Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faatuatua e Pei o Aperaamo!

Ia Faatuatua e Pei o Aperaamo!

Ia Faatuatua e Pei o Aperaamo!

“O e faatuatua o atalii i latou o Aperaamo.”—KALATIA 3:7.

1. Na faapefea ona fesagaʻia e Aperamo se tofotofoga fou na tulaʻi mai i Kanana?

NA TUUA e Aperamo se olaga sologalelei i Uro ona o lona usitai i le poloaʻiga a Ieova. O tulaga faigatā sa fesagaʻi ma ia i tausaga mulimuli ane, sa na o se faatomuaga lenā o le tofotofoina o lona faatuatua lea na fesagaʻi ma ia i Aikupito. Fai mai le tala a le Tusi Paia: “Sa i ai foi le oge i lea nuu.” Pagā le faigofie ona ono tigā ai o faalogona o Aperamo e tusa ai o lea tulaga! Na i lo lea, sa ia uia ni laasaga talafeagai ina ia tausia manaʻoga faaletino o lona aiga. “Ona alu ifo lea o Aperamo i Aikupito e āumau ai; auā sa vale le oge i le nuu.” E mautinoa lava sa ono mātaulia e tagata Aikupito le ʻauaiga toʻatele o Aperamo. Pe sa faamaoni ea Ieova i ana folafolaga ma ia puipuia Aperamo mai le āfaina i ni mala?—Kenese 12:10; Esoto 16:2, 3.

2, 3. (a) Aiseā na lē faailoaina ai e Aperamo le tulaga moni o lana avā? (e) I le faatautaia o le tulaga na tulaʻi mai, na faapefea ona feutagaʻi Aperamo ma lana avā?

2 Tatou te faitau ai i le Kenese 12:11-13 e faapea: “Ua latalata ina oo i Aikupito, ona fai atu lea o ia i lana avā o Sarai, Faauta mai ea, ua ou iloa o oe o le fafine lalelei; a vaai ia te oe tagata Aikupito, ona latou faapea ane lea, O lana avā lena; ona latou fasioti lea ia te au, a e faaolaina oe. Seʻi e fai atu o loʻu tuafafine oe, ina ia ou saogalemu ai ona o oe; e ola ai foi aʻu ona o oe.” E ui ua silia ma le 65 tausaga o Sarai i lenā taimi, ae sa matuā iloga lava lona lalelei. Ma na avea lenā ma lamatiaga i le ola o Aperamo. * (Kenese 12:4, 5; 17:17) Ae sa sili atu ai le lamatia o le mataupu e faatatau i fuafuaga a Ieova, talu ai o lea sa ia fetalai o le fanau a Aperamo o le a manuia ai atunuu uma o le lalolagi. (Kenese 12:2, 3, 7) Talu ai sa leʻi iai pea se fanau a Aperamo i lenā taimi, na tāua ai la le tatau ona ola pea o ia.

Sa talanoa atu Aperamo i lana avā e tusa ai o le fuafuaga na la taufai malilie uma i ai i se taimi muamua atu, o le fai atu lea o Sarai e faapea, o ia o lona tuafafine. Seʻi mātau mai, e ui lava sa iā Aperamo le pule o sē na avea ma ulu o se ʻauaiga, ae na te leʻi faatinoina i se tulaga lē magafagafa lona tulagaulu, ae sa ia tāpā le fesoasoani ma le lagolagosua a lana avā. (Kenese 12:11-13; 20:13) Ua faataatia i lenei itu e Aperamo se faaaʻoaʻoga lelei mo tane, ina ia faatino ma le alofa le tulagaulu, e faapena foʻi ona avea Sarai o se faaaʻoaʻoga mo avā i aso nei, i lona faaalia o le gauaʻi atu.—Efeso 5:23-28; Kolose 4:6.

4. E tatau faapefea i auauna faamaoni a le Atua i aso nei ona gaoioi pe a lamatia ola o o latou uso?

Sa mafai lava e Sarai ona faapea atu o ia o le tuafafine o Aperamo, auā o le mea moni o ia o lona ʻafa tuafafine. (Kenese 20:12) E lē gata i lea, sa leʻi tau manaʻomia foʻi ona ia avatu ni faamatalaga i ni tagata e leai sa latou aiā e iloa ai fua. (Mataio 7:6) E utagia e auauna faamaoni a le Atua i ona pō nei le poloaʻiga a le Tusi Paia ina ia faamaoni. (Eperu 13:18) Mo se faataʻitaʻiga, o le a lē mafai ona latou faia se pepelo pe afai ua uma ona faia se tautoga e tautala ai i le mea moni i se faamasinoga faaletulafono. Ae peitaʻi pe afai e lamatia ola faaletino po o le faaleagaga o o latou uso, e pei o taimi o sauāga po o fevesiaʻiga a o latou lava tagatānuu, latou te utagia le fautuaga a Iesu ina ia “atamamai pei o gata, a ia fifilemu e pei o lupe.”—Mataio 10:16; tagaʻi i Le Olomatamata, Novema 1, 1996, itulau e 18, palakalafa e 19.

5. Aiseā na lotomalie ai Sarai e usitai atu i le faatalosaga ane a Aperamo?

5 Na faapefea ona tali atu Sarai i le faatalosaga ane a Aperamo? O loo faamatalaina e le aposetolo o Peteru fafine e pei o Sarai e faapea o loo “faamoemoe i le Atua.” O lona uiga sa malamalama lelei Sarai i mataupu faaleagaga na aafia ai. Aemaise foʻi, sa alofa ma faaaloalo o ia i lana tane. O lea na filifili ai Sarai e ‘usiusitai atu i lana tane’ ma lē faailoaina atu lona tulaga faaipoipo. (1 Peteru 3:5) O le mea moni, o le faia faapea sa fesagaʻi ai o ia ma ni lamatiaga. “Ua oo foi Aperamo i Aikupito, ona vaaia mai lea e tagata Aikupito o le fafine ua lalelei tasi lava ia. Ua ilo atu foi o ia e alii sa ia Farao, ma ua vivii ia te ia ia Farao; ona avane ai lea o le fafine i le fale o Farao.”—Kenese 12:14, 15.

Le Laveaʻiga a Ieova

6, 7. O le ā le tulaga mafatia na fesagaʻia e Aperamo ma Sarai, ma na faapefea ona laveaʻia e Ieova Sarai?

6 Pagā se mafatia o Aperamo ma Sarai i lenei mea! E foliga mai na toeitiiti lava faaleagaina Sarai. E lē gata i lea, talu ai sa leʻi iloa e Farao ua uma ona faaipoipo Sarai, o lea na ia matuā laʻu ane ai meaalofa iā Aperamo, ma iʻu ai ina “ia te ia foi o mamoe, ma povi, ma asini poa, ma auauna tane, ma auauna fafine, ma asini fafine, ma kamela.” * (Kenese 12:16) Ai lava se ʻinoʻino o Aperamo i nei meaalofa! E ui sa foliga mai ua leaga tele le tulaga o mea, ae sa leʻi lafoaʻia ai e Ieova Aperamo.

7 “A ua faatigaina e Ieova o Farao ma lona aiga i mala tetele ona o Sarai le avā a Aperamo.” (Kenese 12:17) E ala i se auala e lē o taʻu maia, na faailoa atu ai iā Farao le pogai moni o nei “mala.” Sa vave loa ona ia gaoioi: “Ona valaau ai lea o Farao ia Aperamo, ua faapea atu, Se a lenei mea ua e faia ia te au? Pe se a le mea na e le taʻu mai ai ia te au o lau avā ia? O le a le mea na e faapea mai ai, O loʻu tuafafine ia? Na fai aʻu mao avea o ia e fai maʻu avā; o lenei foi, faauta, o lau avā lea, ina ave ia, ma lua o. Ona poloai atu lea o Farao i ona tagata ia te ia; ona latou tuuina atu ai lea o ia la te o ma lana avā, atoa ma ana mea uma.”—Kenese 12:18-20; Salamo 105:14, 15.

8. O le ā le ituaiga o puipuiga o loo folafola mai e Ieova i Kerisiano i aso nei?

8 I aso nei, e lē o faamautinoa maia e Ieova se puipuiga o ana auauna mai aafiaga o le oti, solitulafono, oge, po o mala faalenatura. Ua folafolaina mai iā i tatou e faapea, o le a saunia pea e Ieova se puipuiga mo i tatou mai tulaga e ono lamatia ai lo tatou itu faaleagaga. (Salamo 91:1-4) O le auala autū lava o loo ia faia ai lenā mea o le saunia lea mo i tatou o ni lapataʻiga talafeagai e ala mai i lana Afioga ma “le auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45) Ae faapefea le faamataʻu mai o le oti ona o sauāga? E ui atonu e oo le oti i ni tagata taʻitoʻatasi, peitaʻi o le a lē taitai ona faatagaina e le Atua le fasiotia o ona tagata uma. (Salamo 116:15) Ae afai foʻi e oo le oti i nisi o auauna faatuatua, e mafai lava ona tatou mautinoa e faatutūina mai i latou.—Ioane 5:28, 29.

Sa Faataulagaina mo le Tausia o le Filemu

9. O le ā e faaalia mai ai sa leʻi faamautū Aperamo i se vaipanoa patino i Kanana?

9 Ina ua foliga mai ua uma atu le oge sa iai i Kanana, ona “alu ae [lea o] Aperamo nai Aikupito, o ia, ma lana avā, ma ana mea uma, o Lota foi faatasi ma ia, e o i le itu i toga [le vaipanoa e seāseā timu i le itu i saute o mauga o Iuta]. Ua mauoa tele lava Aperamo i manu, ma ario, ma auro.” (Kenese 13:1, 2) O lona uiga sa vaai tagata o le atunuu iā te ia o se tagata e aloaʻia lana upu ma sana aiā i mataupufai, o se alii sili. (Kenese 23:6) Sa leʻi iai se faanaunauga o Aperamo e faamautū i se vaipanoa patino ma faia sana vaega i mataupu faapolotiki a Kanana. Na i lo lea, na “alu foi o ia i lana malaga nai le itu i toga ua oo i Peteli, i le mea lava sa muai i ai lona fale ie, i le va o Peteli ma Ai.” E pei o lana masani, sa faamuamua e Aperamo le tapuaʻiga iā Ieova i so o se mea na ia alu atu i ai.—Kenese 13:3, 4.

10. O le ā le faafitauli na tupu aʻe i le va o leoleo o lafu manu a Aperamo ma Lota, ma aiseā na tāua ai ona vave foʻia le faafitauli?

10 “O Lota foi, sa la o ma Aperamo, sa ia te ia o mamoe, ma povi, ma fale ie. Ua le mafai lava ona la mau faatasi i le nuu, auā sa tele lava a laua mea, ua le mafai ai ona la mau faatasi. Ua femisai foi leoleo o manu a Aperamo ma leoleo o manu a Lota; o ona po foi ia sa mau ai sa Kananā ma sa Perisē i le nuu.” (Kenese 13:5-7) Sa leʻi lava le vai ma le vao e maua mai i le laufanua mo le tausiaina uma o lafu manu a Aperamo ma Lota. O lea na amata ai ona iai femisaʻiga ma ni lagona feteenaʻi i le va o leoleo o a la lafu manu. Sa lē talafeagai ona iai lenā feitagaʻiga i tagata tapuaʻi o le Atua moni. Pe ana faaauau pea le feavauaʻiga, semanū e oo ai i se va leaga e lē mafai ona toe foʻia. Na faapefea la ona taulima e Aperamo lenei faafitauli? Sa ia tausia Lota ina ua maliu le tamā o Lota, pe atonu na ia tausia o sona lava atalii. Talu ai o Aperamo e matua o i laʻua nei, pe sa lē o ia foʻi la na talafeagai ona ia aveina le mea sa silisili ona lelei?

11, 12. O le ā le ofo agalelei na avatu e Aperamo iā Lota, ma aiseā na lē atamai ai le filifiliga a Lota?

11 “Ona fai atu lea o Aperamo ia Lota, Aua lava neʻi femisaʻi i taua, po o a taua leoleo manu; auā o le uso i taua. E le o i ou luma ea le laueleele uma? Seʻi e teʻa ese ma aʻu. Afai e te alu i le itu tauagavale, ona ou alu ai lea i le itu taumatau; a ē alu i le itu taumatau, ona ou alu ai lea i le itu tauagavale.” E latalata ane i Peteli, o loo iai le mea ua taʻua o “se tasi o nofoaga maualuga a Palesitina e sili ona lelei mo le matamata ifo i lalo.” Pe atonu o inā na “vaavaai [ifo ai] Lota, ona ilo atu ai lea e ia i le fanua laugatasi uma ua i ai Ioritana, ua lafulemu uma lava, e oo i Soara, e pei o le faatoaga a Ieova, e pei o le laueleele o Aikupito, a o lei faaumatia e Ieova o Sotoma ma Komoro.”—Kenese 13:8-10.

12 E ui o loo faamatalaina e le Tusi Paia Lota o se tagata “amiotonu,” ae foliga mai sa ia leʻi gauaʻi atu iā Aperamo i lenei mataupu, ma e foliga foʻi sa ia leʻi talosagaina se fautuaga mai iā Aperamo o lē e matua atu na i lo o ia. (2 Peteru 2:7) “Ona filifilia lea e Lota mona o le fanua laugatasi uma ua i ai Ioritana; ua agaʻi atu foi Lota i sasae; ona la teʻa eseese ai lea o le tasi ma le tasi. Ua mau Aperamo i le nuu o Kanana, a o Lota ua mau ia i aai o le fanua laugatasi, ma ua faatuina ai lona fale ie, ua oo atu i Sotoma.” (Kenese 13:11, 12) Sa tamaoaiga Sotoma ma e tele ni manuia faaletino na mafai ona maua mai ai. (Esekielu 16:49, 50) E ui lava ina foliga mai sa atamai le filifiliga a Lota pe a fua atu i le itu faaletino, ae sa avea o se filifiliga leaga i le itu faaleagaga. Aiseā? Talu ai ua faapea mai le Kenese 13:13, “o tagata o Sotoma ua leaga i latou, ma ua matuā agasala lava i luma o Ieova.” O le filifiliga a Lota ina ia alu atu i inā na mulimuli ane oo ai le tele o faanoanoaga i lona aiga.

13. Ua faapefea ona fesoasoani le faaaʻoaʻoga a Aperamo, i Kerisiano atonu o loo aafia i ni finauga tautupe?

13 E ui i lea, sa faaalia e Aperamo lona faatuatua i le folafolaga a Ieova faapea o le a iʻu ina pulea e lana fanau le atunuu atoa; sa ia leʻi faia se finauga i si na vaega itiiti o lea atunuu. Sa ia gaoioi ma le agaalofa ina ia ōgatusa ma le mataupu silisili lea na mulimuli ane taʻua i le 1 Korinito 10:24: “Aua le saili se tasi i lona lava lelei, a ia taitasi ma saili i le lelei o le isi.” O se faamanatuga lelei lenei mo i latou atonu o loo aafia i ni finauga tautupe ma se isi uso talitonu. O nisi ua latou moliaina o latou uso i le faamasinoga, na i lo le utagiaina o le fautuaga i le Mataio 18:15-17. (1 Korinito 6:1, 7) E faaalia mai i le faaaʻoaʻoga a Aperamo e faapea, e sili ai ona lelei le mafatia ina ua leiloa atu ni tupe, na i lo le faalumaina o le suafa o Ieova pe saveʻuina ai foʻi le filemu o le faapotopotoga Kerisiano.—Iakopo 3:18.

14. Na faapefea ona tauia Aperamo ona o lona limafoaʻi?

14 Sa tauia Aperamo ona o lona limafoaʻi. Na folafola mai e le Atua faapea: “Ou te faia foi lau fanau e pei o le efuefu o le eleele; afai e mafaia e se tagata ona faitauina o le efuefu o le eleele, ona mafai lea ona faitaulia o lau lava fanau.” Maʻeu se matuā faalaeiau e lē taumatea sa iai lenei faaaliga iā Aperamo o lē sa leʻi iai sana fanau! Ona sosoo lea ma le poloaʻiina e le Atua: “Ina tulai ia, ina fealualuai i le nuu i lona umi ma lona lautele; auā ou te foaiinaatua mo oe.” (Kenese 13:16, 17) E leai, sa leʻi faatagaina Aperamo e faamautū sona olaga i le tulaga tamaoaiga o se aai. Sa tatau ona vavae ese pea o ia mai tagata Kanana. E tatau foʻi ona faapena i Kerisiano i aso nei, ona latou vavae ese pea mai le lalolagi. E leai so latou manatu faapea e sili aʻe i latou na i lo isi, peitaʻi e lē matuā māfana a latou auaufaatasiga ma so o se tasi e ono maileia ai i latou e faia se amioga e lē faale-Tusi Paia.—1 Peteru 4:3, 4.

15. (a) O le ā se uiga tāua atonu sa iai i le femalagaaʻi solo o Aperamo? (e) O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Aperamo mo aiga Kerisiano i aso nei?

15 I taimi anamua o le Tusi Paia, a o leʻi maua e se tagata se fanua e fai mana meatotino, sa iai lana aiā e na te muaʻi asiasia ai le laufanua. O le femalagaaʻi solo o Aperamo, atonu sa avea pea o se faamanatuga na te iloa ai, e iai se aso o le a avea ai lenei laufanua o se meatotino a lana fanau. I le usiusitai, na faaauau ai pea “ona ave . . . e Aperamo lona fale ie, ua alu atu ua mau i aluna o Mamere, o i Heperona lea, ua ia faia foi i lea mea le fata faitaulaga ia Ieova.” (Kenese 13:18) O inā foʻi na toe faaalia ai e Aperamo le sili o lona faamuamuaina o le tapuaʻiga. Po o sili ea ona faamuamuaina e lou aiga, le suʻesuʻega faaleaiga, le tatalo a le aiga, ma le auai atu i sauniga?

O Loo Osofaʻi Mai le Fili

16. (a) Aiseā na māfua ai ona iai se uiga e faapopoleina ai i upu o le Kenese 14:1? (e) O le ā le māfuaaga o le osofaʻiga a tupu e toʻafā mai sasaʻe?

16 “O ona po o Amarafilo le tupu o Senara, o Arioka le tupu o Alasara, o Kitalaoma le tupu o Elama, * ma Titalu le tupu o nuu; na latou sii atu ai le taua.” I le uluaʻi gagana Eperu, o upu amata (“O ona po o . . . ”) e iai se uiga e faapopoleina ai, o loo faasino atu “i se vaitaimi o puapuaga ae ua faaiʻuina i faamanuiaga.” (Kenese 14:1, 2, faaopoopoga i le pito i lalo, NW ) Na amata le puapuaga ina ua faia e nei tupu e toʻafā mai sasaʻe faatasi ai ma a latou ʻautau, sa latou osofaʻiga mataʻutia iā Kanana. O le ā la latou fuafuaga? Ina ia taofia le fouvalega a aai e lima o Sotoma, Komoro, Atama, Sepoima, ma Pala. Ina ua uma ona faatoʻilaloina nei aai uma, ona “faapotopoto [lea o] i latou nei uma [tupu e toʻafā] i le vanu o Setima, o le sami oona lea.” Sa nonofo latalata ane i ai Lota ma lona aiga.—Kenese 14:3-7.

17. Aiseā na avea ai o se tofotofoga o le faatuatua o Aperamo, le aveina faatagataotaua o Lota?

17 Sa tetee malosi atu tupu o Kanana i ē na osofaʻi ane, peitaʻi sa matuā pagatia i latou i se toʻilalopopo. “Ona latou vetea lea o oloa uma o Sotoma ma Komoro, atoa ma a latou mea e ʻai uma, ona o ai lea o i latou. Ua latou avea foi Lota le atalii o le uso o Aperamo, atoa ma ana oloa, o ia foi sa nofo i Sotoma, ona o ai lea o i latou.” E leʻi umi ae oo atu tala o nei mea mataʻutia na tutupu iā Aperamo: “Ua alu atu foi le tasi na sao ma taʻuatua ia Aperamo le Eperu, o lē sa mau i aluna o Mamere o sa Amorī, o le uso o Esekolo, o le uso foi o Aneri; o i latou na osi feagaiga ma Aperamo. Ua faalogo Aperamo ua avea lona uso i le taua.” (Kenese 14:8-14) Pagā se tofotofoga o le faatuatua! Pe sa teulotoina ea e Aperamo ona lagona tigā i le atalii o lona uso ona o le aveina o le vaega sili ona lelei o le laueleele? Seʻi manatua foʻi, o nei tagata na osofaʻia le laueleele, e ō mai i lona lava nuu moni, o Senara. O lona toe faasagatau atu la iā i latou, e faaleagaina ai se avanoa e ono toe foʻi atu ai i lona nuu moni. E lē gata i lea, o le ā se mea e mafai e Aperamo ona ia faia e tetee atu ai i se ʻautau, lea foʻi sa lē mafai e ʻautau tuufaatasi uma a Kanana ona latou faatoʻilaloina?

18, 19. (a) Na mafai faapefea e Aperamo ona ia laveaʻia Lota? (e) O ai sa avatu i ai le viiga ona o lenei manumalo?

18 Sa toe faatuatua foʻi ma le lē masalosalo Aperamo iā Ieova. “Ona saunia lea e ia ona tagata ua aʻoaʻoina, e na fananau i lona aiga, e toatolu selau ma le toasefulu ma le toavalu, ma ua tuliloa ia te i latou e oo i Tanu. Ua ia tofia foi o ʻau a ona tagata i le po e tau ma i latou, ua fafasi foi ia te i latou, ma tuli muliau ia te i latou ua oo i Hopa, e i le itu tauagavale lea o Tamaseko. Ua toe maua mai foi e ia o le oloa uma lava; ua ia toe maua mai foi Lota lona uso, ma ana oloa, o fafine foi, atoa ma le nuu.” (Kenese 14:14-16) I le faaalia o le faatuatua malosi iā Ieova, na taʻitaʻia ai e Aperamo le manumalo o lana ʻautau sa matuā toʻaitiiti e ui ina sa lē mafaitaulia le toʻatele o ʻautau na osofaʻia Kanana, ma latou laveaʻia ai Lota ma lona aiga. Ona fetaiaʻi loa lea o Aperamo ma Mekisateko le tupu o Salema, o lē sa avea foʻi ma ositaulaga. “O Mekisateko le tupu o Salema ua avane e ia areto ma uaina; o le faitaulaga foi o ia a le Atua silisili ese. Ua ia faamanuia foi ia te ia, ua faapea atu, Ia manuia Aperamo i le Atua silisili ese, e ona le lagi ma le lalolagi; ia faafetaia foi le Atua silisili ese, o le na tuuina mai ou fili i ou lima. Ua foai atu foi e Aperamo ia te ia o mea e sefulu aʻi o mea uma.”—Kenese 14:18-20.

19 Ioe, o Ieova e ana le manumalo. Ona o le faatuatua o Aperamo, sa toe laveaʻia ai foʻi o ia e Ieova. E lē o auai tagata o le Atua i aso nei i se taua moni, peitaʻi o loo latou fesagaʻi ma le tele o tofotofoga ma luʻi. O le a faaalia e la tatou mataupu o loo sosoo mai, le auala e mafai ai ona aogā le faaaʻoaʻoga a Aperamo iā i tatou, ina ia tatou faafetaiaʻia ai ma le taulau manuia na mea.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 2 E tusa ai ma le Insight on the Scriptures (ua lomia e Molimau a Ieova), “i se tusitusiga anamua na tusia i paʻu o laau, o loo taʻua ai se Farao o lē na ia faatonuina ona tagata tau ina ia latou puʻeina se fafine lalelei ae fasioti lana tane.” O lea la sa tatau lava le fefe o Aperamo.

^ pala. 6 Atonu o Akara lea na avea mulimuli ane ma palake a Aperamo, sa aofia ai foʻi i auauna na foaʻi atu iā Aperamo i lea taimi.—Kenese 16:1.

^ pala. 16 Na taʻua e tagata faitio i se tasi taimi, sa leʻi iai lava ni taaʻiga faapena a Elama iā Senara ma sa leʻi saʻo le faamatalaga e uiga i le osofaʻiga a Kitalaoma. Mo le talanoaina o faamaoniga mai mea na maua i le eleele e lagolagoina ai le tala a le Tusi Paia, tagaʻi i le Watchtower, Iulai 1, 1989, itulau e 4-7.

Pe na E Mātauina?

• Na faapefea ona avea le oge i le nuu o Kanana, o se tofotofoga o le faatuatua o Aperamo?

• Na faapefea ona taufai faataatitia e Aperamo ma Sarai se faaaʻoaʻoga lelei mo tane ma avā i aso nei?

• O ā lesona tatou te aʻoaʻoina mai le taulimaina e Aperamo o le feteenaʻiga i le va o a la auauna ma Lota?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 22]

Sa leʻi taofiofimamau Aperamo i ana aiā ae sa ia faamuamua manaʻoga o Lota na i lo ia

[Ata i le itulau 24]

Sa faaalia e Aperamo lona faalagolago atu iā Ieova i le laveaʻia mai o Lota le atalii o lona uso