Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Leoleomalu Lou Lotofuatiaifo

Leoleomalu Lou Lotofuatiaifo

Leoleomalu Lou Lotofuatiaifo

O LE manatu i le lele i se vaalele ma se komepiuta e sesē ona faapolokalameina, o se mea e mataʻu ai. Ae na i lo o lea, seʻi manatu e faapea sa faaleagaina e se tasi le vaega e iai taʻiala o le vaalele, pe na faasesēina foʻi ma le loto i ai ana faamaumauga! Ia, i se uiga faafaatusa, e faapena tonu lava le mea lea o loo taumafai se tasi e faia i lou lotofuatiaifo. Ua maumauaʻi o ia ina ia faaleagaina le faiga tau amio lea o loo taʻitaʻiina ai oe. O lona sini ia tuu oe i se auala e feteenaʻi ai ma le Atua!—Iopu 2:2-5; Ioane 8:44.

O ai lenei peresona faaleagamea taufeʻai? I le Tusi Paia, ua taʻua ai o ia “o le gata tuai lea, ua igoa i le tiapolo, i le ma Satani, o lē faasese i le lalolagi uma.” (Faaaliga 12:9) Sa mātauina o ia o faia se gaoioiga i le faatoʻaga o Etena, i le faaaogāina o ni manatu taufaasesē, sa ia tauanauina ai Eva ina ia aua neʻi amanaʻiaina le mea na ia iloa e saʻo, ma ia fouvale ai i le Atua. (Kenese 3:1-6, 16-19) Talu mai lenā taimi, ua pulea ai e Satani taualumaga o faiga taufaasesē ina ia taʻitaʻia ai tagata uma e feitagaʻi ma le Atua. O le faiga aupito sili ona tuuaʻia, o lotu sesē.—2 Korinito 11:14, 15.

Ua Faaleagaina e Lotu Sesē le Lotofuatiaifo

I le tusi o le Tusi Paia o Faaaliga, ua vaaia ai lotu sesē i foliga o se fafine talitane faafaatusa ua faaigoaina o Papelonia le Aai Tele. O ana aʻoaʻoga ua faasesēina ai mafaufauga saʻo tau amio o le toʻatele o tagata, ma faapogaia ai lo latou ʻinoʻino ma oo lava ina faia faiga sauā iā i latou o ē e ese o latou talitonuga. O le mea moni, e tusa ma le Faaaliga, ua sili atu ona tuuaʻia e le Atua lotu sesē ona o le toto o “i latou uma ua fasiotia i le lalolagi,” e aofia ai ma tagata tapuaʻi o le Atua lava ia.—Faaaliga 17:1-6; 18:3, 24.

Na lapataʻia e Iesu ona soo e faatatau i le mamao o le a faasesēina ai e lotu sesē tapulaa tau amio a nisi i lona faapea mai: “E oo lava i le aso e manatu ai se na te fasioti ia te outou, ua na faia le taulaga i le Atua.” Pagā le faatauasoina tau amio o manatu o na tagata faasauā! Na fetalai Iesu: “Latou te lei iloa le Tama atoa ma aʻu.” (Ioane 16:2, 3) E leʻi umi lava talu ona fetalai atu Iesu i na upu, ae fasiotia loa o ia i le faatonuga a nisi o taʻitaʻi lotu, o ē sa mafai ona ōgatasi o latou lotofuatiaifo ma la latou solitulafono. (Ioane 11:47-50) I se faaeseesega, na fetalai Iesu, e iloa ona soo moni i lo latou fealofani. Ae o loo faalautele atili atu pea lo latou alofa, e oo lava i o latou fili.—Mataio 5:44-48; Ioane 13:35.

O le isi auala ua faaleagaina ai e lotu sesē lotofuatiaifo o le toʻatele, o le faatagaina lea o so o se amioga, po o mea e tusa ma o latou manaʻo, po o amioga taatele. I le valoiaina o lenei mea, na faapea mai le aposetolo o Paulo: “E oo i ona po latou te le mafafai ai ona talia o le mataupu e ola ai, a e tusa ma o latou lava tuʻinanau, latou te faapotopoto ai aʻoaʻo mo i latou, ina ua feū [“ʻeneʻene,” NW ] o latou taliga.”—2 Timoteo 4:3.

I aso nei ua ʻeneʻene e taʻitaʻi lotu taliga o tagata i le faapea mai, o feusuaʻiga i fafo atu o le faaipoipoga atonu e talia e le Atua. O nisi ua faalēamanaʻiaina faiga faatauatane. O le mea moni, o nisi o taʻitaʻi lotu o loo latou faia moni lava amioga faatauatane. I se mataupu i le nusipepa Peretania o le Times, ua taʻua ai e faapea, “e toʻa sefulutolu taʻitaʻi lotu ua lauiloa i faiga faatauatane” ua tofia i le General Synod a le Lotu Egelani. Pe a lē amanaʻia e taʻitaʻi lotu ia tapulaa tau i amioga a le Tusi Paia, ma leai foʻi se mea e faia i ai e a latou lotu, o ā la tapulaa o le a faataʻitaʻi i ai o latou tagata lotu? E lē o se mea e ofo ai ona e faitau miliona tagata o loo matuā fenuminumiaʻi pea.

Maʻeu le sili atu ona lelei pe a taʻitaʻia e amioga e pei o se faailoilo, faapea upu moni faaleagaga o loo aʻoaʻoina i le Tusi Paia! (Salamo 43:3; Ioane 17:17) Mo se faaaʻoaʻoga, ua aʻoaʻo e le Tusi Paia e faapea, o ē faitaaga ma e mulilulua e lē “fai mo latou tofi le malo o le Atua.” (1 Korinito 6:9, 10) Ua taʻu mai e le Tusi Paia iā i tatou e faapea, o tane ma fafine o ē ua fesuiaʻi “le tu e tatau ma le tu e le tatau” ua “fefaiai i latou i mea e masiasi ai” i le silafaga a le Atua. (Roma 1:26, 27, 32) O nei upu moni e uiga i amioga, e lē o ni fua o gaoioiga a tagata lē lelei atoatoa; o tapulaa faagaeeina a le Atua, ia e lē mafai ona ia tatalaina. (Kalatia 1:8; 2 Timoteo 3:16) Ae e iai foʻi isi auala a Satani e faaleagaina ai le lotofuatiaifo.

Ia Filifili Lelei Faafiafiaga

O le mea leaga le faamalosia o se tasi e faia se amioga leaga, ae e sili atu ona leaga le faia o se tasi ia naunau e faia na mea leaga. O le sini lenā o Satani “le alii o lenei lalolagi.” Ina ia tāmau ona manatu leaga i mafaufau ma loto o ē valea po o i latou e lē o mataala—aemaise lava i latou e lē o iai se puipuiga, le ʻautalavou—e na te faaaogāina auala e pei o tusi lē mamā, ata tifaga, musika, taaloga i komepiuta, ma ata ma faamatalaga matagā i le Initineti.—Ioane 14:30; Efeso 2:2.

Ua faapea mai se lipoti i le mekasini o le Pediatrics: “O tagata talavou [i le Iunaite Setete] e tusa ma le 10,000 gaoioiga o faiga sauā e latou te matamata i ai i tausaga taʻitasi, ma e sili atu ona leaga faiga sauā i polokalame mo tamaiti.” Ua faaalia foʻi i le lipoti e faapea, “i tausaga taʻitasi, e matamata ai e tamaiti talavou ia le toetoe lava 15,000 faamatalaga e uiga i faiga faaleituaiga, tala e uigalua ma tausuaga lē mamā.” Ua taʻua foʻi i le mekasini, e oo lava i taimi e masani ona matamata uma ai tagata i le televise, “ua iai ia le sili atu i le 8 gaoioiga e fesootaʻi i feusuaʻiga faaleituaiga i le itula, ua sili atu ai i le faafā taimi na i lo o le 1976.” E lē o se mea foʻi e ofo ai ona ua maua foʻi i suʻesuʻega e faapea “ua matuā faateteleina le tautala i gagana masoā.” Peitaʻi, ua lapataʻi uma mai le Tusi Paia ma le tele o suʻesuʻega eseese faasaienisi e faapea, o le fafagaina pea i na mea, e mafai ona suia ai le tagata i se tulaga e sili atu ona leaga. O lea, afai e te manaʻo moni e faafiafia le Atua ma ia maua ai e oe lava aogā, ia utagia le Faataoto 4:23, lea e faapea mai: “Ia sili ona leoleoina o lou loto i le leoleoina o mea uma; auā e tupu mai ai le amio [“o le puna lea o le ola,” NW ].”—Isaia 48:17.

O le tele o musika lauiloa e faaleagaina ai foʻi le lotofuatiaifo. O se tagata pese e sili atu ona lauiloa ma tulaga maualuga ana pese i nisi o atunuu i Sisifo, ua faia “se taumafaiga faapitoa ina ia faateʻi ai tagata,” ua lapataʻi mai ai se lipoti i le nusipepa Ausetalia, The Sunday Mail. Ua taʻua i le mataupu e faapea, “o ana pese, o loo viiviia ai ia fualaau faasāina, le mataifale ma le tosoteine” ma faapea, “e pese [o ia] e uiga i le fasiotia o lana avā ma lafo lona tino i se vaituloto.” O isi fatuga o loo aofia ai e matuā leaga lava e lē mafai ona toe taʻua atu i inei. Ae peitaʻi, o ana musika na ia maua ai se faailoga mamalu. Pe e te manaʻo e lūlū i lou mafaufau ma lou loto na mafaufauga matuā leaga e pei ona taʻua i luga, e tusa lava po ua teuteu faamatagofie mai i musika? E iai le faamoemoe o le a e lē faia faapea, auā o i latou e faia na gaoioiga, e faaleagaina ai o latou lotofuatiaifo ma iʻu ai ina faatupuina i totonu o i latou lava se “loto leaga,” ma liliuina ai i latou e avea ma fili o le Atua.—Eperu 3:12; Mataio 12:33-35.

O lea, ia atamai i le filifilia o au faafiafiaga. Ua faalaeiauina i tatou e le Tusi Paia e faapea: “O mea uma ua moni, o mea uma ua taʻuleleia, o mea uma ua tonu, o mea uma ua mamā, o mea uma ua matagofie, ma mea uma ua logoleleia, afai foi o se isi amio lelei, po o se tasi mea e viia, ia outou manatunatu i ia lava mea.”—Filipi 4:8.

O Aumea e Aafia ai Lou Lotofuatiaifo

A o laiti lava, sa fiafia ia Neil ma Franz i aufaatasiga mamā ma Kerisiano faamaoni. * Ae na faapea mai Neil: “Na iai le taimi na amata ai ona ou auaufaatasi ma ni aumea sesē.” O le iʻuga, na oo ai i faanoanoaga, o le faia o le solitulafono ma oo ai i le falepuipui. E faapena foʻi le tala a Franz. “Sa ou manatu e mafai lava ona matou auaufaatasi ma talavou o le lalolagi e aunoa ma loʻu aafia ai,” o lana tagi talatala mai lenā. “Ae e pei ona fai mai le Kalatia 6:7, ‘E le ulagia le Atua auā o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia.’ Na ou aʻoaʻoina le lesona i se auala faigatā, ua ou iloa o aʻu e sesē ae saʻo Ieova. Ua ou fesagaʻi nei ma se faasalaga i loʻu olaga atoa ona o le mea leaga na ou faia.”

O tagata e pei o Neil ma Franz, e lē o se mea e masani ai ona faafuaseʻi ona faia se solitulafono; i le taimi muamua, e la te memeʻi i le manatu e faia le solitulafono. Sa faifai mālie lava ona see ese atu, muamua lava, e ala i aumea leaga. (1 Korinito 15:33) Atonu e ono sosoo mai ai ma le faaaogāina o fualaau poo le ʻava malosi i se auala sesē. O le mea moni, o le lotofuatiaifo, ua talafeagai ona faamatalaina e faapea, o se “vaega o uiga o le tagata e mafai ona faaliusuavaiina e le ʻava malosi.” Mai i inā, e itiiti lava se laasaga e faia e oo atu ai i le solitulafono po o amioga lē mamā.

Aiseā la e laasia ai lenā uluaʻi laasaga? Na i lo lea, ia auaufaatasi ma tagata popoto o ē e alolofa moni i le Atua. O le a latou fesoasoani iā te oe e faamalosia lou lotofuatiaifo ina ia mafai ai ona taʻitaʻiina saʻo oe, ma e ʻalofia ai le tele o tigā. (Faataoto 13:20) E ui lava o loo taofia pea i le falepuipui, ua iloa nei e Neil ma Franz o o la lotofuatiaifo, o se meaalofa mai le Atua ia aʻoaʻoina faalelei ma, o le mea moni, ia faapelepele i ai. E lē gata i lea, o loo la galulue malosi ina ia atiina aʻe se faiā lelei ma lo la Atua, o Ieova. Ia atamamai ma ia aʻoaʻo mai a la mea sesē.—Faataoto 22:3.

Tausia Lelei Lou Lotofuatiaifo

E faaalia lo tatou mananaʻo e tausi lelei o tatou lotofuatiaifo pe a tatou atiina aʻe le alofa ma le faatuatua i le Atua, faatasi ma se mataʻu mamā iā te ia. (Faataoto 8:13; 1 Ioane 5:3) Ua faaalia i le Tusi Paia e faapea, o se lotofuatiaifo e lē taaʻina i nei uiga, e masani ona leai ni aafiaga tumau tau amio. Mo se faaaʻoaʻoga, o loo tautala le Salamo 14:1 e uiga iā i latou o ē ua faapea ifo i o latou loto: “E leai se Atua.” Ua faapefea i lenei leai o se faatuatua ona aafia ai a latou amioga? Ua faaauau mai le fuaiupu: “Ua leaga lava i latou; ua inosia a latou amioga.”

O tagata e aunoa ma se faatuatua moni i le Atua, e leai foʻi so latou faamoemoe mautū mo se lumanaʻi e sili ona lelei. I lea ua latou naunau ai e ola mo le taimi nei, ina ia faamalieina o latou tuʻinanauga faaletino. Ua manatu i latou e faapea: “Ina tatou aai ma inu, auā o a taeao tatou te oti ai.” (1 Korinito 15:32) I le isi itu, o i latou o taulaʻi atu la latou vaai i le taui o le ola e faavavau, e lē maileia i latou i fiafiaga e vave mavae atu o le lalolagi. I le pei o se komepiuta saʻo lelei tau i femalagaaʻiga, o o latou lotofuatiaifo lelei ua aʻoaʻoina, e taofia ai pea i latou i le ala saʻo o le usiusitai faamaoni i le Atua.—Filipi 3:8.

Ina ia tumau pea le malosi ma le saʻo o lou lotofuatiaifo, e manaʻomia e lē aunoa se taʻitaʻiga mai le Afioga a le Atua. Ua taʻu mai e le Tusi Paia iā i tatou e faapea, o lenā taʻitaʻiga o loo maua, e pei ona faapea mai se gagana faatusiata: “E faalogo foi o outou taliga i le upu i o outou tua, pe a outou afe ane i le itu taumatau pe afe ane i le itu tauagavale, e faapea mai, O le ala lava lenei, ia outou savavali ai.” (Isaia 30:21) O lea, ia faataatia ese se taimi e faitau ai le Tusi Paia i aso taʻitasi. O le a faamalosia ma faalaeiauina oe e lenei mea a o e tauivi e faia le mea saʻo, pe lofitūina foʻi oe i ni popolega ma mafatiaga. Ia e mautinoa o le a taʻitaʻia oe e Ieova i le itu tau i amioga ma le faaleagaga pe a e faatuatua atoatoa atu iā te ia. Ioe, ia faaaʻoaʻo i le faisalamo o lē na tusi mai e faapea: “Ou te tuu Ieova i oʻu luma e le aunoa; auā o i loʻu itu taumatau o ia, e le faagaeetia ai lava aʻu.”—Salamo 16:8; 55:22.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 16 Ua suia igoa.

[Ata i le itulau 5]

O lotu sesē ia e faamatalaina i le Tusi Paia o “Papelonia le Aai Tele,” ua tuuaʻia i le faanenefuina o lotofuatiaifo o le toʻatele

[Faamatalaga i Ata]

Patele o loo faamanuia vaegāʻau: U.S. Army Photo

[Ata i le itulau 6]

O le matamata i faiga sauā ma amioga lē mamā o le a faaleagaina ai lou lotofuatiaifo

[Ata i le itulau 7]

O le taʻitaʻiga e lē aunoa mai le Afioga a le Atua o le a leoleomaluina ai lou lotofuatiaifo