Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Olaga e Tumu i Mea e Maofa ai i le Auaunaga iā Ieova

Se Olaga e Tumu i Mea e Maofa ai i le Auaunaga iā Ieova

Talaaga o le Soifuaga

Se Olaga e Tumu i Mea e Maofa ai i le Auaunaga iā Ieova

UA FAAMATALAINA E ERIC MA HAZEL BEVERIDGE

“Ua ou faasalaina nei oe mo le ono masina i le falepuipui.” O na upu sa i loʻu mafaufau, a o auina atu aʻu i le falepuipui o Strangeways i Manchester, i Egelani. O le taimi lenā iā Tesema o le 1950, ma sa 19 tausaga o loʻu matua. Na faatoʻā uma lava ona ou fesagaʻia se tasi o tofotofoga e aupito sili ona faigatā i loʻu olaga talavou—na ou teena le valaauina o aʻu mo le lesitalaina ina ia faia tiute faavaegāʻau e tusa ai ma le tulafono.—2 Korinito 10:3-5.

TALU ai sa avea aʻu ma se auauna paeonia faataimi atoa o Molimau a Ieova, lea sa tatau ai ona ou saʻoloto mai i tiute faavaegāʻau, ae peitaʻi o le tulafono a Peretania na lē faatagaina ai lo matou tulaga o ni faifeʻau. O lea na oo ai ina ou nofo toʻatasi i le falepuipui. Sa ou mafaufau ai i loʻu tamā. I se auala lē tuusaʻo, sa ou iai i le falepuipui ona o ia.

E te iloa, o Tamā o se tagata e sau mai Yorkshire, o ia o se leoleo o le falepuipui, ma o se tagata e malolosi tele ona talitonuga ma ana taʻiala. Talu ai o mea na tutupu a o iai o ia i vaegāʻau ma le avea ai o se leoleo i le falepuipui, na matuā lē fiafia ai o ia i le faatuatuaga Katoliko. Na muamua ona ia feiloaʻi atu i Molimau i tuā i vaitausaga mai le 1930 seʻia oo i le 1935 ina ua ia alu atu i le faitotoʻa e tutuli ese i latou—ae na ia foʻi mai ma uu mai nisi o a latou tusi! Mulimuli ane na faia lana tusiga i le mekasini o le Consolation (lea ua iloa nei o le Ala Mai!). Na masani ona asiasi ane Molimau i tausaga taʻitasi e faalaeiau iā te ia e toe faafou lana tusiga. Ina ua tusa ma le 15 oʻu tausaga, na latou faia ai se isi talanoaga ma Tamā, ma sa ou auai atu i le pito o loo iai Molimau. O i inā na amata ai ona ou suʻesuʻeina le Tusi Paia.

Ina ua 17 oʻu tausaga, na faailogaina ai loʻu tuuina atu iā Ieova e ala i le papatisoina iā Mati 1949. Mulimuli ane i lenā tausaga na ou feiloaʻi atu ai iā John ma Michael Charuk, lea na faatoʻā faauu mai i le aʻoga misionare o Kiliata, o loo faimalaga atu agaʻi i Nigeria. Sa ou matuā fiafia lava i lo la agaga faamisionare. Pe na la iloa pe leai, ae ua la totōina lenā agaga i loʻu loto.

A o suʻesuʻeina le Tusi Paia, sa leai ai ma soʻu fiafia i le saʻilia o se avanoa i le iunivesite. E leʻi atoa le tausaga talu ona ou alu ese mai le aiga ma faigaluega i le ofisa o Tiute ma Lafoga i Lonetona, na ou iloa ai e lē mafai ona ou faataunuuina loʻu tuuina atu i le Atua e ala i le faigaluega i le malo. Ina ua ou faamavae i laʻu galuega faaofisa, na faamālō mai iā te aʻu se tagata ua loa ona faigaluega i le ofisa, mo le tuua o “se galuega e faaleagaina ai le agaga o se tasi.”

A o leʻi tupu lenei mea na ou fesagaʻia ai foʻi se isi tofotofoga—o le auala o le a ou taʻuina ai i loʻu tamā e faapea ou te manaʻo e faamavae mai i laʻu galuega mautū ina ia avea ma faifeʻau faataimi atoa. I se tasi afiafi a o fai mālōlōga atu i le aiga, na ou taʻuina ai loa lea tala e faateʻia ai. Sa ou faatali mo le taimi o le a matuā faapā mai ai le ita o loʻu tamā. Ae na faateʻia aʻu i le na ona ia faapea mai lava: “Fai lau filifiliga ma talia āuga o lau filifiliga. Ae a e lē taulau, aua nei e sau iā te aʻu.” O aʻu faamaumauga i laʻu api faaletausaga iā Ianuari 1, 1950, na taʻua ai e faapea: “Taʻu atu iā Tamā e faatatau i le galuega paeonia. Sa matuā faateʻia aʻu i ona uiga magafagafa ma le fesoasoani. Sa ou lē iloa le mea a fai ae na o le maligi o loimata ona o lona agalelei.” Na ou faamavae mai le galuega faalemalo ae taliaina se tofiga e avea ma paeonia faataimi atoa.

Se Tofiga e Iai ma se “Tamaʻi Fale”

Ia ona oo mai lea o le isi tofotofoga o le tuutoina i le Atua. Sa ofoina mai iā te aʻu se tofiga faapaeonia, lea e ma te nonofo faatasi ai ma Lloyd Griffiths o se uso Kerisiano mai Uelese, i se “tamaʻi fale” i Lancashire. I le faatumulia i manatu fiafia ma le moomoo atu i lenā tamaʻi fale, na ou taunuu atu ai loa i le aai o Bacup lea e lē manaia i le vaai ma e susū i timuga. Sa vave ona ou iloa le tulaga moni o le tamaʻi fale, o se tamaʻi potu e i lalo o le fale! Sa iai tamaʻi isumu ma mogamoga e fetolofi solo ai i le pō. Sa toetoe lava a toe suia loʻu mafaufau ma toe foʻi atu i loʻu aiga. Ae na i lo lenā, sa ou tatalo lemū ma talosagaina le malosi e fesagaʻia ai lenei tofotofoga. Na faafuaseʻi, ona ou lagonaina le oo mai o le filemu iā te aʻu, ma amata ai ona saʻo laʻu vaai i le tulaga o mea o loo iai. O loʻu tofiga lenei mai le faalapotopotoga a Ieova. Ou te faalagolago atu iā Ieova mo le fesoasoani. Maʻeu loʻu fiafia ona sa ou onosaia le tulaga na iai, auā ana ou tuumuli i lenā taimi, semanū e suia ai i inā e faavavau loʻu olaga!—Isaia 26:3, 4.

Sa ou talaʻi pe tusa o le iva masina i le taimi o le paʻū maulalo tau tamaoaiga i Rossendale Valley a o leʻi aveina aʻu i le falepuipui mo le teena o le tiute faavaegāʻau. Ina ua mavae le lua o vaiaso i le Falepuipui o Strangeways, ae ou siitia atu loa i le Falepuipui o Lewes, e i le talafatai i saute o Egelani. Na iʻu ina iai faatasi i matou o Molimau e toʻalima i inā, ma sa mafai ai ona matou faia le Faamanatuga o le maliu o Keriso i se sela i le falepuipui.

E faatasi ona sau loʻu tamā e vaai aʻu. E mautinoa na avea lenā o se tofotofoga o lona manatu maualuga—o ia o se leoleo lauiloa i le falepuipui o loo asiasi atu i lona atalii o loo faafalepuipuiina! Ou te lagonaina pea le olioli i lenā asiasiga. Mulimuli ane na oo mai le aso na ou magalo ai iā Aperila o le 1951.

Ina ua ou magalo mai Lewes, ona ou malaga ai lea i le nofoaafi agaʻi atu i Cardiff, i Uelese, lea sa galue ai loʻu tamā o se ofisa sinia i le falepuipui. O aʻu o le ulumatua o tamaiti e toʻafā—e tolu tama ma le teine e toʻatasi. Sa ou saʻilia se galuega faavaitaimi ina ia mafai ai ona ou tausia aʻu lava ma avea pea o se paeonia. Sa ou faigaluega i se faleoloa e faatau ai lavalava, ae o loʻu sini autū i le olaga o laʻu auaunaga faa-Kerisiano. Pe tusa o le taimi lenā na tuua ai i matou e lo matou tinā. O lenā mea sa avea o se tulaga ogaoga i loʻu Tamā ma i matou le fanau, o ē sa mai le 8 i le 19 tausaga. E faanoanoa, ona sa oo ina tatala le faaipoipoga a o matou mātua.

O Lē ua Maua se Avā Lelei . . .

Sa iai nai paeonia i le faapotopotoga. Sa iai i na paeonia se tuafafine e sau i aso uma mai le mea e eli ai le koale i Rhondda Valley mo lana galuega totogi ma lana galuega talaʻi. O lona igoa o Hazel Green—o se paeonia e matuā lelei lava. E sili atu tausaga na iloa ai e Hazel le upu moni na i lo aʻu—sa auai ona mātua i sauniga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia (ua iloa i aso nei o Molimau a Ieova) i tuā i vaitausaga e amata mai i le 1920 seʻia oo atu i le 1929. Ae seʻi taʻu atu e ia lana lava tala.

“Sa ou leʻi manatu mamafa i le Tusi Paia seʻia oo mai i le 1944 ina ua ou faitau i le tamaʻi tusi Religion Reaps the Whirlwind. Na tauanau aʻu e loʻu tinā ou te alu i le fonotaga matagaluega i Cardiff. E tau leai ma soʻu malamalamaga i le Tusi Paia, ae na ou iai i le nofoaga autū mo faatauga ma se pepa malō e tautau i loʻu ua o loo faasilasila ai le lauga i le lautele. Sa ou tumau pea e ui i le faalavelave mai o taʻitaʻi lotu ma isi tagata. Na ou papatiso i le 1946 ma amata ai loa ona ou paeonia iā Tesema o lenā lava tausaga. Ia ona oo mai lea i le 1951 na auai atu se paeonia talavou i Cardiff, lea na faatoʻā magalo mai lava i le falepuipui. O ia o Eric.

“Sa ma talaʻi faatasi ma ia. Sa lelei lava la ma mafutaga. Sa tutusa o ma sini i le olaga—o le faaauilumaina o manaʻoga o le Malo o le Atua. O lea na ma faaipoipo ai iā Tesema o le 1952. E ui lava na ma auai uma i le auaunaga paeonia faataimi atoa ma e itiiti la ma tupe maua, ae leʻi faapea na ma lē mauaina ai mea tāua na ma manaʻomia. I nisi taimi na ma mauaina ai se meaalofa mai se Molimau na teʻi lava ua sili atu siamu po o ni fasimoli na ia ʻotaina i lana faatauga—ma na maua i le taimi lava na ma manaʻomiaina ai na mea! Sa ma fiafia tele i na meaalofa e aogā tele iā i maʻua. Ae sa iai ni mea na sili ona maofa ai na taofia mai mo i maʻua.”

Se Mea e Maofa ai Lea na Suia o Ma Olaga

Iā Novema i le 1954, na ma mauaina ai ma Hazel se mea e maofa ai e ma te leʻi faatalitalia—o se pepa talosaga mai le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova i Lonetona mo aʻu e avea ai ma ovasia femalagaaʻi, e asiasi atu i faapotopotoga eseese i vaiaso taʻitasi. Na ma talitonu faapea o se mea sesē, o lea e ma te leʻi taʻuina ai i se tasi o le faapotopotoga. Peitaʻi, na ou faatumuina le pepa ma toe lafo atu, ma faatalitali atu i ai ma le naunautaʻi. I nai aso mulimuli ane ai ae taunuu mai loa le tali: “Ō mai i Lonetona mo ni toleniga”!

I le ofisa i Lonetona, sa ou lē talitonu faapea i le na o le 23 o oʻu tausaga ae o lea ua ou iai faatasi ma uso iloga ia e foliga mai iā te aʻu o ni tagata e maoaʻe o latou tulaga faaleagaga—o Pryce Hughes, Emlyn Wynes, Ernie Beavor, Ernie Guiver, Bob Gough, Glynn Parr, Stan and Martin Woodburn, ma le toʻatele lava o isi, ae o le toʻatele lava o i latou ua maliliu. Na latou faataatia se faavae mautū o le maelega ma le faamaoni i Peretania i lenā taimi i tausaga mai le 1940 seʻia oo atu i le 1959.

Galuega Femalagaaʻi i Egelani —E Tumu i Mea e Fai

Na amata la ma galuega femalagaaʻi i le taimi o le malosi o le kiona i le tau mālūlū i le 1954 ma le 1955. Na tofia atu i maʻua i Anglia i Sasaʻe, o se vaipanoa laugatasi o Egelani lea e taalaelae atu i savili mālūlū o le Sami i Mātū. Sa na o le 31,000 Molimau i Peretania i lenā taimi. O le asiasia o lea uluaʻi matagaluega sa faigatā, ae sa tele ni mea na ma aʻoaʻoina mai ai; sa lē faigofie foʻi i taimi uma mo uso na ma asiasi atu i ai. I le lē lava o loʻu tomai ma le tuusaʻo atu o faamatalaga a le tamāloa mai Yorkshire, na ou faatigā ai i nisi o uso. A o faagasolo tausaga, na ou iloa ai e sili atu ona tāua o le agalelei na i lo le lelei ona faia o se mea ma e sili atu le tāua o tagata na i lo faatulagaga o loo iai. O loo oʻu taumafai pea, ae e lē o taimi uma e taulau ai, i le mulimuli atu i le faaaʻoaʻoga a Iesu i le avea ma se tasi e faafouina ai isi.—Mataio 11:28-30.

Ina ua mavae le 18 masina i Anglia i Sasaʻe, ona tofia atu loa lea o i maʻua e galulue i se matagaluega i mātū i sasaʻe o Egelani, i Newcastle i tala ane o le vaitafe o le Tyne ma Northumberland. Na ou fiafia tele i le māfana o tagata o lenā itu lalolagi matagofie. Sa avea o se fesoasoani tele iā te aʻu ia le asiasiga a le ovasia itumalo, o Don Ward mai Seattle, i Uosigitone, i le Iunaite Setete o Amerika. O ia o se tagata na faauu mai i le vasega lona 20 o Kiliata. Ona o aʻu o se failauga, sa masani ona ou avatua ma le aasa faamatalaga i se tulaga e matuā vave tele. Na ia fesoasoani mai iā te aʻu e faifai mālie, ia faia ni mānavaga, ma ia aʻoaʻo atu.

Se Isi Mea e Maofa ai Lea na Suia o Ma Olaga

I le 1958 na ma mauaina ai se tusi lea na suia ai o ma olaga. Na valaaulia i maʻua e auai atu i le Aʻoga o Kiliata i South Lansing, i Niu Ioka, i le Iunaite Setete o Amerika. Na faatau atu la ma tamaʻi taavale o le Austin Seven lea na fausia i le 1935 ae faatau ai a ma pepa malaga e ō atu ai i Niu Ioka. Na muamua ona ma auai atu i le tauaofiaga faava-o-atunuu a Molimau a Ieova i le aai o Niu Ioka. E mai i inā na ma ō atu ai i Peterborough, Ontario, ma sa ma paeonia ai i inā mo le ono masina a o leʻi agaʻi atu i le itu i saute i le Aʻoga o Kiliata.

O faiaʻoga o le aʻoga na aofia ai Albert Schroeder, lea ua avea nei ma se tasi o sui o le Vaega Pule, faapea ai ma Maxwell Friend ma Jack Redford, ia ua maliliu talu mai lenā taimi. O le aufaatasiga a le ʻauaʻoʻoga e toʻa 82 mai atunuu e 14 na matuā faalaeiauina ai lava. Na amata ona iai sina malamalamaga e faatatau i aganuu a le tasi ma le isi. Ona o le auaufaatasi ma le ʻauaʻoʻoga mai i isi atunuu o ē sa faigatā tele iā i latou le gagana faa-Peretania, na matou iloa ai faafitauli o le a matou fesagaʻia pe a oo ina aʻoaʻoina se isi gagana. Na maea la matou aʻoga i le lima masina ma tofia atu loa i matou i atunuu e 27. Ia ona oo lea i le taimi o le faauuga, ma i ni nai aso mulimuli ane ae ma taunuu atu loa i le Aai o Niu Ioka, ma faatali ai mo la ma vaa, o le Queen Elizabeth, e ma te toe ō atu ai i Europa.

Lo ma Uluaʻi Tofiga i Atunuu Ese

O le ā le tofiga na tuuina mai iā i maʻua? O Potukali! Na ma taunuu atu i Lisbon iā Novema i le 1959. O lea la na oo mai i le taimi e iloa ai pe mafai ona ma faamasani atu i se gagana fou ma ni aganuu fou. I le 1959 sa faia e Molimau e 643 le galuega talaʻi i Potukali, o se atunuu e toetoe lava 9 miliona tagata lona faitau aofaʻi. Peitaʻi e leʻi aloaʻia faaletulafono la matou galuega talaʻi. E ui lava sa iai a matou Maota o le Malo, ae sa leai ni a matou faailoilo na tuuina i fafo.

Ina ua uma ona aʻoaʻoina i maʻua i le gagana Potukali e le misionare o Elsa Piccone, ona ma asiasi atu loa lea ma Hazel i faapotopotoga ma vaega na iai i Lisbon, i Faro, Evora, ma Beja. Ona oo lea i le 1961 sa amata ona suia le tulaga o mea. Sa ma suʻesuʻeina le Tusi Paia ma se tama talavou e igoa iā João Gonçalves Mateus. Na ia filifilia e tumau i le avea o se Kerisiano e leai sana vaega e faia i le mataupu e faatatau i tiute faavaegāʻau. E leʻi umi atu lenā tulaga, ae valaaulia loa aʻu i le nofoaga autū o leoleo mo le faia o suʻesuʻega. E iai se isi mea na faateʻia ai! I nai aso mulimuli ane, ae logoina loa i maʻua faapea e 30 aso ua tuu mai e ma te ō ese ai ma le atunuu! O le mea lava foʻi lea na tupu i misionare na matou galulue faatasi o Eric ma Christina Britten ma Domenick ma Elsa Piccone.

Sa ou talosaga atu mo se avanoa e faamatala atu ai la matou itu o le mataupu, ma sa faatagaina i matou e ō atu e vaai le taʻitaʻi o leoleo nanā. Na ia taʻu saʻo mai ma le malosi le māfuaaga ua faatonuina ai i matou e ō ese ma na taʻuina mai le igoa—João Gonçalves Mateus—o laʻu tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia! Na ia faapea mai o Potukali, e lē pei o Peretania, e lē faatagaina e Potukali le teena o le tiute faavaegāʻau ona o māfuaaga faalotu. O lea sa tatau ai loa ona ma tuua Potukali, ma sa lē toe iai loa ma sa ma sootaga na toe maua ma João. O lea, i le 26 tausaga mulimuli ane ai, maʻeu se olioli i le toe feiloaʻi ma João ma lana avā ma ona afafine e toʻatolu i le sauniga o le tuuina atu o le Peteli fou i Potukali! Sa leʻi faapea na alu lē aogā la ma auaunaga i Potukali!—1 Korinito 3:6-9.

O le ā le isi o ma tofiga? Na matuā faateʻia lava! O Sepania lea e tuaoi atu. Iā Fepuari i le 1962, na ma puʻeina ai ma loimata le nofoaafi i Lisbon ae agaʻi atu loa mo Madrid.

Faamasani Atu i le Isi Aganuu

I Sepania sa tatau ona ma faamasani atu i se auala faalilolilo e faia ai le talaʻiga ma a matou sauniga. A o talaʻi, e masani lava ona matou lē ō atu i ni fale se lua e felataʻi. Ina ua uma ona matou talaʻi atu i se fale, ona matou ō atu lea i se isi auala, i se isi fale. Ona o lea faiga sa faigatā ai mo leoleo—po o faifeʻau—ona puʻea i matou. Ia manatua, sa matou ola i lalo o le pulega faatautalatasi faa-Fasi ma faa-Katoliko, ma o la matou galuega talaʻi sa faasāina. Ona o i maʻua o ni tagata ese, sa faia ai ni o ma igoa Sepania e fai ma puipuiga neʻi mātaulia i maʻua. Sa faaigoa aʻu iā Pablo, a o Hazel sa faaigoa iā Juana.

I ni nai masina i Madrid, ae tofia loa i maʻua i le galuega matagaluega i Barcelona. Na ma asiasi atu i faapotopotoga eseese i le taulaga, e masani ona faaalu ai le lua po o le tolu vaiaso i asiasiga i faapotopotoga taʻitasi. Sa faapena le umi o asiasiga ona sa tatau ona ma asiasi atu i suʻesuʻega tau tusi a vaega e pei lava o loo asiasi atu i se faapotopotoga, ma e masani lava ona asia ai ni vaega se lua i le vaiaso.

Se Luʻi e Leʻi Faatalitalia

I le 1963 na valaaulia ai i maʻua mo le galuega faaitumalo i Sepania. Ina ia auauna i le toetoe 3,000 o Molimau sa galulue ai i inā, sa ma femalagaaʻi ai i vaipanoa uma o le atunuu, i le asia o matagaluega e iva na iai. Sa faia nisi o a matou fonotaga matagaluega e lē mafaagaloina e faalilolilo i le togāvao e latalata ane i Seville, i se faatoʻaga i tafatafa ane o Gijon, ma talaane o vaitafe e latalata i Madrid, i Barcelona, ma Logroño.

Ona o ni laasaga e tatau ona uia mo le saogalemu a o talaʻi mai lea fale i lea fale, e masani ai ona ou siakiina auala o loo latalata ane ina ia sosola atu ai pe afai e iai ni faalētonu e tutupu mai. I se tasi taimi a o talaʻi i Madrid, sa ma iai ma se tasi o Molimau i le fogāfale pito i luga ae faafuaseʻi loa ona ma lagonaina le avaavau ma le feʻei mai i lalo ifo o le fale. Ina ua ma taunuu ifo i lalo, sa iai se vaega o ni teineiti mai le 13 i le 19 tausaga, o teineiti mai le vaega Katoliko e taʻua o le Hijas de Maria (Fanau Teine a Maria). Sa latou lapataʻia tuaoi e faatatau iā i maʻua. Na matuā lē mafai lava ona sao atu i ai se faamatalaga iā i latou, ma sa ou iloa ai ua tatau ona ma ō ese i le taimi lenā, a leai o le a maua i maʻua e leoleo. O lea na ma sosola ai—ma le televavave lava!

O na tausaga sa ma matuā fiafia ai lava e nonofo i Sepania. Sa ma taumafai e faalototele uso ma tuafāfine lelei i inā, e aofia ai ma faifeʻau paeonia faapito. Na tuuina i latou i tulaga lamatia e faafalepuipuiina ai ma na masani lava ona onosaia tulaga faigatā i le olaga ina ia mafai ai ona talaʻia le tala lelei o le Malo o le Atua, ma ia faavaeina ma atiina aʻe faapotopotoga.

A o faagasolo lenā vaitaimi sa ma mauaina ai foʻi ma ni tala faanoanoa. Ua taʻua e Hazel e faapea: “I le 1964 na maliu ai loʻu tinā, ma o ia o se Molimau faamaoni. O se tulaga e faanoanoa ai ona ua maliu o ia e aunoa ma le mafai ona faatofā atu iā te ia. O se tasi lenā o mea e tupu i le galuega faamisionare lea ua oo foʻi i ai le toʻatele o isi misionare.”

Ua Oo mai le Saʻolotoga i Sepania

Ina ua mavae le tele o tausaga o sauāga, iā Iulai o le 1970 na oo ai ina lesitalaina faaletulafono la matou galuega e le malo sa pulea e Franco. Na ma olioli ma Hazel i le tatalaina o Maota o le Malo, lea na muamua lava i Madrid ma le lona lua i Lesseps, Barcelona. Sa masani ona iai faailoilo tetelē ia e masani lava ona faamalamalamaina. Sa matou mananaʻo ia iloa e tagata faapea ua uma ona lesitalaina faaletulafono i matou ma e matou te tumau ai pea lava i Sepania! E oo ane i le taimi lea, i le 1972, ua toetoe lava a 17,000 Molimau i Sepania.

Pe tusa o lenā taimi, sa ou mauaina ai ni tala e faalaeiauina ai mai Egelani. Na asiasi mai loʻu tamā iā i maʻua i Sepania i le 1969. Na matuā olioli o ia i le auala na tausia ai o ia e Molimau i Sepania lea ina ua ia toe foʻi atu i Egelani, na amata loa ona ia suʻesuʻeina le Tusi Paia. Ona oo mai lea i le 1971, na taʻu mai ai iā te aʻu e faapea ua papatiso loʻu tamā! O se taimi o lagona ootia ina ua ma asiasi atu i lo matou aiga ma i le avea o ia ma oʻu uso Kerisiano, sa ia faia le tatalo mo la matou taumafataga. Sa ou faatalitali mo le 20 tausaga i le oo mai o lenā aso. Na avea loʻu uso o Bob ma lana avā, o Iris, ma Molimau i le 1958. O loo auauna nei le la tama tama o Phillip, o se ovasia matagaluega i Sepania faatasi ai ma lana avā o Jean. E faafiafiaina tele i maʻua i le vaai atu iā i laʻua o loo auauna i lenā atunuu matagofie.

Se Mea na Ma Maofa ai Talu ai Nei

Iā Fepuari i le 1980, na asiasi mai ai se sui o le Vaega Pule i Sepania e avea o se ovasia o le sone. Na faateʻia aʻu ona na manaʻo e ma te ō faatasi i le auaunaga. Ou te leʻi iloa sa ia siakiina aʻu! Iā Setema na valaaulia ai i maʻua e siitia atu i le ofisa ulu i le lalolagi i Brooklyn, Niu Ioka! Na matuā faateʻia i maʻua. Sa ma taliaina le valaaulia, e ui lava na matuā faigatā le tuua o uso Sepania. E oo ane i lenā taimi, na iai le 48,000 Molimau i Sepania!

Ina ua ma ō, sa aumaia e se uso iā te aʻu se meaalofa o se uati e tuu i le taga. Sa lolomiina ai i le uati ni mau se lua—“Lucas 16:10; Lucas 17:10.” Na ia faapea mai o aʻu mau autū na. O le Luka 16:10 o loo faamamafa mai ai le tatau ona tatou faamaoni i mea itiiti, ma le Luka 17:10 o loo faapea mai o i tatou o ni “auauna le aoga” ma o lea la e leai se māfuaaga e mitamita ai. Ou te manatuaina pea, po o le ā lava le mea e tatou te faia i le auaunaga iā Ieova o la tatou tiute lea i le avea ai o Kerisiano tuuina atu.

Se Mea e Faateʻia ai i le Soifua Mālōlōina

I le 1990, na amata ai ona iai ni faafitauli i loʻu fatu. Na oo ai ina faaaogāina se tamaʻi faagaʻau (stent) e faavātele ai se alātoto na poloka. I lenā vaitaimi faigatā o le vaivai o le tino, na lagolagosua mai ai Hazel iā te aʻu i le tele o mea, e masani ona ia tauaveina ato ma atopaʻu ona sa ou vaivai tele e tauaveina. Ae iā Me i le 2000, na tuuina ai loa i totonu iā te aʻu se masini e fesoasoani i le tātā o loʻu fatu (pacemaker). Maʻeu se suiga mataʻina na faia e lenā masini!

I le silia ma le 50 tausaga ua teʻa, na ma iloaina ai ma Hazel le mafola o le aao o Ieova ma o ana fuafuaga e faataunuuina i lana lava taimi atofaina, ae lē o la tatou taimi. (Isaia 59:1; Sapakuka 2:3) Sa tele ni mea e maofa ai na ma olioli ai i ō ma olaga ae na iai foʻi ma nai mea na faanoanoa ai, ae i nei mea uma na tausia i maʻua e Ieova. I inei i le ofisa ulu i le lalolagi o tagata o Ieova, ua ma fiafia i le mauaina o le avanoa i aso uma e fesootaʻi ai ma sui o le Vaega Pule. O nisi taimi ou te fesili ifo ai iā te aʻu lava, ‘Po o ma i inei moni ea?’ O se agalelei faifua. (2 Korinito 12:9) E ma te talitonu faapea o le a faaauau ona puipuia i maʻua e Ieova mai faufauga a Satani ma tausia i maʻua ina ia mafai ai ona ma olioli i le aso o lana pulega amiotonu i le lalolagi.—Efeso 6:11-18; Faaaliga 21:1-4.

[Ata i le itulau 26]

Falepuipui o Strangeways, i Manchester, lea na amata ai loʻu faasalaga

[Ata i le itulau 27]

Maʻua ma le ma Austin Seven i le galuega matagaluega i Egelani

[Ata i le itulau 28]

Se fonotaga faalilolilo i Cercedilla, Madrid, i Sepania, i le 1962

[Ata i le itulau 29]

I la ma laulau o loo faaalia ai lomiga i Brooklyn