Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Olioli i le Faamoemoe o le Malo!

Ia Olioli i le Faamoemoe o le Malo!

Ia Olioli i le Faamoemoe o le Malo!

O SE faatasiga olioli na faatasia ai se aofia e toʻa 5,784 i a Mati 10, 2001, i nofoaga e tolu i le setete o Niu Ioka, lea e faaaogā e le aiga toʻatele o Peteli. O lea faatasiga o le faauuga o le vasega lona 110 a le aʻoga faamisionare a Kiliata.

O Carey Barber, o se sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova, o ia lea na faafeiloaʻia maia le aofia atoa ma amata ai loa le polokalame i lona saunoa mai: “O se fiafiaga i a i matou le iloaina, ua māeʻa nei ona toleniina vasega e 110 o Kiliata e avea o ni misionare ma ua tofia atu i oganuu i le lalolagi aoao.”

Le Auala e Tumau ai le Olioli

Ina ua māeʻa saunoaga amata a le uso o Barber, ona faafeiloaʻi mai lea e Don Adams le aofia, e aufaatasi ai ma le toʻa 48 o ē na faauuina, i le mataupu “O le Faamanuia a Ieova e Faatamaoaigaina ai i Tatou.” I le faavaeina o lana lauga i le Faataoto 10:22, na ia faamanatu mai ai i le aofia e faapea, e tausi ma faamanuia mai Ieova i ana auauna pe a latou faamuamuaina manaʻoga o le Malo i o latou olaga. Sa ia faalaeiauina le ʻaufaauu ina ia talia o latou tofiga fou i le agaga naunautaʻi lava e tasi lea sa faaalia foʻi e le aposetolo o Paulo ina ua valaauliaina o ia e ‘alu atu i Maketonia ma fesoasoani ai.’ (Galuega 16:9) E ui lava sa iai toʻatugā na tatau ona foʻia, ae na avea le naunautaʻi o Paulo e talaʻi atu i nofoaga sa faatonuina o ia i ai, ma itu na iʻu ai i le tele o faamanuiaga e olioli ai.

Sa faamāeʻaina e le vasega faauu le lima masina o a latou saʻiliʻiliga i le Tusi Paia ma toleniga sa sauniunia ai mo le galuega faamisionare. Peitaʻi, na faalaeiauina pea i latou e Daniel Sydlik, o se sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova, ina ia faaauau ona avea i latou o nisi e aʻoaʻoina mea. I le talanoaina o le matua “Ia Avea o ni Soo Moni,” sa ia faapea mai ai: “O le avea ma soo o lona uiga ia faaauau pea ona usiusitai i fetalaiga a Iesu. E aofia ai lo tatou naunautaʻi e faalogo atu pea i ana fetalaiga, i lana feʻau, i ana aʻoaʻoga.” Na ia taʻua e faapea, e lē taitai ona faia e soo o Keriso ni filifiliga e aunoa ma le faalogologo atu i le siʻufofoga o le Matai; ua matuā tumu le soifuaga o Keriso i le atamai o le Atua. (Kolose 2:3) E leai se isi o i tatou e mafai ona tasi lava se taimi e faalogo atu ai i fetalaiga a Iesu, ona faia loa lea o se faaiʻuga faapea ua tatou iloa uma mea e uiga i a te ia, o lea na faalaeiauina ai e le uso o Sydlik le ʻaufaauu ina ia faaauau ona latou aʻoaʻoina mea, ia faatatauina, ma aʻoaʻo atu le upu moni faa-Kerisiano, lea e iʻu ai i le saʻolotoga.—Ioane 8:31, 32.

Ina ia olioli pea i le auaunaga i le Atua, e tatau i se tasi ona talia aʻoaʻiga ma faasaʻoga. Na faatulaʻi mai e Lawrence Bowen, o le faiaʻoga o Kiliata le fesili: “Po o le a Faasaʻoina Oe e Ou Fatugaʻo?” Sa ia taʻua e faapea, i le Tusi Paia, o loo faasino atu ai fatugaʻo faafaatusa i mafaufauga ma faalogona loloto o se tasi. E mafai e na mafaufauga ma faalogona ona faasaʻoina se tasi pe afai e goto ifo fautuaga faagaeeina mai le Afioga a le Atua, i vala loloto o uiga o se tasi. (Salamo 16:7; Ieremia 17:10) E mafai foʻi e le olaga faamaoni o se tasi ona faagaeetia ai Ieova i se tulaga uigā. Ina ua māeʻa ona faitauina le Faataoto 23:15, 16, ona fesili mai lea o le failauga: “Po o le a faasaʻoina ea oe e ou fatugaʻo?” Sa ia taʻua atili: “E matou te tatalo o le tulaga lena e iai, ona outou faapogaia ai lea o se lagona matuā fiafia i a Ieova lava ia. O le a outou faapogaia ona lagona sili ona māfana. Ioe, o le a outou faagaeeina ai le olioli i le finagalo o le Atua a o outou tumau ma le faamaoni i o outou tofiga.”

O le lauga faaiʻu o lenei vaega o le polokalame sa fofogaina mai e Mark Noumair, o lē sa auauna o se misionare i Kenya a o leʻi avea ma faiaʻoga o Kiliata. O lana lauga sa faamatuaina “E Sili Atu Ona Lelei le Vaai i ai o Mata,” na faamatilatila ai le tāua o le faatupu aʻe o se lagona o le lotomalie. I le ōgatusa ma le Failauga 6:9, na fautua mai ai le uso o Noumair: “Ia talia le mea moni. O lona uiga o le ‘mea ua maua mai.’ Na i lo le na ona moomoo i se mea e te manaʻo e fai ae lē o faia, ia uaʻi atu lou mafaufau i le faaaogāina i se auala e sili ona lelei o ou tulaga o loo iai nei. O le ola i moomooga, le faatalitalia o ni mea e lē ono mauaina, po o le teuloto pea o ni vala lē lelei o lou tofiga, o le a na ona atili ai ona e lē maua le fiafia ma le lotomalie.” Ioe, e tusa lava po o fea o loo tatou iai pe o ā foʻi tulaga o iai, ae o le atiina aʻe o se lagona faamalieina ona o la tatou faiā ma le Atua, i o tatou lava tulaga o iai, e maua ai se agaga olioli i le auauna atu i Lē Sili na Foafoaina i tatou.

Mea Olioli na Tutupu i le Auaunaga o le Malo ma i Kiliata

Ina ua māeʻa fautuaga aogā mai na lauga, ona toe faamanatu mai lea e le ʻauaʻoʻoga nisi o mea tutupu na latou olioli ai a o auai i le faiva i le lautele i le faagasologa o le lima masina o a latou lesona. E ala i le taʻitaʻiga a Wallace Liverance, le lesitala o le Aʻoga o Kiliata, na taʻu mai ai e le ʻaufaauu le auala na latou faailoa atu ai i latou lava o faifeʻau a le Atua. (2 Korinito 4:2) Sa mafai ona latou pāʻia lotofuatiaifo mai le Atua o nisi tagata. Sa faaalia mai i mea na tutupu i le ʻauaʻoʻoga le auala na amataina ai suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma tagata lotofaamaoni na latou feiloaʻi i le auala, i le faiva mai lea fale i lea fale, ma isi foʻi vala. E iai ni taimi na taʻu mai ai e tagata fiafia e faapea, o loo iai i lomiga faale-Tusi Paia a le faalapotopotoga a Ieova le upu moni. Sa matuā talisapaia lava e se tasi mafine se fuaiupu patino mai le Tusi Paia. I le taimi nei o loo ia suʻesuʻeina ai le Tusi Paia ma Molimau a Ieova.

Na sosoo ai ma le faatalanoaina e Joel Adams o nisi na faauu mai Kiliata i ni tausaga ua mavae atu. O lana matua, “Aua Lava Neʻi Taofia le Aʻoaʻoina Mai, Aua Lava Neʻi Taofia le Auauna Atu i a Ieova.” Sa aumaia e i latou na faatalatalanoa ni fautuaga matuā talafeagai mo misionare fou. I le toe manatuaina o ona aso a o avea o se tasi o le vasega lona 26 a Kiliata, na faapea mai ai Harry Johnson: “Sa aʻoaʻoina i matou e faapea, e taʻitaʻia pea e Ieova ona tagata, ma o le a ia taʻitaʻia lava ona tagata. Sa avea lena faamautinoaga o se faalaeiauga i le faagasologa mai o tausaga.” Na tomatau mai William Nonkes, o se tasi o le vasega lona 53 a Kiliata, i le ʻaufaauu e faapea: “O le mea silisili lava, ia teu i manatu mataupu silisili o le Tusi Paia, ma faatatauina i filifiliga uma e tatau ona outou faia i le olaga i le taimi nei e oo i le faavavau. O le iʻuga, o le a mafai ai ona e tumau i lou tofiga, ma o le a faaʻoaina oe i faamanuiaga a Ieova.”

“Ua Faamalosiauina e Faataunuu le Finagalo o Ieova” o le matua lena sa filifilia e Richard Rian mo lana vaega i le polokalame. O se tasi o ē na ia faatalanoaina, o John Kurtz, o sē na faauu mai le vasega lona 30, ma ua silia ma le 41 tausaga o auauna o se misionare i Sepania. Ina ua fesiligia e faatatau i le faagasologa o aʻoaʻoga i Kiliata, na taʻua e le uso o Kurtz: “O le tusi aʻoga autū lava o le Tusi Paia. Sa iai foʻi ma isi a matou lomiga e fesoasoani i le faia o suʻesuʻega faale-Tusi Paia, ma na aogā i a i matou e malamalama ai i le Tusi Paia. E maua uma e tagata na fesoasoani. E leai ni faamatalaga faalilolilo e maua i Kiliata. E lē mafai ona gata mai loʻu faamamafaina o lenei manatu auā ua mafai e tagata uma ona maua faamatalaga o loo maua i Kiliata.”

O le uso o Gerrit Lösch, o se sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova, sa ia faaiʻuina le polokalame faaleagaga e ala i le talanoaina o le mataupu “I Luga Aʻe ma Lalo Ifo o Aao o Ieova.” Sa ia faamalamalamaina le auala ua faatusa ai e le Tusi Paia, le puipuiga ma le lagolagosua a le Atua mo ana auauna faamaoni, i ni apaʻau o le aeto. (Teuteronome 32:11, 12; Salamo 91:4) O nisi taimi e faaloloa atu ai e le aeto ona apaʻau mo se taimi umi ina ia faamalumalu mai ai lana toloaʻi. I nisi taimi, e ono ofaofataʻi mai ai e le aeto tinā lana toloaʻi i ona apaʻau ina ia puipuia i latou mai savili mālūlū. I se tulaga talitutusa faapena ma i le ōgatusa ma lana fuafuaga, e mafai ai e Ieova ona fesoasoani mai i ana auauna faamaoni, aemaise lava pe a latou fesagaʻi ma puapuaga faaleagaga. E lē faatagaina e Ieova ana auauna ina ia oo i ai ni faaosoosoga e sili atu i se mea e mafai ona latou lavatia, ae na te saunia se mea e sao mai ai, ina ia latou lavā onosaia. (1 Korinito 10:13) Na faaiʻu upu a le uso o Lösch i lona faapea mai: “Ina ia tumau lo tatou puipuiga faaleagaga, e tatau ona tatou tumau pea i lalo ifo o aao o Ieova. O lona uiga, e lē tatau ona tatou ati aʻe se agaga o le fia tutoʻatasi. Seʻi o tatou mafuta vavalalata atu pea i a Ieova ma lana faalapotopotoga ua pei o se tinā, ae ia lē vavaeeseina i tatou mai i a la taʻiala ma fautuaga alofa.”

Sa faitau mai e le taʻitaʻifono feʻau faauaealesi ma faamanuiaga mai i ē uma na molimoli mai o latou moomooga alofa mai itu uma o le lalolagi. Ona sosoo loa lea ma le tufatufaina o tusipasi. Ina ua faavaeina le Aʻoga o Kiliata, sa iai se fuafuaga faapea e na o sina vaitaimi e tusa ma le lima tausaga o le a faagasolo ai ni vasega e faatapulaa mai lo latou aofaʻi. Ae peitaʻi, ua tusa nei ma le 58 tausaga o loo faagaoioia pea e Ieova le Atua le aʻoga. E pei ona taʻua e le uso o Barber i ana upu na amata ai le sauniga: “Maʻeu se matatiʻa ofoofogia ua faataatia e le ʻaufaauu o Kiliata talu mai le 1943, ina ua uluaʻi faavaeina Kiliata! O a latou taumafaiga tuufaatasi ua iʻu ai i le faaopoopo atu i le faalapotopotoga mataʻina a Ieova o le faitau selau o afe o ē agamalu o le lalolagi.” Ioe, ua faia e lenei aʻoga faamisionare se sao i le aumaia o le faitau miliona o i latou ua olioli nei i le faamoemoe o le Malo.

[Pusa i le itulau 24]

FAAMAUMAUGA O LE VASEGA

Aofaʻi o atunuu o loo iai o latou sui: 8

Aofaʻi o atunuu ua tofia i ai: 18

Aofaʻi o tagata aʻoga: 48

Faatatauga o tausaga: 34

Faatatauga o tausaga i le upu moni: 18

Faatatauga o tausaga i le faiva faataimi atoa: 13

[Ata i le itulau 25]

Vasega Faauu Lona 110 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata

I le lisi i lalo, o laina e amata mai luma agaʻi i tua, ma o igoa e lisi mai le itu agavale i le itu taumatau i laina taʻitasi.

(1) Vacek, E.; Madelin, L.; Evans, G.; Watanabe, K. (2) Trafford, P.; Turfa, J.; Wilson, P.; Williams, R.; Weber, A. (3) Johnson, T.; Hanau, K.; Mourlhou, F.; Charpentier, F.; Peckham, R.; Androsoff, P. (4) Seegers, T.; Seegers, D.; Bailey, P.; Bailey, M.; Madelin, K.; Lippold, E.; Lippold, T. (5) Evans, N.; Gold, R.; Bollmann, I.; Vacek, R.; Oundji, J.; Wilson, N. (6) Turfa, J.; Zuidema, L.; Zuidema, R.; Bengtsson, C.; Bengtsson, J.; Galano, M.; Galano, L. (7) Peckham, T.; Mourlhou, J.; Charpentier, C.; Gold, M.; Bollmann, R.; Oundjian, F. (8) Weber, R.; Johnson, B.; Hanau, D.; Watanabe, Y.; Williams, R.; Trafford, G.; Androsoff, T.