Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘Ia Oofu Outou i le Faapalepale’

‘Ia Oofu Outou i le Faapalepale’

Ia Oofu Outou i le Faapalepale’

“Ia oofu outou i le alofa mutimuti vale, . . . ma le onosai [“faapalepale,” NW].”—KOLOSE 3:12.

1. Faamatala se faataʻitaʻiga lelei o le faapalepale.

NA AVEA Régis o lē e nofo i saute sisifo o Falani, ma Molimau a Ieova papatisoina i le 1952. Mo le tele o tausaga na faia ai e lana avā mea uma na te mafaia e faalavelave ai i ana taumafaiga e auauna iā Ieova. Na ia taumafai e faapāpā paʻu o lana uilaafi ina ia taofia ai lona auai atu i sauniga, ma i se tasi taimi na oo lava ina mulimuli atu lana avā iā te ia a o ia talaʻia le feʻau faale-Tusi Paia mai lea fale i lea fale, ma faatauemu atu iā te ia a o ia talanoa atu i tagata o aiga e faatatau i le tala lelei o le Malo. E ui lava i lenei teteega faifai pea, ae sa faaauau pea ona faapalepale Régis. O lea la, ua avea Régis o se faataʻitaʻiga lelei mo Kerisiano uma, ona e manaʻomia e Ieova ona tagata tapuaʻi uma ina ia faapalepale i a latou feutagaʻiga ma isi.

2. O le ā le uiga moni o le upu Eleni mo le “faapalepale,” ma o le ā ua faauiga i ai lenā upu?

2 O le upu Eleni mo le “faapalepale” e uiga moni lava i le “umi ona oono.” I le Tusi Paia faa-Samoa e taʻua faasefulu i le “onosaʻi,” e taʻua faatolu i le “faapalepale,” ma e faatasi i le “faatoʻatoʻa.” O le upu Eperu ma le upu Eleni e faaliliuina i le “faapalepale” e aofia ai le manatu ia onosai, lavātia, ma le faagesegese ona ita.

3. Na faapefea ona ese le manatu o Kerisiano i le faapalepale mai le manatu sa iai i tagata Eleni o le uluaʻi senituri?

3 O le faapalepale sa leʻi manatu i ai tagata Eleni o le uluaʻi senituri o se uiga lelei. O le upu lava ia sa leʻi faaaogāina e le ʻaufaifilosofia Setoiko. E tusa ai ma le alii atamai faapitoa i mataupu faale-Tusi Paia e suafa iā William Barclay, na ia faapea mai o le faapalepale “e matuā tuufaafeagai lava ma uiga lelei i le faa-Eleni,” lea e aliali mai i isi mea e pei o le “musu e onosaia so o se faatigā po o se mea e āfaina ai.” Ua ia taʻua e faapea: “I tagata Eleni o le tagata iloga o le tagata lea e na te faia mea uma ina ia saʻilia ai le taui ma sui. I le Kerisiano o le tagata iloga o le tagata lea, e tusa lava pe e na te mafaia ona fai le taui ma sui, ae e musu e faia faapea.” Atonu e manatu tagata Eleni o le faapalepale o se faailoga o le palaai, ae i inei, e pei foʻi o isi tulaga, “o le valea o le Atua e sili lona poto i tagata; o le vaivai foi o le Atua e sili lona malosi i tagata.”—1 Korinito 1:25.

Le Faataʻitaʻiga a Keriso i le Faapalepale

4, 5. O le ā le faataʻitaʻiga ofoofogia o le faapalepale na faataatia e Iesu?

4 Na faataatia e Iesu Keriso se faataʻitaʻiga lelei o le faapalepale, lea e pito atu i le faapalepale o Ieova. A o feagai ma omiga matuā faigatā, na faaalia e Iesu se pulea totino e matuā maofa ai lava. Na valoia e faatatau iā te ia: “Na faasauaina o ia, sa tigaina foi o ia, a e le tautala mai o ia; e pei o le tamai mamoe ua taʻitaʻiina ia fasia, e pei o le mamoe foi i luma o e sele lona fulufulu, ua faalologo ia, o ia foi ua le tautala mai.”—Isaia 53:7.

5 Maʻeu se faapalepale mataʻina na faaalia e Iesu i lana faiva atoa i le lalolagi! Na ia onosaia fesili taufaasesē a ona fili ma faatigā a ē na tetee ane. (Mataio 22:15-46; 1 Peteru 2:23) Na ia onosai i ona soo, e ui lava ina faaauau ona latou finau po o ai e sili. (Mareko 9:33-37; 10:35-45; Luka 22:24-27) Ae maʻeu le mataʻina o le pulea totino na faaalia e Iesu i le pō na faalataina ai o ia, lea na momoe ai Peteru ma Ioane ina ua uma ona taʻu atu i ai ia “mataala!”—Mataio 26:36-41.

6. Na faapefea ona aogā iā Paulo le faapalepale o Iesu, ma o le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei mea?

6 Ina ua mavae lona maliu ma le toetū, na faaauau pea e Iesu ona faapalepale. Na amanaʻia faapitoa lava e le aposetolo o Paulo lenei tulaga, talu ai sa avea muamua o ia ma tagata faasauā i Kerisiano. Na tusi Paulo e faapea: “O le upu moni lenei, e tatau lava ona matuā talia, na maliu mai Keriso Iesu i le lalolagi, na te faaolaina o e agasala; ua sili musa aʻu nei ia i latou. A o lenei lava le mea na alofaina ai aʻu, ina ia muamua ona faaalia mai ia te au e Iesu Keriso le onosai tele lava, ia avea aʻu ma faataʻitaʻi o e a faatuatua ia te ia amuli, e maua ai le ola faavavau.” (1 Timoteo 1:15, 16) Po o le ā lava le tulaga na iai o tatou olaga muamua, ae afai e tuu atu lo tatou faamoemoe iā Iesu, o le a ia faapalepale mai iā i tatou—a o faatalitalia i tatou e faia “amio e tatau ma le salamo.” (Galuega 26:20; Roma 2:4) O feʻau na auina atu e Keriso i faapotopotoga e fitu i Asia Itiiti e faaalia ai faapea a o ia faapalepale, e na te faatalitalia se faaleleia o amioga.—Faaaliga, mataupu e 2 ma le 3.

Se Fua o le Agaga

7. O le ā le sootaga a le faapalepale ma le agaga paia?

7 I le mataupu lona 5 o lana tusi i tagata i Kalatia, o loo faaeseese ai e Paulo galuega o le tino ma fua o le agaga. (Kalatia 5:19-23) Talu ai o le faapalepale o se tasi o uiga o Ieova, o lenei la uiga na amata mai iā te ia ma o se fua o lona agaga. (Esoto 34:6, 7) O le mea moni, o le faapalepale po o le onosai e lona fā i le faamatalaina e Paulo o fua o le agaga, faatasi ai ma “le alofa, o le olioli, o le filemu, . . . o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le le gaoiā.” (Kalatia 5:22, 23, LT ) O lea, pe a faaalia e auauna a le Atua le onosai faale-Atua, po o le faapalepale, e latou te faia i lalo o le taaʻiga a le agaga paia.

8. O le ā o le a tatou mafai ai ona atiina aʻe fua o le agaga, e aofia ai ma le faapalepale?

Peitaʻi, e lē o uiga ai faapea e faamalosia e Ieova lona agaga i se tagata. E tatau ona tatou lotomalilie e lolo atu i le taaʻiga a lona agaga. (2 Korinito 3:17; Efeso 4:30) E tatou te faatagaina le agaga e galue i o tatou olaga e ala i le atiina aʻe o ona fua i mea uma tatou te faia. Ina ua uma ona lisiina mai galuega o le tino ma fua o le agaga, na faaopoopo mai Paulo: “Afai ua tatou ola i le Agaga, ia tatou savavali foi i le Agaga. Aua neʻi faaseseina outou, e le ulagia le Atua, auā o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia. O sē lulu i la lona tino, e selesele mai ai e ia i la le tino le mea e pala; a o sē lulu i la le Agaga, e selesele mai ai e ia i la le Agaga le ola faavavau.” (Kalatia 5:25; 6:7, 8) Afai e tatou te fia taulau manuia i le atiina aʻe o le faapalepale, e tatau foʻi ona tatou atiina aʻe isi fua uma o loo fuaina e Kerisiano e ala i le agaga paia.

“E Faapalepale le Alofa”

9. Aiseā, atonu na taʻu atu ai e Paulo i tagata i Korinito faapea “e onosai [faapalepale] le alofa”?

9 Na faaalia e Paulo faapea o se sootaga faapitoa o loo iai lea i le va o le alofa ma le faapalepale ina ua ia taʻua: “E onosai [faapalepale] le alofa.” (1 Korinito 13:4) Ua faapea mai se alii atamai i mataupu faale-Tusi Paia o Albert Barnes, na faamamafa e Paulo lenei tulaga ona o le vaai atu i finauga ma feteenaʻiga ia na iai i le faapotopotoga Kerisiano i Korinito. (1 Korinito 1:11, 12) Ua faasino mai e Barnes e faapea: “O le upu o loo faaaogā i inei [mo le faapalepale] e tetee i le mateletele: i upu ma manatu ita, ma le itaitagofie. E na te faaalia le tulaga o le mafaufau lea e mafai ona ONOSAI UMI pe a mafatia, pe ita.” O loo telē pea se sao o le alofa ma le faapalepale i le filemu o le faapotopotoga Kerisiano.

10. (a) O le ā le auala e fesoasoani ai le alofa iā i tatou ia faapalepale, ma o le ā le fautuaga ua tuuina mai e le aposetolo o Paulo e faatatau i lenei tulaga? (e) O le ā le faamatalaga na faia e se tagata atamai faapitoa i mataupu faale-Tusi Paia i le faapalepale ma le agalelei o le Atua? (Tagaʻi i le faaopoopoga i le pito i lalo.)

10 E “onosai [faapalepale] le alofa, e [“agalelei,” NW ], . . . e le sailia e ia ana lava mea, e le faaitaitagofie.” O lea, i le tele o auala, e fesoasoani le alofa iā i tatou ina ia faapalepale ai. * (1 Korinito 13:4, 5) O le alofa ua tatou mafaia ai ona onosaia e le tasi le isi ma manatua faapea o i tatou uma lava e lē lelei atoatoa ma e iai sesē ma mea e lē taulau ai. E fesoasoani iā i tatou e magafagafa ai i faalogona o isi ma faamagalo. Ua faalaeiauina i tatou e le aposetolo o Paulo e savavali ma le “loto maulalo lava ma le agamalu, ma le onosai, ia [tatou] faapalepale le tasi i le tasi ma le alofa, ia taumafaia e [tatou] ona taofi o le loto gatasi i la le Agaga i le noataga o le filemu.”—Efeso 4:1-3, LT.

11. Aiseā ua tāua patino ai le faapalepale i mea o loo faatasitasi ai tagata Kerisiano?

11 O le faapalepale o o latou tagata ua saosaolaumea i le filemu ma le fiafia i mea o loo faatasitasi ai tagata Kerisiano, pe i faapotopotoga, i aiga Peteli, aiga misionare, vaega o loo i faugāfale, po o aʻoga faa-Kerisiano. Ona o le eseese o uiga, ma mea e mananaʻo i ai tagata taʻitoʻatasi, le auala na soifua aʻe ai, le tulaga o le faaaloalo, e oo lava i le tumamā, e mafai ona tulaʻi mai ai tulaga faigatā mai lea taimi i lea taimi. O loo faapena moni foʻi i totonu o aiga. O le faagesegese o le ita e matuā tāua tele. (Faataoto 14:29; 15:18; 19:11) O le faapalepale—le lavatia ona onosai, i le faamoemoe mo se suiga lelei—lea e manaʻomia e tagata uma.—Roma 15:1-6.

Ua Fesoasoani le Faapalepale iā i Tatou e Onosai Ai

12. Aiseā e tāua ai le faapalepale i taimi e tulaʻi mai ai tulaga faigatā?

12 Ua fesoasoani le faapalepale iā i tatou e onosaia ai tulaga faigatā ia e foliga mai ua lē uma po ua lē vave ona maua i ai se vaifofō. Ua moni lenā tulaga iā Régis, e pei ona taʻua i le amataga. Mo le tele o tausaga, na tetee ai lana avā i ana taumafaiga e auauna iā Ieova. Peitaʻi, i se tasi aso na alu ane ai lana avā iā te ia ma le tagi ma faapea ane: “Ua ou iloa o le upu moni lea. Fesoasoani mai iā te aʻu. Ua ou manaʻo i se suʻesuʻega faale-Tusi Paia.” Na oo ina papatisoina o ia e avea ma Molimau. Ua faapea mai Régis: “Ua faamaonia ai i inei le faamanuia e Ieova o na tausaga o taumafaiga fitā, le faatoʻatoʻa, ma le onosai.” Na tauia lona faapalepale.

13. O le ā na mafai ai e Paulo ona onosai, ma e faapefea i lenei faataʻitaʻiga ona fesoasoani iā i tatou ia onosai?

13 I tuā i le uluaʻi senituri T.A., na avea ai le aposetolo o Paulo ma faataʻitaʻiga lelei o le faapalepale. (2 Korinito 6:3-10; 1 Timoteo 1:16) A o agaʻi atu i le iʻuga o lona soifuaga a o ia tuuina atu fautuaga i lana aumea talavou o Timoteo, na lapataʻia o ia e Paulo faapea o le a fesagaʻi Kerisiano uma ma puapuaga. Na faasino atu Paulo i lana lava faataʻitaʻiga ma fautuaina uiga autū faa-Kerisiano ia e manaʻomia mo le onosai. Na ia tusi e faapea: “Ua e iloa lelei o laʻu aʻoaʻoga, o laʻu amio, o le loto mau, o le faatuatua, o le faapalepale; o le alofa, ma le onosai, o sauaga ma mea tiga, o mea ia na oo mai ia te au i Anetioka, ma Ikonio, ma Lusa; o sauaga faapena na tigaina ai aʻu; a o le Alii na ia laveai mai ia te au i na mea uma lava. O i latou uma foi o e loto ina nonofo ma le amio Atua ia Keriso Iesu, e sauaina i latou.” (2 Timoteo 3:10-12, LF; Galuega 13:49-51; 14:19-22) Ina ia maua le onosai, e tatou te manaʻomia uma lava le faatuatua, alofa ma le faapalepale.

Ia Oofu i le Faapalepale

14. O le ā na faatusa i ai e Paulo na uiga faale-Atua e pei o le faapalepale, ma o le ā le fautuaga na ia tuuina atu i Kerisiano i Kolose?

14 Na faatusa e le aposetolo o Paulo le faapalepale ma isi uiga faale-Atua i ofu e tatau ona ofuina e le Kerisiano pe a uma ona toesea uiga masani o “le tagata tuai.” (Kolose 3:5-10) Na ia tusi mai e faapea: “Ia oofu outou i le alofa mutimuti vale, ma le agalelei, ma le loto maulalo, ma le agamalu, ma le onosai, faapei o e ua filifilia e le Atua, o e ua paia ma ua alofaina; ia fefaapalepaleai, ma ia fefaamagaloai outou, pe afai ua agaleagaina se tasi e se tasi; faapei ona faamagalo mai le Alii [“Ieova,” NW ] ia te outou, ia faapea foi outou. A o le alofa, e lautua lea i nei mea uma, o le fusi lea e atoatoa ona lelei ai.”—Kolose 3:12-14, LF.

15. O le ā e iʻu i ai pe a “oofu” Kerisiano i le faapalepale ma isi uiga faale-Atua?

15 Pe a “oofu” tagata o le faapotopotoga i le alofa mutimuti vale, le agalelei, le lotomaulalo, le agamalu, le onosai ma le alofa, e mafai ai ona latou foʻia faafitauli ma faaauau ona agaʻi i luma ma le autasi i le auaunaga iā Ieova. E faapitoa lava ona manaʻomia e ovasia Kerisiano le faapalepale. Atonu e iai taimi e latou te manaʻomia ai ona aʻoaʻi atu i se isi Kerisiano, ae e eseese auala e faia ai lenei tulaga. Na faamatala e Paulo le uiga e sili ona lelei ina o ia tusi atu iā Timoteo e faapea: “Ia e faatonu atu, ia e aoai atu, ia e apoapoai atu ma le onosai uma atoa ma le aʻoaʻo atu.” (2 Timoteo 4:2) Ioe e tatau lava ona feagai pea ma mamoe a Ieova i le faapalepale, i se tulaga mamalu, ma le faapelepele.—Mataio 7:12; 11:28; Galuega 20:28, 29; Roma 12:10.

Ia “Faapalepale i Tagata Uma Lava”

16. O le ā le iʻuga e ono maua mai i lo tatou “faapalepale i tagata uma lava”?

16 O le faapalepale o Ieova i tagata ua tuua ai iā i tatou se matafaioi o le “onosai [faapalepale] i tagata uma lava.” (1 Tesalonia 5:14) O le uiga o lenei mea ia onosai i tagata e lē o ni Molimau o le aiga, tuaoi, aumea i galuega ma tagata e vasega faatasi. E tele faiga faaituʻau ua mafai ona foʻia e Molimau o ē, i nisi o taimi mo le tele o tausaga, ua latou onosaia ai faaupuga faafiufiu faatigā po o teteega tuusaʻo mai tagata o loo latou auaufaatasi i galuega po aʻoga. (Kolose 4:5, 6) Na tusi le aposetolo o Peteru: “Ia lelei a outou amio i luma o nuu ese, o le mea latou te fai upu leaga ai ia te outou, peiseai o tagata amio leaga outou, latou te vaavaai ai i a outou amio lelei, ona latou vivii atu ai lea i le Atua i le aso e asiasi mai ai.”—1 Peteru 2:12.

17. E mafai faapefea ona tatou faataʻitaʻi i le alofa o Ieova ma lona faapalepale, ma aiseā e tatau ai ona tatou faia faapea?

17 O le faapalepale o Ieova o le a mafai ai e le faitau miliona ona maua le faaolataga. (2 Peteru 3:9, 15) Afai e tatou te faataʻitaʻia le alofa ma le faapalepale o Ieova, o le a tatou faaauau ai ma le onosai i le talaʻia o le tala lelei o le Malo o le Atua ma aʻoaʻo isi e gauaʻi atu i le pulega o le Malo o Keriso. (Mataio 28:18-20; Mareko 13:10) Afai o le a taofia lo tatou toe talaʻi, o le a peiseaʻī ua tatou mananaʻo e faapuupuu le faapalepale o Ieova ma lē taulau ai ona amanaʻia lana fuafuaga, o le taʻitaʻiina lea o tagata ia salamō.—Roma 2:4.

18. O le ā le tatalo a Paulo mo Kerisiano i Kolose?

18 I lana tusi i Kerisiano i Kolose, i Asia Itiiti, na tusi ai Paulo e faapea: “O le mea lea o i maua foi ma te lei mapu ai lava i le tatalo mo outou, talu le aso na ma faalogologo ai, ma te aioi atu foi ina ia atoatoa ona outou iloa lelei o lona finagalo i le poto uma atoa ma le mafaufau faaleagaga; ia outou savavali e tusa ma le Alii, ina ia fiafia mai o ia ia te outou i mea uma, ma ia outou fua mai galuega lelei uma lava, ma ia tupu pea lo outou iloa lelei o le Atua. Ia faamalosia outou i le malosi uma lava, e tusa ma lona malosi ua silisili, e iu i le onosai uma lava ma le faatoatoa, [“ma ia faapalepale,” NW ] atoa ma le fiafia.”—Kolose 1:9-11.

19, 20. (a) E mafai faapefea ona tatou ʻalofia le vaai i le faapalepale pea o Ieova e peiseaʻī o se tofotofoga? (e) O ā aogā o le a maua mai i lo tatou faapalepale?

19 O le faaauau o le faapalepale po o le onosai o Ieova o le a lē o se tofotofoga iā i tatou pe a ‘atoatoa ona tatou iloa lelei o lona finagalo,’ lea o lona manaʻo ina ia “faaolaina o tagata uma lava, ma ia oo ina iloa lelei le upu moni.” (1 Timoteo 2:4) O le a tatou “fua mai galuega lelei uma lava,” aemaise o le talaʻia o “lenei tala lelei o le malo.” (Mataio 24:14) Afai o le a tatou faaauau ma le faamaoni ona faia lenei mea, o le a “faamalosia [i tatou] i le malosi uma lava,” e Ieova ina ia tatou mafai ai ona “iu i le onosai uma lava ma le faatoatoa, [“ma ia faapalepale,” NW ] atoa ma le fiafia.” O lo tatou faia faapea, o le a tatou “savavali e tusa ma le Alii,” ma o le a iā i tatou le filemu lea e maua e ala i le iloaina o loo matuā “fiafia mai o ia” iā i tatou.

20 Tau ina ia faatalitonuina atoatoa i tatou i le atamai o le faapalepale o Ieova. E galue mo lo tatou faaolataga ma le faaolataga o i latou o loo faalogologo i la tatou talaʻiga ma le aʻoaʻo atu. (1 Timoteo 4:16) O le atiina aʻe o fua o le agaga—le alofa, le agalelei, le mataalofa, le agamalu, ma le lē gaoiā—o le a mafai ai ona tatou faapalepale ma le olioli. O le a sili atu ai ona mafai ona tatou ola i le filemu ma tagata o o tatou aiga faapea ai ma o tatou uso ma tuafāfine i totonu o le faapotopotoga. O le faapalepale foʻi o le a fesoasoani iā i tatou e onosai ai i tagata tatou te faigaluega pe aʻoʻoga faatasi. O lo tatou faapalepale foʻi o le a iai sona fuafuaga, o le faasaoina mai lea o tagata faimea sesē ma faamamaluina ai le Atua o le faapalepale, o Ieova.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 10 O le talanoaina o le faamatalaga a Paulo faapea “e onosai [faapalepale] le alofa, e agalelei,” ua tusi ai se alii atamai faapitoa i mataupu faale-Tusi Paia o Gordon D. Fee e faapea: “I aʻoaʻoga faalotu a Paulo, o nei uiga [faapalepale ma le agalelei] ua fai ma sui o itu e lua o uiga tauatua agaʻi i tagata (faatusatusa i le Roma 2:4). I se tasi itu, o le faatoʻatoʻa ma le alofa o le Atua ua faataʻitaʻia i lona taofia o le faaoo mai o lona toʻasa i le fouvale o tagata; ae i le isi itu, o lona agalelei o loo maua i le aofaʻiga tele o faailoaga mai o lona alofa mutimutivale. O lea o le faamatalaina e Paulo o le alofa e amata i faamatalaga nei e lua e faatatau i le Atua, lea e ala iā Keriso ua ia faaalia mai ai lona faatoʻatoʻa ma le agalelei iā i latou o loo tatau i ai le faamasinoga tauatua.”

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• O ā auala ua avea ai Keriso ma faataʻitaʻiga ofoofogia o le faapalepale?

• O le ā e fesoasoani iā i tatou e atiina aʻe ai le faapalepale?

• E faapefea ona fesoasoani le faapalepale i aiga, i mea o loo faatasitasi ai tagata Kerisiano, ma toeaina?

• O le a faapefea i lo tatou faapalepale ona aumaia ai aogā iā i tatou atoa ai ma isi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 15]

E ui lava ina feagai ma omiga matuā faigatā, ae na onosai pea Iesu i ona soo

[Ata i le itulau 16]

Ua uunaʻia ovasia Kerisiano e faataatia se faataʻitaʻiga lelei o le faapalepale i le auala e feagai ai ma o latou uso

[Ata i le itulau 17]

Afai tatou te faataʻitaʻi i le alofa ma le faapalepale o Ieova, o le a faaauau pea ona tatou talaʻia le tala lelei

[Ata i le itulau 18]

Na tatalo Paulo ina ia mafai e Kerisiano ona “faapalepale, atoa ma le fiafia”