona Malo. (Efeso 3:8-13) Sa faasolosolo lava ona tuputupu aʻe lena fuafuaga ina ua faatagaina le aposetolo matua o Ioane e matamata atu i le lagi, e ala i se faitotoʻa na matala mai i se faaaliga na ia vaaia. Sa ia faalogoina se leo e pei o se pū o faapea mai: “Ina sau ia i luga nei, ou te faaali atu ai ia te oe mea e tusa ona tutupu amuli.” (Faaaliga 4:1) A o faaaunuua Ioane i le motu o Patamo e le malo o Roma “ona o le tautala e uiga i le Atua ma le molimau ia Iesu,” sa ia maua ai se “faaaliga a Iesu Keriso.” O mea na vaaia ma faalogo i ai le aposetolo na faaalia mai ai le tele o mea e uiga i le finagalo o le Atua talu mai anamua, ma ua saunia mai ai faamalamalamaga faaleagaga ma faalaeiauga talafeagai mo Kerisiano moni uma.—Faaaliga 1:1, 9, 10, faatusatusa i le NW.

3. O ai ua faaata mai e toeaina e 24 ia na vaaia e Ioane i le faaaliga?

3 I lena faitotoʻa na matala mai le lagi, sa vaaia ai e Ioane toeaina e 24, o loo nofoia nofoalii ma pale i palealii e pei o ni tupu. Na latou faapaʻūʻū i luma o le Atua ma faapea atu: “Lo matou Alii e, ma lo matou Atua, e tatau lava oe ina ia tuuina atu ia te oe le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana; auā na e faia mea uma lava, ona o lou finagalo foi e i ai i latou ma ua faia.” (Faaaliga 4:11, LF) O na toeaina, o loo faaata mai ai Kerisiano faauuina uma ua toe faatutūina aʻe i se tulaga faaeaina na folafolaina atu e le Atua ia i latou. Ua uunaʻia i latou e vivii atu ia Ieova ona o ana mea silisili na faia e fesootaʻi atu i le foafoaga. E tatou te maofa foʻi i faamaoniga o le ‘mana e faavavau o Ieova ma lona tulaga o le Atua.’ (Roma 1:20, faatusatusa i le NW.) Ma o le tele o lo tatou iloa e faatatau ia Ieova, o le tele foʻi lea o māfuaaga tatou te viia ai o ia mo ana mea silisili ua faia.

Ia Faalauiloa Mea ua Faia e Ieova e Onomea Ona Viia!

4, 5. Ia aumai ni faaaʻoaʻoga o le auala na vivii atu ai Tavita ia Ieova.

4 Na vivii atu le faisalamo o Tavita i le Atua mo Ana mea silisili na faia. Mo se faaaʻoaʻoga, na pese Tavita e faapea: “Ina pepese atu ia outou ia Ieova, o loo afio i Siona; ina faaali atu ia i nuu ana mea na fai. Ieova e, ia e alofa mai ia te au, ia e silasila mai i loʻu puapuaga na tupu mai i e ua ʻinoʻino mai ia te au, o oe na o le ua aveina [aʻe] aʻu ai faitotoa o le oti; ina ia ou taʻutaʻu atu ou viiga uma i faitotoa o le tama fafine a Siona.” (Salamo 9:11, 13, 14) Ina ua uma ona ia tuuina atu i lona atalii o Solomona le ata o le fausaga o le malumalu, ona faamanuia lea ma vivii atu Tavita i le Atua, i le faapea atu: “Ieova e, e ou le silisili ese, ma le malosi, ma le matagofie, ma le mamalu, ma le malualii . . . Ieova e, e ou le malo, o faasilisili oe e silisili i mea uma lava. . . . O lenei, lo matou Atua e, ua matou faafetai atu ia te oe, ma vivii atu i lou suafa mamalu.”—1 Nofoaiga a Tupu 29:10-13.

5 O loo valaaulia mai pea e le Tusi Paia—ioe, o loo ʻaiʻoi mai—ia i tatou ina ia vivii i le Atua, e pei ona sa faia e Tavita. O loo iai i le tusi o Salamo le tele o faaupuga o viiga i le Atua, ma e tusa o le ʻafa o nei pese o Tavita e ana. Sa faifai pea ona ia vivii ma faafetai atu ia Ieova. (Salamo 69:30) E lē gata i lea, talu mai lava uluaʻi taimi, ua faaaogā ai pea fatuga na faagaeeina tauatua a Tavita ma isi, e vivii atu ai ia Ieova.

6. Ua faapefea ona aogā Salamo ua faagaeeina ia i tatou?

6 Maʻeu le aogā o Salamo i tagata tapuaʻi a Ieova! Pe a tatou fia faafetaia le Atua mo mea silisili uma ua ia faia mo i tatou, atonu o le a tatou manatua upu matagofie o loo iai i Salamo. Mo se faataʻitaʻiga, pe a alafaʻi aʻe i se aso fou, atonu tatou te fiafia e fai atu faaupuga e pei o nei: “E lelei ona vivii atu ia Ieova, ma ia fai pesega i lou suafa lē Silisili ese e; ia taʻu atu i le taeao lou alofa ia taʻu atu foi i le po lou faamaoni, . . . auā ua e faafiafia mai ia te au i lau galuega, Ieova e; ou te alaga fiafia ona o mea ua faia e ou aao.” (Salamo 92:1-4) Pe a tatou manumalo mai se mea na fai ma toʻatugā i lo tatou agaʻigaʻi i luma faaleagaga, e tatou te ono faanaunau ai e faailoa lo tatou olioli ma le agaga faafetai i le tatalo, e pei lava ona sa faia e le faisalamo ina ua ia pese: “O mai ia, ia tatou alalaga fiafia ia Ieova; ia tatou alalaga i le papa o lo tatou olataga. Ia tatou o atu i ona luma ma le viiga; ia tatou alalaga ia te ia i pese.”—Salamo 95:1, 2.

7. (a) O le ā e mataʻina e faatatau i le tele o pese o loo usuina e Kerisiano? (e) O le ā le isi māfuaaga e ao ai ona vave taunuu i sauniga ma auai pea seʻia oo ina uma?

7 E masani ona sii aʻe o tatou leo i pesega o viiga ia Ieova i sauniga a le faapotopotoga, i fonotaga, ma tauaofiaga. O se mea e mataʻina ona o le tele o nei pese e faavae aʻe i manatu faagaeeina mai le tusi o Salamo. Maʻeu lo tatou fiafia ona i ona pō nei, ua iai se tuufaatasiga o pese faamāfanafanaloto o viiga ia Ieova! O le usuina atu o viiga i le Atua, o se tasi lea o māfuaaga matuā lelei lava e ao ai ona vave taunuu atu i a tatou sauniga, ma ia nonofo ai pea seʻia oo ina uma, ma auai faatasi ai ma o tatou uso tapuaʻi i le viviia o Ieova e ala i pese ma le tatalo.

“Ia Outou Vivii Atu ia Ioa”!

8. O le ā ua iai i le upu “Aleluia,” ma ua masani faapefea ona faauigaina?

8 O le vivii atu ia Ieova ua iai i le upu “Aleluia,” o se faaliliuga tuusaʻo o se faaupuga Eperu lea e toetoe lava faauiga atu i taimi uma i le “Ia outou vivii atu ia Ioa.” Mo se faaaʻoaʻoga, i le Salamo 135:1-3, e tatou te maua i ai lenei valaaulia māfana ma le agaalofa: “Ia outou vivii atu ia Ioa. Vivii atu ia outou i le suafa o Ieova; o outou auauna a Ieova, vivii atu ia outou ia te ia. Outou o e tutū i le fale o Ieova, i lotoā o le fale o lo tatou Atua, ia outou vivii atu ia Ioa; auā e lelei Ieova, ia fai pesega i lona suafa; auā e matagofie lea.”

9. O le ā e uunaʻia ai i tatou e vivii atu ia Ieova?

9 A o tatou manatunatu i galuega ofoofogia o le foafoaga a le Atua ma mea uma ua ia faia mo i tatou, ona uunaʻia ai lea o i tatou e se agaga loloto o le talisapaia ina ia vivii atu ia te ia. Pe a tatou tomanatu i vavega sa faia e Ieova mo ona tagata i aso ua tuanaʻi, ona uunaʻia ai lea o i tatou e o tatou loto e vivii atu ia te ia. Ma a o tatou mafaufau loloto i folafolaga o mea silisili o le a faia e Ieova, ona tatou saʻili ai lea o ni auala e faaupu ai le viiga ma le agaga faafetai.

10, 11. E faapefea i lo tatou lava mauaina o le ola ona aumaia ia i tatou se māfuaaga e vivii atu ai i le Atua?

10 O le mauaina e i tatou o le ola ua avea o se māfuaaga tāua e tatau ona tatou vivii atu ai ia Ioa. Na pese Tavita e faapea: “Ou te vivii atu ia te oe [Ieova], auā na faia aʻu e ala ai ona matautia ma ofo tele ai; o mea na e faia, o mea mamana ia; ua ou matuā iloa e aʻu nei mea.” (Salamo 139:14) Ioe, o se mea e “ofo tele ai” le faiga o i tatou ma le mauaina o meaalofa tāua e pei o le tomai e vaai, faalogo ma mafaufau ai. Po ua lē tatau ai ea la, ona tatou ola i se olaga e avatu ai le viiga i Lē na Faia i tatou? E faapena foʻi le manatu na taʻua e Paulo ina ua ia tusi mai: “Pe tou te aai, pe tou te inu, po o se tasi mea tou te faia, ia outou faia mea uma lava ia viia ai le Atua.”—1 Korinito 10:31.

11 O le a tatou faia mea uma e viia ai Ieova pe afai tatou te alolofa moni ia te ia. Na fetalai Iesu o le poloaʻiga muamua e faapea: “Ia e alofa foi i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa, ma lou malosi atoa.” (Mareko 12:30; Teuteronome 6:5) E tatau lava ona tatou alolofa ia Ieova ma viia o ia o Lē na Faia i tatou ma o Lē e Foaʻia “mea lelei uma e foaifuaina mai, atoa ma mea alofa uma e atoatoa ona lelei.” (Iakopo 1:17; Isaia 51:13; Galuega 17:28) Ua talafeagai lava lena, auā o o tatou tomai e mafaufau ai, lo tatou tomai faaleagaga, ma lo tatou malosi faaletino—o o tatou uiga ma tomai uma—e mai ia Ieova ia. Ona o ia o Lē na Foafoaina i tatou, ua tatau ma onomea ai ia te ia lo tatou alofa ma le viiga.

12. O le ā sou faalogona e uiga i mea silisili ua faia e Ieova, faapea upu o le Salamo 40:5?

12 O mea silisili ua faia e Ieova ua aumaia ai ia i tatou māfuaaga e lē mafaitaulia ina ia alolofa ma vivii atu ai ia te ia! Na pese Tavita e faapea: “Ieova e, loʻu Atua, e tele lava mea ua e faia, o [“galuega ofoofogia,” NW ] ma ou manatu ia te i matou, e le mafai ona laulauina atu ai ia te oe; ou te fia faailoa ma tautala i ai, a e le mafaitaulia lava.” (Salamo 40:5) Sa lē mafai e Tavita ona faitaulia pe faamatalaina galuega ofoofogia uma a Ieova, ma e tatou te lē mafai foʻi. Ae seʻi o tatou vivii atu pea i le Atua pe afai tatou te mātaulia se tasi o mea silisili ua ia faia.

O Mea na Faia e Fesootaʻi Atu i le Finagalo o le Atua Talu Anamua Lava

13. Ua faapefea ona fesootaʻi vavalalata atu lo tatou faamoemoe i mea silisili na faia e le Atua?

13 O lo tatou faamoemoe mo le lumanaʻi, e fesootaʻi vavalalata atu i mea silisili ma onomea ona viia o loo aofia ai i le finagalo o le Atua talu anamua lava. Ina ua mavae le fouvalega i Etena, na avatu e Ieova le uluaʻi valoaga lea na aumaia ai le faamoemoe. I le fofogaina mai o le faasalaga i le gata, na fetalai ai le Atua: “Ou te faatupuina le feitagai ia te oulua ma le fafine, o lau fanau foi ma lana fanau; na te tuʻimomomoina lou ulu, a o oe e te tuʻimomomoina lona mulivae.” (Kenese 3:15) O le faamoemoe i le Fanau folafolaina a le fafine, sa manatua pea e tagata faatuatua ina ua mavae ona faatinoina e Ieova se mea silisili e ala i le faasaoina o Noa ma lona aiga mai le Lolo tele, lea na tafiesea ai le lalolagi amioleaga. (2 Peteru 2:5) O folafolaga faavaloaga na avatu i tane faatuatua e pei o Aperaamo ma Tavita, na aumaia ai se isi malamalamaga i mea o le a faataunuuina e Ieova e ala mai i lena Fanau.—Kenese 22:15-18; 2 Samuelu 7:12.

14. O le ā le faaaʻoaʻoga sili ona maoaʻe o mea silisili ua faia e Ieova mo le fanau a tagata?

14 O le faailoga sili ona maoaʻe o Ieova i lona avea o lē e faia mea silisili mo le fanau a tagata, na tupu ina ua ia foaʻi mai lona Alo e toʻatasi—le Fanau folafolaina, o Iesu Keriso—e fai ma taulaga togiola. (Ioane 3:16; Galuega 2:29-36) Na saunia e le togiola le faavae mo se leleiga ma le Atua. (Mataio 20:28; Roma 5:11) Sa faatasia e Ieova ē na muamua ona lelei ma ia i le faapotopotoga Kerisiano, lea na faavaeina i le Penetekoso 33 T.A. O le fesoasoani a le agaga paia, na latou talaʻi atu ai le tala lelei i vaipanoa uma, e faaalia ai le auala ua mafai e le maliu ma le toetū mai o Iesu, ona matala mai ai le ala mo tagata usiusitai ina ia latou maua faamanuiaga e faavavau e ala mai le pulega o le Malo faalelagi a le Atua.

15. Ua faapefea ona gaoioi Ieova i se auala ofoofogia i o tatou aso?

15 I o tatou aso, ua gaoioi ai Ieova i se auala ofoofogia e aoaoina le vaega faaiʻu o Kerisiano faauuina. O loo taofiofia matagi o le faaumatiaga ina ia maua se avanoa e faamaufaailogaina ai le vaega o loo totoe o le 144,000, o ē o le a pule faatasi ma Keriso i le lagi. (Faaaliga 7:1-4; 20:6) Sa faamautinoaina e le Atua le laveaʻiina o Kerisiano faauuina mai saisaitiaga faaleagaga sa iai i “Papelonia le aai tele,” le emepaea o lotu sesē a le lalolagi. (Faaaliga 17:1-5) O le ā le mea ua mafai ona faia e le vaega totoe faauuina, ona o lena laveaʻiga i le 1919 ma lo latou mauaina o puipuiga tauatua talu mai lea taimi? Ua mafai ona latou susulu atu ai i le avatuina o se molimau faaiʻu, a o leʻi aumaia e Ieova le iʻuga i le faiga o mea amioleaga a Satani i le “puapuaga tele” o loo vave lona oo mai.—Mataio 24:21; Tanielu 12:3; Faaaliga 7:14.

16. O le ā le mea o loo tupu nei talu ai le galuega talaʻi o le Malo o loo faia i aso nei i le lalolagi aoao?

16 Ua taʻimua ma le maelega Molimau faauuina a Ieova i le galuega talaʻi o le Malo i le lalolagi aoao. O le iʻuga, ua avea ai nei se aofaʻiga faateleina o “isi mamoe” ma ē o loo tapuaʻi atu ia Ieova. (Ioane 10:16) E tatou te olioli talu ai o loo matala mai pea le avanoa mo ē agamalu o i le lalolagi e aufaatasi ai ma i tatou i le vivii atu ia Ieova. O i latou e taliaina le valaaulia ina ia ‘ō mai’ ua iai i latou i se tulaga e faasaoina ai i le puapuaga tele, faatasi ma le faamoemoe o le vivii atu ia Ieova e faavavau.—Faaaliga 22:17.

E Faitau Afe o Loo Fetuleni Mai i le Tapuaʻiga Moni

17. (a) O loo faapefea ona faatinoina e Ieova mea silisili i le fesootaʻi mai i la tatou galuega talaʻi? (e) Ua faapefea ona faataunuuina le Sakaria 8:23?

17 O loo faia nei e Ieova mea silisili ma mea ua onomea ona viia i le fesootaʻi mai i la tatou galuega talaʻi. (Mareko 13:10) I tausaga talu ai nei, ua ia ‘faaavanoaina ai faitotoa lautele e taʻitaʻiina atu i galuega.’ (1 Korinito 16:9, faatusatusa i le NW.) O iinei, ua mafai ai ona folafola atu le tala lelei i oganuu tetele ia sa muaʻi faalavelave mai ai fili o le upu moni i le faia o le galuega. E toʻatele tagata o ē na ola muamua i le pogisa faaleagaga, ae ua latou taliaina nei le valaaulia ina ia tapuaʻi atu ia Ieova. Ua latou faataunuuina nei upu faavaloaga: “O loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, O ia ona aso e tago atu ai tagata e toatinoagafulu ai gagana uma o nuu ese; latou te tago atu lava i le pito ofu o le sa Iutā ma faapea atu, Tatou te o ma outou; auā ua matou faalogo, o loo ia te outou le Atua.” (Sakaria 8:23) O “outou” po o tagata o loo taʻua iinei, e faasino atu i sā Iutā faaleagaga, o le vaega totoe i ona pō nei o Kerisiano faauuina. Talu ai o le fuainumera sefulu e mafai ona faaataina ai le atoaga o se mea i le lalolagi, o “tagata e toatinoagafulu” la o loo faaatagia mai ai le “motu o tagata e toatele” lea ua aumaia ina ia aufaatasi ma “le Isaraelu [a] le Atua,” ma latou faia aʻe ai le ʻlafu mamoe e tasi.’ (Faaaliga 7:9, 10; Kalatia 6:16) Maʻeu le olioli i le vaai atu i le toʻatele i aso nei o loo aufaatasi i le avatuina o le auaunaga paia o ni tagata tapuaʻi a Ieova le Atua!

18, 19. O le ā se faamaoniga e iloa ai o loo faamanuiaina e Ieova le galuega talaʻi?

18 Ua faafiafiaina i tatou ona e faitau sefuluafe—ioe, e faitau selauafe—o loo taliaina le tapuaʻiga moni i atunuu sa muaʻi pulea malosi e tapuaʻiga sesē ma sa foliga mai e lē taitai ona talia e tagata le tala lelei. Tagaʻi i le Yearbook of Jehovah’s Witnesses i le tausaga nei, ma mātau atunuu o loo lipotia ai le amata mai i le 100,000 e oo atu i le toetoe lava 1,000,000 tagata talaʻi o le Malo. O se faamaoniga maumaututū lenei e iloa ai o loo faamanuia mai Ieova i le galuega talaʻi o le Malo.—Faataoto 10:22.

19 Ona o i tatou o tagata o Ieova, e tatou te vivii atu ai ma faafetaia lo tatou Tamā faalelagi mo lona foaʻi mai ia i tatou se māfuaaga moni e ola ai, o galuega tauia i lana auaunaga, ma se faamoemoe matagofie mo le lumanaʻi. Ua tatou matuā naunautaʻi e faatalitalia le faataunuuga o folafolaga uma tauatua ma tatou maumauaʻi e ‘faatumauina i tatou i le alofa o le Atua, ma faatalitali atu i le ola e faavavau.’ (Iuta 20, 21) Maʻeu so tatou fiafia e vaai atu i le motu o tagata e toʻatele o loo vivii atu i le Atua, ua oo atu nei lo latou faitau aofaʻi i le tusa ma le 6,000,000! Ona o faamanuiaga mai ia Ieova, ua faamaopoopoina ai le vaega totoe faauuina faatasi ma a latou aumea o isi mamoe, i ni faapotopotoga e 91,000 i atunuu e 235. O loo lelei ona fafagaina faaleagaga i tatou uma e ala mai i taumafaiga maelega a le “auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45) O se faalapotopotoga faatiokarate o loo agaʻigaʻi i luma faatasi ai ma se vaavaaiga alofa, o loo taʻitaʻia ai le galuega a le Malo e ala mai i ofisa o lālā e 110 o Molimau a Ieova. E tatou te faafetai ona ua musuia e Ieova loto o ona tagata ina ia latou ‘ava atu ia te ia i a latou oa.’ (Faataoto 3:9, 10) O le iʻuga, o loo faaauau pea la tatou galuega talaʻi i le lalolagi aoao, ma ua fausiaina pe a manaʻomia falelomitusi, o fale mo aiga Peteli ma aiga o misionare, o Maota o le Malo, ma Maota o Fonotaga.

20. E tatau faapefea i lo tatou toe tomanatu i mea silisili ua faia e Ieova ma mea ua onomea ona viia, ona aafia ai i tatou?

20 E lē faigofie mo i tatou ona taʻua uma mea silisili ma mea ua onomea ona viiviia a lo tatou Tamā faalelagi. Ae pe mafai ea e se tasi e saʻo lona loto ona lē auai faatasi ma le vao o tagata o loo vivii atu ia Ieova? E mautinoa e lē mafai! O lea la, seʻi tau ia i ē uma e alolofa i le Atua ona latou alalaga atu ma le olioli: “Ia outou vivii atu ia Ioa. Ia outou vivii atu ia Ieova mai le lagi; ia outou vivii atu ia te ia i mea maualuluga. Ia vivii atu ia te ia outou ana agelu uma lava . . . , o taulelea atoa ma teine, o toeaina atoa ma tama; ia latou vivii atu i le suafa o Ieova; auā ua na o lona suafa e mamalu; o lona viiga ua sili lea i le lalolagi atoa ma le lagi.” (Salamo 148:1, 2, 12, 13) Ioe, i le taimi nei ma e oo lava i le faavavau, seʻi o tatou vivii atu ia Ieova mo mea silisili ua ia faia!

O le a Faapefea Ona E Tali?

• O ā nisi o mea ua faia e Ieova ua onomea ona viia?

• Aiseā ua faagaeetia ai oe e vivii atu ia Ieova?

• Ua faapefea ona fesootaʻi atu lo tatou faamoemoe i mea silisili ua faia e le Atua?

• O loo faapefea ona faia e Ieova mea ua onomea ona viia i le fesootaʻi atu ma le galuega talaʻi o le Malo?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

Po o e auai atu ma lou lotoatoa i le usuina o viiga ia Ieova?

[Ata i le itulau 13]

E tatou te olioli talu ai o loo matala mai pea le avanoa mo ē agamalu e aufaatasi ai ma i tatou i le viiaina o Ieova