Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Origen—Na Faapefea Ona Aafia le Lotu i Ana A‘oa‘oga?

Origen—Na Faapefea Ona Aafia le Lotu i Ana A‘oa‘oga?

Origen—Na Faapefea Ona Aafia le Lotu i Ana Aʻoaʻoga?

“O le taʻitaʻi sili o le Lotu talu ona mavae atu Aposetolo.” O le auala lena na viiviia ai e Ierome o lē na faaliliuina le Tusi Paia faa-Latina o le Vulgate, le faifeʻau o le senituri lona tolu, o Origen. Peitaʻi sa lē o tagata uma na latou manatu i a Origen i se faaeaea faapena. O nisi sa manatu o ia o se aa leaga na puna mai ai aʻoaʻoga e feteenaʻi ma le upu moni. I faamatalaga a se alii tusitala o le lona 17 senituri, ua faailoa mai ai ē na faitio e faatatau i a Origen e faapea: “O le tele lava o ana aʻoaʻoga e matuā lē faavaea lava ma mataʻutia, o se mea oona mataʻutia e taufaaosooso, ua ia luaiina mai i le lalolagi.” O le mea moni, e tusa ma le tolu senituri talu ona maliu, ae faasilasila aloaʻia mai loa Origen e faapea o se tagata na faamaamulu ese mai le talitonuga na aloaʻia.

AISEĀ na faapogaia ai e Origen faalogona o le naunau fiafia faapea foʻi ma le feitagaʻi? O ā aafiaga na ia faia a o tuputupu aʻe aʻoaʻoga a le lotu?

Maelega mo le Lotu

Na fanau Origen i le tusa o le 185 T.A. i le aai Aikupito o Alesania. Sa matuā aʻoaʻoina lelei o ia i tusitusiga faa-Eleni, ae sa faamalosia o ia e lona tamā, o Leonides, ina ia faapena foʻi le lelei o ana taumafaiga i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. I le 17 o tausaga o Origen, na malele mai ai se poloaʻiga a le emeperoa Roma ina ia avea o se solitulafono le suia e se tasi o lana lotu. Na falepuipui ai le tamā o Origen ona o lona avea ma Kerisiano. I le faatumulia o Origen i le maelega o se talavou, sa ia filifili ai e faatasi atu i lona tamā i le falepuipui ma ia faamaturoina. I le vaai atu o le tinā o Origen i lenei mea, na alu ai le tinā ma nanā ofu o lana tama ina ia taofia ai o ia i le alu ese mai le aiga. Sa tusi augani atu Origen i lona tamā: “Ia e faaeteete ina ia lē suia lou mafaufau ona o i matou.” Sa tumau pea Leonides seʻia oo ina faaoo le sala oti i a te ia, ma tuua ai si ona aiga ua matitiva. Peitaʻi, o le taimi lena ua lava telē le mamao ua oo i ai le atamai o Origen i ana aʻoaʻoga, sa mafai ai ona ia tausia si ona tinā ma ona uso laiti e toʻaono e ala i le avea o ia o se faiaʻoga i tusitusiga faa-Eleni.

O le faanaunauga sa iai i le emeperoa ina ia taofia le salalau atu o le Faa-Kerisiano. Talu ai sa taulaʻi atu lana poloaʻiga e lē i na o tagata aʻoga ae faapea foʻi faiaʻoga, o lea na sosola ese ai mai Alesania, i latou uma lava sa avea ma faiaʻoga i mataupu faalotu Kerisiano. Ina ua ʻaiʻoi atu tagata e lē o ni Kerisiano o ē sa saʻili mo ni faatonuga faale-Tusi Paia, i le talavou o Origen mo sana fesoasoani, sa ia talia lelei lenei galuega e peiseai o se tofiga mai le Atua. E toʻatele ana tagata aʻoga sa faamaturoina, o nisi na fasiotia lava a o leʻi māeʻa a latou suʻesuʻega. I se lamatiaga sili na fesagaʻi ma ia lava, na avatu faaaliali ai lava e Origen ni faalaeiauga i ana tagata aʻoga i taimi sa latou tulaʻi ai i luma o se faamasino, i totonu o se falepuipui, pe a o sauni e faaoo i ai le sala oti. Ua lipotia mai e le tusitala o talafaasolopito o le senituri lona fā, o Eusebius e faapea, ina ua taʻitaʻi atu i latou e fasiotia, sa alu atu Origen, “ma le matuā lototele, ua fāʻalo atu, ma sogi i a i latou.”

Sa faapogaia e Origen le lotoa o le toʻatele o tagata e lē o ni Kerisiano, o ē na tuuaʻia o ia ona o le faaliliuina ma le fasiotia o a latou uō. O le tele o taimi e toetoe lava lē sao mai o ia i osofaʻiga a tagata tetee ma se oti mataʻutia na semanū e oo i ai. E ui na iʻu ina fesolasolataʻi solo o ia i nofoaga eseese ina ia sao mai i a i latou na tulituliloaina o ia, ae sa leʻi faamaamulu ai lava Origen mai i ana aʻoaʻoga. O lena uiga lē fefe ma le tuutoina atu sa matuā maofa ai lava Temetiu, le epikopo o Alesania. O lea, i le na o le 18 tausaga o Origen, na tofia ai o ia e Temetiu e avea ma uluaʻoga o le aʻoga mo mataupu faalelotu i Alesania.

Mulimuli ane, na oo ina avea Origen o se tagata atamai taʻutaʻua ma o se tusitala sa tele ni tusi na ia tusia. Na faapea mai nisi sa ia tusia tusi e 6,000, e ui ina foliga mai ua soona faatele lenei faamatalaga. E sili ona taʻutaʻua o ia i lana tusi o le Hexapla, o se faaopoopoga telē, e 50 tusi mo Tusitusiga Eperu. Sa faatulaga e Origen le Hexapla i laina uumi e ono o loo tusia ai: (1) le mau i le faa-Eperu ma le faa-Arama, (2) se faaliliuga o lena mau i le faa-Eleni, (3) le mau e tusa ai ma le faaliliuga a Akula i le gagana Eleni, (4) le mau e tusa ai ma le faaliliuga faa-Eleni a Symmachus, (5) le Septuagint faa-Eleni lea na toe teuteu e Origen ina ia fesootaʻi lelei atu i se tulaga sili ona saʻo i le mau faa-Eperu, ma le (6) le mau e tusa ai ma le faaliliuga faa-Eleni a Theodotion. Na tusi mai se alii poto i mataupu faale-Tusi Paia, o John Hort e faapea: “E ala i lenei tuufaatasiga o mau, sa faamoemoe ai Origen o le a faamalamalamaina le tele o fuaitau atonu e ono faavevesia ai le mafaufau pe taʻitaʻisesē ai foʻi se tagata Eleni o loo ia faitauina, pe afai e na o le lomiga o le Septuagint o loo ia mauaina.”

‘Ua Sili Atu Manatu na i lo le Mea ua Tusia’

E ui i lea, o le siʻomaga lavelave faalotu o le senituri lona tolu na telē lava se aafia ai o le faamatalaina e Origen o le aʻoaʻoga a le Tusi Paia. E ui sa pōpōfou le faa-Kerisinetoma i lena taimi, ae sa faaleagaina foʻi i talitonuga e lē faale-Tusi Paia, ma sa aʻoaʻoina atu e ona lotu salalau solo le anoanoaʻi o aʻoaʻoga eseese.

Sa talia e Origen nisi o nei aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia, i lona faapea mai, o aʻoaʻoga a le ʻauaposetolo. Peitaʻi, sa iai lava ona masalosaloga i isi mataupu. O le taimi lena, sa fesouaʻiina solo ai mafaufau o le toʻatele o ana tagata aʻoga i mataupu feteenaʻi tau filosofia sa taatele i lena vaitaimi. I se taumafaiga e fesoasoani i na tagata, na faia ai e Origen se saʻiliʻiliga māeʻaeʻa i aʻoaʻoga eseese faafilosofia ia ua aafia ai mafaufau o ana tagata aʻoga talavou. Sa ia taumafai e avatu i ana tagata aʻoga ni tali faamalieloto i a latou fesili faafilosofia.

I sana taumafaiga e tau faaōgatusa le Tusi Paia ma filosofia, na tele ai ina faaaogā e Origen le metotia o le faia o ni faaupuga faafaatusa e nanā ai le uiga moni faaleagaga, ina ia faamatalaina ai le Tusi Paia. Sa ia ioe e iai i taimi uma le uiga faaleagaga o se mau, peitaʻi e lē o taimi uma e iai sona uiga faaletino. E pei ona mātauina e se tasi alii poto, o lenei faiga na mafai ai e Origen ona faia “se auala na te faauiga ai le Tusi Paia i so o se manatu lē faale-Tusi Paia sa ōgatusa ma lana lava auala na ia aʻoaʻoina ai mataupu faalelotu, ae i le taimi e tasi o loo faapea mai o ia (ma e mautinoa lava sa ia manatu moni i a te ia) o se tagata o loo sili ona maelega ma faamaoni i le faamatalaina o manatu o le Tusi Paia.”

Na maua se malamalamaga tonu i le ituaiga o mafaufauga sa i a Origen, e ala i se tusi na ia tusi atu ai i se tasi o ana tagata aʻoga. Na taʻu atu e Origen faapea, sa faaaogā e tagata Isaraelu le auro mai Aikupito e gaosia ai ipu ma isi mea mo le malumalu o Ieova. O iinei sa ia iloa ai le aogā o le metotia o le faia o faaupuga faafaatusa e nanā ai le uiga moni faaleagaga, mo lona faaaogāina o le filosofia faa-Eleni e aʻoaʻo atu ai le Faa-Kerisiano. Na ia tusi mai: “Maʻeu le aogā i fanau a Isaraelu o mea na latou aumaia mai Aikupito, lea sa lē faaaogāina lelei e tagata Aikupito, ae na faaaogā lelei e tagata Eperu, e ala i le taʻitaʻia e le poto o le Atua, mo le auaunaga i le Atua.” O iinā ua faalaeiauina ai e Origen lana tagata aʻoga ina ia “faaaogā mai le filosofia a tagata Eleni i so o se mea e ono mafai ona avea o se mataupu tau suʻesuʻega po o se sauniuniga mo le Faa-Kerisiano.”

O lenei faiga e lē pulea, sa faaaogā e faamatalaina ai le Tusi Paia na avea ma itu na faafaigatā ai ona iloatino le eseesega i le vā o aʻoaʻoga faa-Kerisiano ma le filosofia faa-Eleni. Mo se faaaʻoaʻoga, i lana tusi na faaulutalaina On First Principles, sa faamatala ai e Origen, Iesu faapea o ‘le Alo pele e toʻatasi, o lē na fanau mai, ae aunoa ma se amataga.’ Ona ia toe faapea mai lea: ‘O lona tupuaga e mai le vavau ma e faavavau. Sa leʻi mānavaina i a te ia le mānava o le ola lea na avea ai o ia ma Alo, e lē o se mea na faatupuina mai, ae na iai lava mai le amataga e pei o le Atua.’

Sa leʻi maua e Origen lenei manatu i le Tusi Paia, auā e aʻoaʻoina e le Tusi Paia faapea o le Alo pele e toʻatasi o Ieova o “le ulumatua o mea uma lava ua faia” ma o “le amataga o mea na faia e le Atua.” (Kolose 1: 15; Faaaliga 3:14) E tusa ai o se faamatalaga a le alii tusitala i mataupu faalotu, o Augustus Neander, na amata ona iai i a Origen le talitonuga o le “tupuaga e mai le vavau” e ala mai i ana “aʻoaʻoga faafilosofia i le aʻoga a Palato.” O lea, na solia ai e Origen lenei mataupu silisili faavae o le Tusi Paia: “Ia le sili lo outou manatu i le mea ua tusia.”—1 Korinito 4:6.

Na Taʻusalaina Sē na Faamaamulu Ese Mai le Talitonuga sa Aloaʻia

A o faasolo ona uluaʻi tausaga o se faiaʻoga, na aveesea ai e le Sinoti a Alesania tofi faafaifeʻau sa i a Origen. Atonu na tupu lenei mea talu ai sa lotoleaga le epikopo o Temetiu i le alualu aʻe pea o le taʻutaʻua o Origen. Na see atu Origen i Palesitina, o iinā na matuā faateleina ai le viiviia o ia o sē na iloga lona lelei i le puipuia o le aʻoaʻoga faa-Kerisiano, ma na faaauau ai pea ona avea o ia ma faifeʻau iinā. O le mea moni, ina ua aliaʻe le ‘faamaamulu ese mai talitonuga sa aloaʻia’ i atunuu i Sasaʻe, sa tāpā lana fesoasoani ina ia talanoa atu i faifeʻau na ō ese ia toe foʻi ane i le talitonuga na ola aʻe ai. Ina ua mavae lona maliu i le 254 T.A., na matuā matagā lava se talaaga o le igoa o Origen. Aiseā?

Ina ua avea le Faa-Kerisiano ma lotu lauiloa, o le aʻoaʻoga na taliaina e le lotu e avea ma aʻoaʻoga faavae na oo ina matuā vaʻiliʻili lelei. O lea, sa lē talia ai e le soloaʻiga mulimuli ane o isi tagata atamamai i mataupu faalotu, le tele o manatu taumatemate o Origen ma i nisi lava taimi o ni manatu faafilosofia e lē moni. O na aʻoaʻoga na amata ai ona sasao aʻe feteenaʻiga ogaoga i totonu o le lotu. I se taumafaiga e faafilemu nei finauga ma ia puipuia le autasi, na faia ai loa e le lotu se moliaga aloaʻia faasaga i a Origen faapea sa faamaamulu ese o ia mai le talitonuga aloaʻia a le lotu.

Sa lē na o Origen na faia ni sesē. O le mea moni lava, na valoia e le Tusi Paia se vavae ese tele o le a iai mai aʻoaʻoga mamā a Keriso. Na amata ona olaola lenei faaaposetasi i le iʻuga o le uluaʻi senituri, ina ua maliliu atu aposetolo o Iesu. (2 Tesalonia 2:6, 7) Mulimuli ane, na faavaeina ai e nisi na faapea mai o Kerisiano, se lotu na taʻua o le “lotu e tausisi atu i aʻoaʻoga faavae,” ae faapea mai o isi uma o “tagata ua faamaamulu ese mai le talitonuga sa aloaʻia.” Peitaʻi o le mea moni lava, o Kerisinetoma lea na sili atu ona latou fulitua i le Faa-Kerisiano moni.

‘Le Mea ua Igoa Pepelo o le Poto’

E ui lava i taumatematega e tele a Origen, ae o loo iai i ana tusitusiga ni mea e aogā. Mo se faaaʻoaʻoga, ua taofimau pea e le Hexapla le suafa o le Atua i lona sipelaina i mataʻitusi e fā o le uluaʻi gagana Eperu, lea e taʻua o le Tetakalamatoni. Ua avea lenei o se faamaoniga tāua e faapea sa iloa ma faaaogā e uluaʻi Kerisiano le suafa totino o le Atua—o Ieova. E ui lava i lea, na lapataʻi mai i se tasi taimi le tagata sa avea ma ulu o le lotu i le lona lima senituri, e igoa i a Theophilus e faapea: “O tusitusiga a Origen e tai pei se laufanua o loo iai ituaiga uma o fugalaau. Pe afai ou te maua iinā se fugalaau manaia, ou te fatiina; ae afai e iai se mea i lena fugalaau e tau foliga matuitui mai, ou te ʻalofia e pei ona ou ʻalofia o se tui.”

O lona paluina faatasi o aʻoaʻoga a le Tusi Paia ma filosofia faa-Eleni, na matuā tumu ai aʻoaʻoga faalotu a Origen i mea sesē, ma na mataʻutia āuga na oo i ai mo Kerisinetoma. Mo se faataʻitaʻiga, e ui o le tele o taumatematega lē faavaea a Origen na toe faalēaogāina mulimuli ane, ae o ona manatu e faatatau i le “tupuaga e mai le vavau” o Keriso sa fesoasoani e faataatia ai le faavae mo le aʻoaʻoga lē faale-Tusi Paia o le Tasitolu. Ua taʻu mai e le tusi o le, Church of the First Three Centuries e faapea: “O le faaaogāina o filosofia [na faaofi mai e Origen] sa fuafua ina ia lē vave ona mou atu.” Faatasi ai ma ā iʻuga? “Sa faaleagaina le tulaga faigofie na faamatalaina ai le faatuatuaga faa-Kerisiano, ma na lē mapu le solo mai o mea sesē i totonu o le Lotu.”

I lenei itu, sa tatau ai lava i a Origen ona utagia le timaʻiga a le aposetolo o Paulo ma ʻalofia le faia o sana vaega i lenei faaaposetasi e ala i le “ʻaloʻalo ese i upu leaga ma le le aoga, ma finauga i mea ua igoa pepelo ai o le iloa [“poto,” NW ].” Ae talu ai ua tele ina faavae mai ana aʻoaʻoga i lena “poto,” na iʻu ai ina ‘sese [Origen] mai le faatuatua.’—1 Timoteo 6:20, 21; Kolose 2:8.

[Ata i le itulau 31]

Ua faaalia i le “Hexapla” a Origen e faapea sa faaaogā le suafa o le Atua i Tusitusiga Kerisiano Eleni

[Faamatalaga i Ata]

Published by permission of the Syndics of Cambridge University Library, T-S 12.182

[Faamatalaga i Ata i le itulau 29]

Culver Pictures