Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tausiaina o se Aiga e Malolosi Faaleagaga

Le Tausiaina o se Aiga e Malolosi Faaleagaga

Le Tausiaina o se Aiga e Malolosi Faaleagaga

“Ia tausi atu i ai i aoaiga ma apoapoaiga a le Alii.”—EFESO 6:4.

1. O le ā le fuafuaga mautū a le Atua sa iai mo le aiga, ae peitaʻi o le ā na tupu?

“IA FANAFANAU ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi.” (Kenese 1:28) O afioga na a Ieova le Atua na fetalai atu ai ia Atamu ma Eva ina ua ia faavaeina le faatulagaga o le aiga. (Efeso 3:14, 15) I le fua atu i le lumanaʻi, sa ono mafai e lena uluaʻi ulugalii ona faaata i o la mafaufau se lalolagi ua faatumulia i a la fanau—o se aiga potopoto o ni tagata lelei atoatoa o loo nonofo ma le olioli i se lalolagi parataiso ma o loo tapuaʻi atu ma le autasi i Lē Sili na Foafoaina i latou. Peitaʻi na agasala Atamu ma Eva, ma sa lē faatumulia ai le lalolagi i tagata amiotonu, o ē matataʻu i le Atua. (Roma 5:12) Na i lo o lea, na vave ona malaia le olaga faaleaiga, ma ua taatele le feitagaʻi, o faiga sauā ma le leai o se “lotoaiga,” aemaise lava i nei “aso e gata ai.”—2 Timoteo 3:1-5; Kenese 4:8, 23; 6:5, 11, 12.

2. O le ā sa mafai ona faia e le fanau a Atamu, ae o le ā e manaʻomia ina ia tausia ai se aiga e malolosi faaleagaga?

Sa foafoaina Atamu ma Eva i le faatusa o le Atua. E ui na oo ina agasala Atamu, ae sa faataga o ia e Ieova e faia ni ana fanau. (Kenese 1:27; 5:1-4) I le pei o lo latou tamā, sa mafai ona amio lelei le fanau a Atamu ma sa ono mafai foʻi ona latou iloa le eseesega i le vā o mea tonu ma mea sesē. Sa ono mafai ona aʻoaʻoina i latou i le auala e tapuaʻi atu ai i Lē na Foafoaina i latou, faapea le tāua o le alolofa atu ia te ia ma o latou lotoatoa, agaga atoa, mafaufau atoa, ma le malosi atoa. (Mareko 12:30; Ioane 4:24; Iakopo 1:27) E lē gata i lea, sa ono mafai ona toleniina i latou ina “ia fai le amiotonu, ia naunau i le alofa, ma ia feooai ma [le] Atua ma le loto faamaulalo.” (Mika 6:8) Ae peitaʻi, ona o i latou o ni tagata agasala, sa manaʻomia ai ona latou matuā uaʻi atu ina ia mafai ona tausia aʻe se aiga e malosi faaleagaga.

Ia Faatau Mai le Taimi

3. E mafai faapefea e mātua ona la ‘faatauina mai le taimi’ e tausia aʻe ai ni fanau Kerisiano?

3 I nei taimi faigatā ua sili ona lavelave, e ao ona faaaluina ni taumafaiga tetele ina ia mafai ona avea ai le fanau ma “e ua alolofa atu ia Ieova” o ē e matuā “ʻinoʻino i mea leaga.” (Salamo 97:10) O mātua e atamamai o le a la ‘faatauina mai le taimi’ e faafetaiaʻia ai lenei luʻi. (Efeso 5:15-17, faatusatusa i le NW.) Pe afai o oe o se matua, e mafai faapefea ona e faia lenei mea? Muamua, ia faatulaga mea e tatau ona faamuamua, e ala i le uaʻi atu “i mea e sili ona tāua,” lea e aofia ai le aʻoaʻoina ma le toleniina o lau fanau. (Filipi 1:10, 11, NW) O lona lua, ia faafaigofie le olaga o loo e ola ai. Atonu e te ono faataatia ese ai ni gaoioiga e lē o matuā manaʻomia tele. Pe e ono manaʻomia foʻi ona e tuu ese atu nisi o meafaitino e lē o matuā manaʻomia, na o loo tele le taimi e alu ai i le tausiaina. Ona o oe o se matua Kerisiano, o le a lē taitai ona e salamō ona sa e faia taumafaiga manaʻomia e tausi aʻe ai ni fanau e matataʻu i le Atua.—Faataoto 29:15, 17.

4. E mafai faapefea ona faatumauina le autasi o se aiga?

4 O le faaaluina o se taimi faatasi ma la oulua fanau, aemaise lava pe a faaautū atu i mataupu faaleagaga, o taimi sili na ona faaalu tatau i ai taumafaiga, ma o se tasi o auala e sili ona lelei e faatumauina ai le autasi o se aiga. Ae aua neʻi tuua lenei faatulagaga seʻi faatoʻā fai pe a maua se avanoa. Ia fai se faasologa o taimi patino o le a outou faaaluina faatasi. E lē o le uiga o lenei manatu faapea e tau ina iai faatasi i le fale, ae fai lava le mea e loto i ai le tagata ia. E sili atu ona ola manuia le fanau pe afai e uaʻi totino atu i ai i aso taʻitasi. E manaʻomia ona faaalia ma le agalelei le alofa ma le manatu mamafa. E oo lava i le taimi a o leʻi filifili se ulugalii e fai se fanau, e ao ona la manatunatu loloto i lenei tiute tauave tāua. (Luka 14:28) Ona la lē manatu ai lea i le tausia aʻe o le fanau o se galuega mamafa. Ae na i lo o lea, o le a la tagaʻi i ai o se faaeaga faamanuiaina.—Kenese 33:5; Salamo 127:3.

Ia Aʻoaʻo Atu e Ala i Upu ma Faaaʻoaʻoga

5. (a) O le ā e amata mai ai le aʻoaʻoina o le fanau ina ia alolofa atu ia Ieova? (e) O le ā le fautuaga o loo aumaia mo mātua i le Teuteronome 6:5-7?

5 O le aʻoaʻoina o lau fanau ina ia alolofa ia Ieova e amata mai i lou lava alofa mo ia. O le malosi o le alofa i le Atua o le a uunaʻia ai oe e usiusitai ma le faamaoni i ana faatonuga uma. E aofia ai le tausia aʻe o le fanau “i aoaiga ma apoapoaiga a le Alii.” (Efeso 6:4) Ua fautuaina e le Atua mātua ina ia faataatia le faaaʻoaʻoga mo a latou fanau, ia talatalanoa ma aʻoaʻo atu ia i latou. Ua faapea mai le Teuteronome 6:5-7: “Ia e alofa atu ia Ieova lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou malosi atoa. Ia i ai foi i lou loto o upu nei ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei. Ia e matuā aʻoaʻo soo ai i lau fanau, ma ia e tautalatala aʻi, pe a ē nofo i lou fale, pe a ē savali foi i le ala, pe a ē taoto, pe a ē tulai foi.” E ala i timaʻiga ma faamanatu e faia pea lava pea, e mafai ai ona e totōina poloaʻiga a le Atua i o latou loto. Ma o le a lagona ai e lau fanau lou alofa mo Ieova, ma o le a fiafia ai i latou e ati aʻe se faiā vavalalata ma ia.—Faataoto 20:7.

6. E mafai faapefea ona aogā i mātua le tulaga faapea, e aʻoaʻoina fanau e ala mai i faaaʻoaʻoga?

6 E naunau tamaiti e aʻoaʻoina mea. E latou te fiafia tele e faalogologo ma mātauina mea ma e vave tele ona latou faataʻitaʻi i au faaaʻoaʻoga. Pe afai latou te vaai mai e te lē matapeʻapeʻa i meafaitino, o le a fesoasoani lena ia i latou ina ia aʻoaʻoina le auala e usiusitai atu ai i le fautuaga a Iesu. E te aʻoaʻoina i latou ina ia lē popole i meafaitino ae ia ‘muai saili le malo o le Atua.’ (Mataio 6:25-33) O le faaaofia o i latou i ni talanoaga aogā, e faalaeiauina ai e uiga i upu moni o le Tusi Paia, le faapotopotoga a le Atua, ma toeaina tofia, o lena ua e aʻoaʻoina lau fanau ina ia latou faaaloalo ia Ieova ma ia talisapaia ana sauniuniga faaleagaga. Talu ai e vave tele ona mātauina e tamaiti vala e lē ōgatusa ai upu ma gaoioiga, e ao ai la i faatonuga ona lagolagoina e ala i amio ma uiga na e faaalia ai lou lava talisapaia loloto mo mea faaleagaga. Maʻeu se faamanuiaga pe a tagaʻi atu mātua ua avea a latou faaaʻoaʻoga lelei ma itu ua tutupu aʻe ai i a latou fanau se alofa mai le lotoatoa mo Ieova!—Faataoto 23:24, 25.

7, 8. O le ā le faaaʻoaʻoga e faaalia ai le aogā o le toleniina o fanau mai lava i uluaʻi tausaga, ma o ai e ao ona viia mo le taulau manuia ua iʻu i ai?

7 O le aogā o le toleniina o fanau mai lava i o latou uluaʻi tausaga, ua mafai ona faamautinoa i se faaaʻoaʻoga mai Venesuela. (2 Timoteo 3:15) E faasino atu i se ulugalii talavou, o Filisi ma Melania. O i laʻua o ni paeonia. Ina ua fanau mai le la pepe tama o Felito, sa la naunau e fai le mea silisili la te mafai i le tausia aʻe o ia o se tagata tapuaʻi moni a Ieova. Na amata e Melania ona ia faitau leotele atu ia Felito le tusi o Laʻu Tusi o Tala o Le Tusi Paia, lea ua lomia e Molimau a Ieova. A o laʻitiiti lava Felito, sa foliga mai na ia mātaulia lelei Mose ma isi tagata na o loo iai o latou ata i lenei tusi.

8 A o fai lava sina laʻitiiti o Felito, na amata ai ona ia talaʻi e na o ia lava. Sa ia faataunuuina lona faanaunauga ina ia avea ma tagata talaʻi o le Malo, ma mulimuli ane papatiso o ia. I se taimi mulimuli ane, na avea ai Felito o se paeonia sauatoa. Ua faapea mai se faamatalaga a ona mātua: “A o ma vaavaai atu i le agaʻigaʻi i luma o la ma tama, e ma te mautinoa ua ma mafaia lea ona o Ieova ma ana faatonuga.”

Ia Fesoasoani i Tamaiti Ina ia Tutupu Aʻe Faaleagaga

9. Aiseā e ao ai ona tatou lotofaafetai mo faatonuga faaleagaga ua tatou maua e ala mai le vasega o le auauna faamaoni ma le mafaufau?

9 E anoanoaʻi ituaiga eseese o mekasini, e faitau selau tusi, ma le faitau afe o polokalame i le Initineti a le komepiuta o loo aumaia ai fautuaga i le auala e tausia aʻe ai tamaiti. E masani lava “ona feteenaʻi nei faamatalaga,” o se manatu lea ua taʻua e le lomiga a le Newsweek sa faapitoa i tamaiti. “Ua atili ai lava le fenuminumiaʻi talu ai o faamatalaga ia e te manatu e mafai ona e faatuatuaina ae iʻu ane e matuā sesē lava.” Maʻeu la so tatou lotofaafetai ona o le anoanoaʻi o sauniuniga a Ieova mo faatonuga ma le atiina aʻe faaleagaga o aiga! Po o e faaaogāina atoatoa ea sauniuniga uma ua faia e ala mai le vasega o le auauna faamaoni ma le mafaufau?—Mataio 24:45-47.

10. E faapefea ona aogā se suʻesuʻega uigā faale-Tusi Paia a le aiga, i mātua faapea foʻi i le fanau?

10 O se tasi o manaʻoga e sili ona tāua, o se suʻesuʻega faale-Tusi Paia a le aiga e faifai pea, ma e faia i se siʻomaga toʻafimālie. E manaʻomia ni tapenapenaga lelei ina ia maua ai se suʻesuʻega e aogā, e fiafia ma faalaeiauina ai. O le taumafai ia tatala mai lagona o le fanau, e mafai ai e mātua ona iloa mea o loo i o latou loto ma mafaufau. O se tasi o auala e faamautinoa ai le uigā o se suʻesuʻega faaleaiga, o le mātau lea po o fiafia tagata uma o le ʻauaiga e faatalitalia le taimi o le suʻesuʻega.

11. (a) O ā sini e mafai e mātua ona fesoasoani i a latou fanau ina ia faatutū? (e) O le ā na iʻu i ai ina ua taumafai se teineitiiti Iapani e ausia lona sini?

11 E faapena foʻi ona saosaolaumea sini faaleagaga mo le mauaina o se aiga e malolosi faaleagaga, ma e ao ai i mātua ona fesoasoani i a latou fanau ina ia faatutū nei sini. O sini talafeagai e aofia ai le faitauina o le Tusi Paia i aso taʻitasi, le avea o se tagata talaʻi e lē aunoa o le tala lelei, ma le agaʻigaʻi i le tuuina atu ma le papatisoga. O isi sini atonu e aofia ai le auauna faataimi atoa o se paeonia, i Peteli, pe avea o se misionare. A o aʻoga se teineitiiti Iapani e igoa ia Ayumi i le aʻoga tulagalua, sa ia fai mona sini le molimau atu i tamaiti uma o lana vasega. I lona taumafai e faagaee le naunau fiafia o lona faiaʻoga ma tamaiti o lana vasega, sa ia maua se faatagaga e tuuina ai ni lomiga faale-Tusi Paia i le potutusi a le aʻoga. O le iʻuga, e 13 suʻesuʻega faale-Tusi Paia na ia faia i tausaga e ono sa iai i le aʻoga tulagalua. O se tasi o na tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia ma isi i le aiga o le tagata suʻesuʻe na oo ina avea ma Kerisiano papatisoina.

12. E mafai faapefea e tamaiti ona latou mauaina aogā silisili mai sauniga faa-Kerisiano?

12 E matuā talafeagai mo le mauaina o le malosi faaleagaga le auai e lē aunoa i sauniga. Na timaʻi atu le aposetolo o Paulo i ona uso talitonu ina ia ‘aua le lafoaiina le faapotopotoina o i latou, e pei o le masani a isi.’ Seʻi aua neʻi avea lena mea ma a tatou masani, auā e tutusa lelei lava le tele o aogā e maua e tagata talavou ma ē matutua, pe a auai e lē aunoa i sauniga faa-Kerisiano. (Eperu 10:24, 25; Teuteronome 31:12) E ao ona aʻoaʻoina le fanau ina ia faalogologo lelei. E matuā tāua foʻi sauniuniga mo sauniga, auā e maua le aogā silisili pe a fai se sao uigā e ala i le faia o ni tali. E ui atonu e amata ona fai e se tamaitiiti laʻitiiti ni ana tali i le taʻua o ni upu se tasi pe lua, pe faitau foʻi se vaega itiiti o se palakalafa, ae o le a sili atu ona aogā pe a toleniina tamaiti ia saʻili e i latou lava ni tali ma faaupu i a latou lava upu. Pe o faataatia ea e oulua mātua le faaaʻoaʻoga e ala i le faia e lē aunoa o ni a oulua foʻi tali uigā? E lelei foʻi ona tofu tagata taʻitoʻatasi o le aiga ma sana lava Tusi Paia, se tusipese, ma se kopi o le lomiga o loo faaaogā mo le talanoaga faale-Tusi Paia.

13, 14. (a) Aiseā e ao ai ona galulue faatasi mātua ma a latou fanau i le faiva? (e) O le ā o le a mafai ai ona avea le auaunaga i le fanua o se mea e aogā ma olioli ai le fanau?

13 O mātua e atamamai, o le a latou tataʻi atu le malosi faatalavou o a latou fanau mo le auauna atu ia Ieova, e ala i le fesoasoani ia i latou ina ia avea le talaʻiga o se vala tāua o o latou olaga. (Eperu 13:15) Seʻi vaganā lava ua galulue faatasi mātua ma a latou fanau i le faiva, ona mafai lea ona latou faamautinoa o le a maua e a latou fanau le toleniga manaʻomia e avea ai o ni faifeʻau ‘e leai se mea e mamā ai, latou te talaʻitonuina le upu moni.’ (2 Timoteo 2:15, LF ) Ae faapefea la oe? Pe afai o oe o se matua, po o e fesoasoani ea i lau fanau e sauniuni mo le auaunaga i le fanua? O le faia faapea o le a mafai ai ona avea le faiva o se mea e olioli ai, e uigā, ma fuatele mai mo i latou.

14 Aiseā e aogā ai ona galulue faatasi mātua ma a latou fanau i le faiva? O lenei faiga e mafai ai e fanau ona latou mātau ma faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga lelei a o latou mātua. I le taimi lava e tasi, e mafai ai e mātua ona la mātauina le uiga, le amio, ma se tomai ua iai i la laʻua fanau. Ia mautinoa o loo e alu ma ave lau fanau i vala eseese o le faiva. Pe afai e mafai, ia tofu le tamaitiiti ma sana lava ato talaʻi, ma ia aʻoaʻoina e tausi lelei lana ato i se tulaga e mamā ma manaia i le vaai mai a isi. O le maumauaʻi i toleniga ma faalaeiauga, o le a tupu aʻe ai se talisapaia moni mo le faiva, ma o le a iloa ai e fanau o le galuega talaʻi o se auala lea e faaalia ai le alofa mo le Atua ma tuaoi.—Mataio 22:37-39; 28:19, 20.

Ia Tausisia le Malosi Faaleagaga

15. Talu ai e tāua tele le tausisia o le malosi faaleagaga o le aiga, o ā la nisi o auala e faia ai lenei mea?

15 E manaʻomia tele le tausisia o le malosi faaleagaga o le aiga. (Salamo 119:93) O se tasi o auala e faia ai lenei mea o le talanoaina lea o mea faaleagaga faatasi ma lou aiga i avanoa uma. Po ua outou talanoaina faatasi ma i latou le mau faale-Tusi Paia mo le aso? Po o sa outou masani ea le talatalanoa faatasi i ni mea tutupu i le auaunaga i le fanua po o ni manatu tāua mai mekasini fou o Le Olomatamata ma le Ala Mai! ‘pe a outou savalivali i le ala’? Po o outou manatua ea le tatalo atu ia Ieova e faafetai i ai mo aso taʻitasi o le olaga ma le anoanoaʻi o ana sauniuniga ‘pe a outou taooto, pe a outou tulai foi’? (Teuteronome 6:6-9) Pe a vaaia e lau fanau le atagia atu o lou alofa mo le Atua i mea uma e te faia, o le a fesoasoani lena ia i latou ina ia avea le upu moni ma sa latou lava meatotino.

16. O le ā le aogā o le faalaeiauina o le fanau ina ia fai ni a latou lava saʻiliʻiliga?

16 E iai taimi o le a manaʻomia ai e le fanau taʻiala ina ia taulau manuia ai i le fesagaʻia o faafitauli po o ni tulaga e mapuna aʻe. Na i lo o le taʻu atu ia i latou i taimi uma lava o le mea e fai, aiseā e lē faaali ai ia i latou le auala e iloa ai le silafaga a le Atua i le mataupu, e ala i le faalaeiauina o i latou e fai ni a latou lava saʻiliʻiliga? O le aʻoaʻoina o le fanau ina ia faaaogā lelei meafaigaluega uma ma lomiga ua saunia e ala mai le “auauna faamaoni,” o le a fesoasoani lea ia i latou e ati aʻe ai sa latou faiā vavalalata ma Ieova. (1 Samuelu 2:21e) Ma pe a latou faasoa atu i isi tagata o le ʻauaiga mea aogā ua maua mai a latou saʻiliʻiliga faale-Tusi Paia, o le a atili ai ona faateleina le malosi faaleagaga o le aiga.

Ia Faalagolago Atoatoa ia Ieova

17. Aiseā e lē tatau ai i mātua nofo toʻatasi ona lotovaivai e tusa ai o le tausia aʻe o a latou fanau e avea o ni Kerisiano?

17 Ae faapefea aiga o loo iai mātua nofo toʻatasi? E iai ma nisi luʻi e fesagaʻia e nei aiga e tusa ai o le tausia aʻe o le fanau. Peitaʻi, o outou na o mātua nofo toʻatasi, seʻi aua le lotovaivai! E mafai ona taulau manuia, e pei ona faaalia mai e le toʻatele o mātua nofo toʻatasi o ē ua faatuatua i le Atua, ua latou usiusitai e faatatauina ana fautuaga, ma ua latou tausia aʻe ni fanau lelei ma malolosi faaleagaga. (Faataoto 22:6) O le mea moni, o Kerisiano ua avea ma mātua nofo toʻatasi e manaʻomia ona latou faalagolago atoatoa atu ia Ieova. E ao ona latou talitonu o le a ia saunia mai le fesoasoani.—Salamo 121:1-3.

18. O ā manaʻoga tau i le mafaufau ma manaʻoga faaletino o fanau e ao i mātua ona uaʻi atu i ai, ae o le ā e ao ona faamamafaina?

18 Ua iloatino e mātua atamamai e faapea ‘e iai ona po e ʻataʻata ai ma ona po e saasaa ai.’ (Failauga 3:1, 4) Mo le faatupuina aʻe tau i le mafaufau ma le faaletino o se tamaitiiti, e manaʻomia ai taimi paganoa faapea faafiafiaga ma faamalositino e paleni ma aogā. O musika e ati aʻe ai aemaise lava le usuina o pese o viiga i le Atua, o le a fesoasoani lena i se tamaitiiti e faatupu aʻe ai sona uiga lelei lea e mafai ona tāua i le faamalosia o la laʻua faiā ma Ieova. (Kolose 3:16) O le vaitaimi o le talavou o le taimi foʻi lea e sauniunia ai ina ia avea o se tagata matua e mataʻu i le Atua, ina ia mafai ona faaauau e faavavau ona ola i se lalolagi parataiso.—Kalatia 6:8.

19. Aiseā e mafai ai ona mautinoa e mātua o le a faamanuia mai Ieova i a latou taumafaiga i le tausia aʻe o a latou fanau?

19 O le finagalo o Ieova, ina ia taulau aiga Kerisiano uma i le avea o ni aiga e malolosi faaleagaga. Pe afai tatou te alolofa moni i le Atua ma faia le mea silisili e usiusitai atu ai i lana Afioga, o le a ia faamanuiaina a tatou taumafaiga ma foaʻi mai pea ia i tatou le malosi e manaʻomia e mulimuli ai i ana taʻiala ua faagaeeina. (Isaia 48:17; Filipi 4:13) Ia manatua, e faatapulaaina le avanoa lea o loo e maua e aʻoaʻoina ma toleniina ai lau fanau, ma o le a lē toe maua. Ia e faia le mea silisili e faatatauina ai fautuaga o le Afioga a le Atua, ona faamanuia lea e Ieova au taumafaiga i le tausiaina o se aiga e malolosi faaleagaga.

O ā Mea sa Tatou Aʻoaʻoina?

• Aiseā e tāua tele ai le faatauina mai o le taimi a o toleniina le fanau?

• Aiseā e manaʻomia ai se faaaʻoaʻoga lelei a mātua?

• O ā nisi o auala tāua e fesoasoani i le fanau ina ia malolosi ai faaleagaga?

• E mafai faapefea ona tausisia le malosi faaleagaga o se aiga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 24, 25]

O aiga e malolosi faaleagaga e lē aunoa ona latou suʻesuʻeina le Afioga a le Atua, auai i sauniga faa-Kerisiano, ma auai faatasi i le faiva