Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ia Outou Faaa‘oa‘o ia te Au”

“Ia Outou Faaa‘oa‘o ia te Au”

“Ia Outou Faaaʻoaʻo ia te Au”

“Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo ia te au, auā o aʻu lē agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.”—MATAIO 11:29.

1. Aiseā e mafai ai ona avea le aʻoaʻoina mai iā Iesu o se mea e fiafia ma faatamaoaigaina ai?

SA TALAFEAGAI i taimi uma lava le auala na manatunatu, aʻoaʻo atu, ma gaoioi ai Iesu Keriso. E puupuu le taimi o lona soifuaga i le lalolagi, ae sa ia olioli i le faia o se galuega e tauia ma le faamalieloto, ma na tumau pea lona fiafia. Na ia aoaoina soo ma aʻoaʻoina i latou i le auala e tapuaʻi atu ai i le Atua, e alolofa atu ai i tagata, ma manumalo ai mai le lalolagi. (Ioane 16:33) Sa ia faatumuina o latou loto i le faamoemoe, ma ‘faamalamalamaina mai le ola ma le le iu vale e ala i le tala lelei.’ (2 Timoteo 1:10) Pe afai o oe o se tasi o ona soo, o le ā sou manatu i le uiga o le avea ma soo? E ala i le talanoaina o mea o fetalai ai Iesu e faatatau i soo, e mafai ai ona tatou faaaʻoaʻo i le auala e faatamaoaiga ai o tatou olaga. E aofia ai le taliaina o lana silafaga ma le faatatauina o nisi o mataupu silisili faavae.—Mataio 10:24, 25; Luka 14:26, 27; Ioane 8:31, 32; 13:35; 15:8.

2, 3. (a) E faapeʻī le avea ma soo o Iesu? (e) Aiseā e tāua ai le fesili ifo iā i tatou lava, ‘O ai lea e avea aʻu mona soo?’

2 I Tusitusiga Kerisiano Eleni, o le upu ua faaliliuina i le “soo”, o lona uiga faavae lava, o se tasi ua tuusaʻo atu lona mafaufau i se mea, po o se tasi o loo aʻoaʻoina mai se mea. O le upu e fesootaʻi atu i ai lea e taʻua i la tatou mau o le matua, le Mataio 11:29: “Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo [aʻoaʻo mai] ia te au, auā o aʻu lē agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.” Ioe, o le soo o se tagata e na te aʻoaʻoina mai pe faaaʻoaʻo i ni mea. E masani ona faatatau atu e Evagelia le upu “soo” i ē sa sili ona māfana lo latou mulimuli atu iā Iesu, o ē na latou faimalaga faatasi a o fai lana talaʻiga ma sa ia aʻoaʻoina foʻi i latou. E iai nisi atonu sa na ona latou taliaina o aʻoaʻoga a Iesu, ma na oo lava foʻi ina latou faia faalilolilo. (Luka 6:17; Ioane 19:38) O loo taʻua foʻi e tusitala o Evagelia “le au soo o Ioane [le Papatiso] ma soo o le au faresaio.” (Mareko 2:18) Talu ai sa lapataʻia e Iesu ona soo ina ia “matuā ʻalo ese . . . [i] le aʻoaʻoga a le au Faresaio,” e mafai ai la ona tatou fesili ifo iā i tatou lava, ‘O ai lea e avea aʻu mona soo?’—Mataio 16:12, LF.

Pe afai o tatou o ni soo o Iesu, pe afai ua tatou aʻoaʻoina ni mea mai iā te ia, e tatau la ona lagonaina e isi le mālōlōina faaleagaga pe a tatou faatasi ma i latou. E tatau ona latou iloa mai ua faateleina o tatou uiga agamalu ma le lotomaulalo. Pe afai o loo tatou tauaveina ni tiute tau i le pulega, pe afai o tatou o ni mātua, pe iai ni tiute faaleoleomamoe i le faapotopotoga Kerisiano, po o lagonaina ea e i latou o loo tatou tausia e faapea, o loo tatou feutagaʻi ma i latou i le auala na feutagaʻi ai Iesu ma ē sa ia tausia?

Le Auala sa Feutagaʻi ai Iesu ma Tagata

4, 5. (a) Aiseā e lē faigatā ai ona iloa le auala sa feutagaʻi ai Iesu ma tagata o ē na iai o latou faafitauli? (e) O le ā le mea na tupu iā Iesu a o taumafa i le fale o se Faresaio?

4 E manaʻomia ona tatou iloa le auala na feutagaʻi ai Iesu ma tagata, aemaise i latou sa iai faafitauli matuiā. E lē tatau ona faigatā le aʻoaʻoina e tusa o lenā mea; e tele lipoti o loo iai i le Tusi Paia o feutagaʻiga sa faia e Iesu ma isi, o nisi o na tagata sa fesagaʻi ma mafatiaga. Seʻi o tatou mātau foʻi le auala na feutagaʻi ai taʻitaʻi lotu, aemaise lava le ʻau Faresaio, ma tagata sa iai faafitauli faapena. O le eseesega o le a aumaia ai iā i tatou se malamalamaga.

5 I le tausaga e 31 T.A., a o malaga taamilo Iesu i lana talaʻiga i Kalilaia, sa ‘fai atu ai se tasi o le au faresaio iā Iesu ina ia la aai ma ia.’ Sa leʻi faatalatū Iesu e talia le valaaulia. “Ua maliu atu ia i le fale o le faresaio, ona taoto ai lea o ia e taumafa. Faauta foi, o le fafine o le aai, o ia o le fafine agasala, ua iloa e ia ua taoto o ia e taumafa i le fale o le faresaio, ona au mai lea e ia o le fagu alapasa ua tumu i le suāuu manogi; ua tu foi o ia i tua i ona vae, ua tagi, ua faasisina ifo e ia loimata i ona vae, ua sōloi ai i lona lava lauulu, ua sogi foi i ona vae, ma faauuina i le suāuu manogi.”—Luka 7:36-38.

6. Atonu o le ā le pogai o le iai o se “fafine agasala” i le fale o le Faresaio?

Pe mafai ona faaata i lou mafaufau lenā mea? Ua faapea mai se tasi tusitusiga: “Sa faaaogā e le fafine (f.37) tū e masani aʻi, na sa faataga ai tagata matitiva e asiasi atu i se faigaʻai faapea ina ia maua mai ni toegameaʻai.” Atonu la o le pogai lenā e ono ulufale atu ai se tagata e aunoa ma se valaaulia. Atonu na iai ma isi o ē e faamoemoe e aoaoina ni meaʻai pe a uma le taumafataga. Ae peitaʻi, sa fai lava sina ese o le uiga na faaalia e lenei fafine. Sa leʻi na ona tūtū i autafa ma matamata mai, ma faatalitali i le taimi e uma ai le taumafataga. Sa iā te ia se talaaga lē manuia o sē e lauiloa o se “fafine agasala,” o lea na fetalai ai Iesu na ia silafia ‘ana agasala e tele.’—Luka 7:47.

7, 8. (a) E faamata e faapefea so tatou uiga e ono oo i ai pe a na fai tatou te fesagaʻi ma ni tulaga e pei o na o loo faamatalaina i le Luka 7:36-38? (e) Na faapefea ona gaoioi Simona?

7 Seʻi faapea la o oe lea sa e soifua ai i tuā i inā ma o oe lea ua tupu ai le mea na oo iā Iesu. O le ā sau gaoioiga e ono fai? Pe faamata ea e te ono lē mautonu a o faalatalata atu lenei fafine iā te oe? O le a faapefea ona aafia ai oe i lenei tulaga? (Luka 7:45) Po o le a faateʻia ea oe ma e ʻinoʻino?

Pe ana fai sa e iai faatasi ma isi mālō, faamata na semanū e ono pei ou mafaufauga o mafaufauga sa oo iā Simona le Faresaio? “Ua iloa e le faresaio na [valaauliaina Iesu], ona faapea ifo ai lea o ia i lona loto, ‘Ana se perofeta lenei, po ua iloa e ia lenei fafine, ma lana amio, ua ia paʻi atu ia te ia; auā o le fafine agasala ia.’” (Luka 7:39) I se eseesega, o Iesu o se tagata sa matuā loloto lona alofa. Sa malamalama i le mafatiaga o le fafine ma ia silafia lagona tigā o le fafine. E lē o taʻu maia iā i tatou pe na faapefea ona oo o ia i se olaga agasala. Pe afai e moni o ia o se fafine talitane, e manino la e leʻi fesoasoani atu iā te ia tane o le aai, o tagata Iutaia sa tuutoina atu i le lotu Iutaia.

9. Na faapefea ona tali atu Iesu, faatasi ai ma le ā le iʻuga atonu na iai?

Peitaʻi sa finagalo Iesu e fesoasoani atu i le fafine. Na ia fetalai atu i ai: “Ua faamagaloina au agasala.” Ona ia toe fetalai atu lea: “O lou faatuatua ua faaolaina ai oe; ina alu ia oe ma le manuia.” (Luka 7:48-50) Ona uma ai loa lea o le tala. Atonu e faitio mai se isi e faapea sa leʻi tele se fesoasoani a Iesu mo le fafine. E mautinoa lava, sa aauina ese atu o ia e Iesu faatasi ai ma lana faamanuiaga. Pe e te manatu ea atonu na toe foʻi atu o ia i lona olaga leaga sa iai? E ui e lē o mafai ona tatou mautinoa, ae mātau le faamatalaga o loo sosoo mai a Luka. Sa ia faamatala e faapea, na faataamilo Iesu “i aai ma faoa aai, ua talaʻi ma folafola le tala lelei o le malo.” Na taʻua foʻi e Luka “nisi fafine” sa iai faatasi ma Iesu ma ona soo, “na auauna atu ia te ia i a latou [fafine] mea.” Atonu pe sa iai faatasi i fafine nei le fafine o lē na salamō ma lagona le agaga talisapaia, ina ua ia ola i se olaga faale-Atua faatasi ai ma se lotofuatiaifo mamā, se lagona faafouina ua iai se faamoemoe, ma le matuā loloto o le alofa mo le Atua.—Luka 8:1-3.

Le Eseesega i le Va o Iesu ma le ʻAu Faresaio

10. Aiseā e aogā ai le manatunatu i le tala iā Iesu ma le fafine i le fale o Simona?

10 O le ā se lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai lenei tala sili ona manino? E faagaeetia ai o tatou faalogona, a ea? Seʻi faapea o lea e te iai i inā i le fale o Simona. O ā ni ou lagona e iai? Pe e te tali ea e pei o le tali atu a Iesu, pe e tai pei ou lagona o lagona o le Faresaio lea sa talimālō iā te ia? O Iesu o le Alo o le Atua, e lē mafai la ona tutusapau o tatou faalogona ma gaoioiga e pei o ia. Ae i le isi itu, atonu e tatou te lē naunau tele i le manatu e faapea e pei i tatou o Simona, le Faresaio. E toʻaitiiti lava o le a fiafia e mitaʻi mai lo latou avea e pei o ni Faresaio.

11. Aiseā o le a tatou lē mananaʻo ai e faavasegaina faatasi i tatou ma le ʻau Faresaio?

11 O le suʻesuʻeina o faamaoniga mai le Tusi Paia ma isi puna e ese mai o faamatalaga, e mafai ai ona tatou faapea atu, sa matuā maualuga le manatu o le ʻau Faresaio iā i latou lava, faapea o i latou e puipuia le lelei o le lautele ma le manuia o le atunuu atoa. E latou te leʻi ioe faapea, o le Tulafono a le Atua sa lava lelei lona manino ma faigofie ona malamalama i ai. Po o fea lava sina vaega e ono tau lē manino ai iā i latou le Tulafono, ae sa latou taumafai e faaatoatoa na vaega i ni faatatauga ua matuā toe auʻiliʻiliina, ina ia ʻalofia ai lava le faaaogāina o le lotofuatiaifo. Sa taumafai nei taʻitaʻi lotu e fafau aʻe se talitonuga e pulea ai amioga i mataupu uma lava, e oo lava i ni mea ninii e leai se tāua. *

12. Sa faapeʻī manatu o le ʻau Faresaio iā i latou lava?

12 O loo manino mai i upu a le tusitala Iutaia o talafaasolopito o le uluaʻi senituri, o Josephus, e faapea sa manatu le ʻau Faresaio o i latou o ni tagata e agalelei, e agavaivai, ma faimeatonu, ua matuā agavaa i lo latou tofiga. E mautinoa sa iai nisi o i latou na tau latalata atu lava i lenā tulaga. Atonu e te manatua ai Nikotemo. (Ioane 3:1, 2; 7:50, 51) Mulimuli ane, na iai nisi o i latou na taliaina le auala faa-Kerisiano. (Galuega 15:5) Na tusi mai le aposetolo Kerisiano o Paulo e faatatau i nisi Iutaia patino, e pei o le ʻau Faresaio: “Ua latou maelega i la le Atua, a e le tusa ma le malamalama.” (Roma 10:2) Peitaʻi ane, o loo faamatalaina i latou i Evagelia i le tulaga sa manatu ai tagata lautele iā i latou—e faamaualuluga, fiasili, faafiaamiotonu, suʻesuʻe masei, faamasinosino, ma faalumaina isi.

Le Silafaga a Iesu

13. O le ā na fetalai mai ai Iesu e faatatau i le ʻau Faresaio?

13 Sa aʻoaʻia mamafa e Iesu le ʻautusiupu ma Faresaio o ni tagata faagutugutulua. “Auā ua latou saisai avega mamafa ma le avegata, ma latou faaee i ua o tagata; a e latou te le mafafai ina faagaoioi ai i so latou tamatamai lima.” Ioe, sa mamafa le avega, ma faigatā le amo na faaee atu i tagata. Na toe fetalai atili Iesu ma ia taʻua ai le ʻautusiupu ma Faresaio o “tagata vālea.” O le vale, o se tasi e fai ma lamatiaga i tagata o lona nuu. Na taʻua foʻi e Iesu le ʻautusiupu ma Faresaio o “taʻitaʻi tauaso” ma faamamafa mai e faapea ua latou “tuu . . . mea silisili o i le tulafono, o le amiotonu, ma le alofa, ma le faamaoni.” O ai sē e manaʻo e manatu Iesu iā te ia faapea e amio i Faresaio?—Mataio 23:1-4, 16, 17, 23.

14, 15. (a) O le ā le mea ua faaalia mai i feutagaʻiga a Iesu ma Mataio le sā Levī e faatatau i ala o le ʻau Faresaio? (e) O ā lesona tāua e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai lenei tala?

14 E toetoe lava o so o se tasi na te faitauina tala a Evagelia ua mafai ona ia iloa le uiga faitio o le toʻatele o le ʻau Faresaio. Ina ua valaaulia e Iesu ia Mataio le sā Levī, o le aolafoga, ina ia avea ma ona soo, sa faia ai e Levi se faigaʻai tele mo ia. Ua faapea mai le tala: “A o faresaio ma o latou tusiupu ua latou muimui i ona soo, ua faapea atu, ‘Se a le mea tou te aai ai ma feinu ai faatasi ma tagata ao lafoga ma e ua agasala?’ Ua tali atu Iesu ia te i latou ʻ. . . Ou te lei sau e valaau i e ua amiotonu, a o e ua agasala, ina ia latou salamo.’”—Luka 5:27-32, LF.

15 E iai se isi mea na malamalama ai Levi i le fetalaiga a Iesu i lenā aso e faapea: “Ina o ia, ina aʻoaʻo po o le a le uiga o lea upu, Ou te loto i le alofa, a e le o le taulaga.” (Mataio 9:13) E ui ina faapea mai le ʻau Faresaio sa latou talitonu i tusitusiga a perofeta Eperu, ae sa latou leʻi taliaina lenei manatu mai le Hosea 6:6. Pe afai ae latou faia se mea sesē, sa latou faamautinoa muamua o se mea e ōgatasi ma uputuu. E mafai e i tatou taʻitoʻatasi ona fesili ifo iā i tatou lava, ‘Po o lauiloa ea aʻu o se tasi e soona maumaututū i nisi o tulafono, e pei o tulafono e atagia atu ai oʻu lava manatu po o manatu masani i le auala e taulima ai se mataupu? Po o le mea, o manatu isi iā te aʻu o se tasi e muamua ona faaalia le alofa mutimutivale ma le agalelei?’

16. O le ā le faiga faa-Faresaio, ma e faapefea ona tatou ʻalofia lo tatou pei o i latou?

16 Faitio, faitio, faitio. O le faiga lenā faa-Faresaio. E mātaʻitū lelei e le ʻau Faresaio masei uma—o masei moʻi ma masei e fatu i o latou lava mafaufauga. Ona o i latou, sa nonofo ai tagata i le fefefe, ma latou manatua ai pea o latou lē taulau. Sa mitaʻi mai ma le faamaualuluga e le ʻau Faresaio lo latou totogia o sefuluaʻi i laulaau ninii uma, e pei o le mili, le aneto, ma le kumina. Sa latou faalialia mai lo latou tulaga paia e ala i o latou ofu ma taumafai e faatonu le nuu. E mautinoa lava, pe afai tatou te mananaʻo ia ōgatusa a tatou gaoioiga ma le faaaʻoaʻoga a Iesu, e tatau la ona tatou ʻalofia le faanaunauga o le taumafai i taimi uma e saʻiliʻili ma faamatilatila masei o isi.

Na Faapefea Ona Taulima e Iesu Faafitauli?

17-19. (a) Faamatala mai le auala na tauaao ai e Iesu se tulaga sa ono matuā matuiā ona āuga. (e) O le ā na māfua ai ona avea o se tulaga e mafatia ma lē fiafia ai? (i) Pe ana faapea sa e iai i inā ina ua faalatalata atu le fafine iā Iesu, o le ā se mea na semanū e te fai?

17 O le auala a Iesu e tauaao ai faafitauli sa matuā ese lava mai le auala a le ʻau Faresaio. Seʻi manatu i le auala na tauaao ai e Iesu se tulaga lea sa ono matuā matuiā lava. O se mea na aafia ai se fafine o lē na aafia i le puna toto mo le 12 tausaga. E mafai ona e faitau i lenā tala i le Luka 8:42-48.

18 Ua taʻu mai i le tala a Mareko e faapea sa “mataʻu ma gatete” le fafine. (Mareko 5:33) Aiseā? E mautinoa auā na ia iloa ua ia solia le Tulafono a le Atua. E tusa ai i le Levitiko 15:25-28, o se fafine o loo maua i le puna toto sa lē mamā o ia i le taimi atoa lea o loo aafia ai, ma toe faaopoopo atu i ai ma le isi vaiaso. O mea uma lava e paʻi atu i ai, ma tagata uma e ono feiloaʻi atu i ai, o le a lē mamā foʻi. Ina ia oo atu lenei fafine iā Iesu, sa tatau ona ia taumafai e faavāvā atu sona auala i le vao o tagata e toʻatele. Ina ua tatou faitauina le tala i le 2,000 tausaga mulimuli ane talu mai lenā taimi, e tatou te lagona le alofa iā te ia ma ona mafatiaga.

19 Pe ana faapea sa e iai i lenā aso, o le ā sau vaaiga e te ono manatu ai i lenā tulaga? O le ā sau tala na semanū e fai? Seʻi mātau, na feutagaʻi Iesu ma lenei fafine i se auala agalelei, alofa, ma le magafagafa, e aunoa ma le faia o sana faamatalaga i ni faafitauli atonu sa ia faapogaia.—Mareko 5:34.

20. Pe ana faapea o loo avea lava le Levitiko 15:25-28 ma mea o loo manaʻomia mai iā i tatou i aso nei, o le ā le luʻi na semanū tatou te fesagaʻia?

20 Pe mafai ona tatou aʻoaʻoina se lesona mai lenei mea na tupu? Seʻi faapea o oe o se toeaina i se faapotopotoga Kerisiano i aso nei. Ma faapea foʻi la o lea o loo avea lava le Levitiko 15:25-28 ma manaʻoga faa-Kerisiano i aso nei, ma ua oo ai ina solia lenā tulafono e se fafine Kerisiano, ona ua ia lagona le popole ma le tuulafoaʻiina. O le ā sau mea e fai i ai? Po o le a e faamasiasia ea o ia i luma o tagata i lou faitioina o ia? E te faapea mai, “Oi, e lē taitai ona ou faia lenā mea! O le a ou mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu ma faia taumafaiga uma ina ia ou agalelei, alofa, manatunatu, ma ou magafagafa.” Lelei tele la! Peitaʻi o le luʻi, o le faatinoina lea, ina ia faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga a Iesu.

21. O le ā na aʻoaʻoina ai e Iesu tagata e faatatau i le Tulafono?

21 O le mea moni lava, sa lagona e tagata le mālōlōina iā Iesu, sa faamalosia ma faalaeiauina ai i latou. I vaega sa maʻoti mai ai le Tulafono a le Atua, o lona uiga tonu lava lenā. Pe afai sa foliga e iai se uiga faalauaʻitele, sa tele la ina faaaogā ai o latou lotofuatiaifo ma sa mafai ona latou faaalia lo latou alofa i le Atua e ala i a latou filifiliga. Na avatu e le Tulafono iā i latou le avanoa e fetuutuunaʻi ai. (Mareko 2:27, 28) Sa alofa le Atua i ona tagata, sa faaauau pea ona ia galue mo so latou lelei, ma naunau e faaalia le alofa mutimutivale pe afai ua latou vaivai. Sa faapena foʻi Iesu.—Ioane 14:9.

Iʻuga o Aʻoaʻoga a Iesu

22. O le aʻoaʻoina mai iā Iesu na mafai ai e ona soo ona maua le ā le uiga faalemafaufau?

22 O i latou sa faalogologo atu iā Iesu ma avea ma ona soo, sa latou talisapaia le moni o lana folafolaga: “E avegofie laʻu amo, o laʻu avega foi e māmā ia.” (Mataio 11:30) Sa lē taitai oo iā i latou ni lagona mamafatū, ua soonafai, pe na te otegiaina i latou. Sa sili atu ona saʻoloto o latou lagona, sili atu ona fiafia, ma sili atu ona mautinoa i la latou faiā ma le Atua ma i lo latou lava va. (Mataio 7:1-5; Luka 9:49, 50) Na latou aʻoaʻoina mai iā te ia e faapea, o le avea ma se taʻitaʻi faaleagaga e manaʻomia ai le avea o sē e mālōlōina ai agaga o isi, e faaalia atu ai le manatu ma le lotomaualalo.—1 Korinito 16:17, 18; Filipi 2:3.

23. O le ā le lesona tāua na aʻoaʻoina e soo o Iesu i lo latou faatasi ai ma Ia, ma o ā faaiʻuga na fesoasoani ai iā i latou ina ia faia?

23 E lē gata i lea, e toʻatele sa matuā aafia o latou faalogona i le tāua o le tumau i le autasi ma Keriso ma faataʻitaʻi i le uiga sa ia faaalia. Na ia fetalai atu i ona soo: “Faapei ona alofa mai o le Tamā ia te au, e faapea lava ona ou alofa atu ia te outou; ia tumau pea outou i loʻu alofa. Afai tou te tausia aʻu poloaiga, ona tumau lea o outou i loʻu alofa; pei ona ou tausia poloaiga a loʻu Tamā, ma ou tumau i lona alofa.” (Ioane 15:9, 10) Pe afai latou te fia avea o ni faifeʻau ma ni auauna a le Atua e taulau manuia, sa tatau la ona latou naunautaʻi e faatatauina mea na latou aʻoaʻoina mai iā Iesu, e lē gata i le galuega talaʻi ae faapea foʻi ma le aʻoaʻo atu i le lautele e uiga i le tala lelei ofoofogia a le Atua, ma le auala e feutagaʻi ai ma aiga ma uō. A o faateleina le fuainumera o le ʻauuso ma avea ma ni faapotopotoga, o le a latou manaʻomia i lea taimi ma lea taimi ona faamanatu pea iā i latou e faapea, o ona ala o le ala tonu lea. O mea na ia aʻoaʻo atu o le upu moni lea, ma o le soifuaga na latou mātauina sa ia soifua ai, o le soifuaga moni lava lea e tatau ona latou saʻilia.—Ioane 14:6; Efeso 4:20, 21.

24. O ā mea e tatau ona tatou faatāua ma faatinoina mai le faaaʻoaʻoga a Iesu?

24 A o e tomanatu nei i nisi o mea sa tatou talanoaina, po o e mātauina ni auala e faia ai ni faaleleiga? Pe e te ioe sa talafeagai i taimi uma lava auala na manatunatu, aʻoaʻo atu, ma gaoioi ai Iesu? Ia e lototele la. O ana fetalaiga faalaeiau nei iā i tatou: “Afai ua outou iloa ia mea, amuia outou pe a outou faia.”—Ioane 13:17.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 11 “O le eseesega autū [i le va o Iesu ma le ʻau Faresaio] e faatoʻā manino lava pe a mātauina malamalamaga feteenaʻi e lua e faatatau i le Atua. I manatu o le ʻau Faresaio, o le Atua ua tele lava i le faia mai o faatonuga; ae o le finagalo o Iesu, o le Atua e agalelei ma alofa. O le mea moni, e lē o faafitia e le Faresaio le alofa ma le agalelei o le Atua, ae i lona mafaufau, o nei uiga sa faaalia e ala mai i le meaalofa o le Torah [Tulafono] ma i le mafai ona faataunuuina o mea na tāpā mai ai. . . . E manatu le Faresaio, o le pipii mau i uputuu tuugutu, ma poloaʻiga nei o loo faauiga i ai le tulafono, o le auala lenā e faataunuu ai le Tulafono. . . . O le faasilisilia e Iesu o le poloaʻiga valalua o le alofa (Mata. 22:34-40) e avea ma faataʻitaʻiga autū o le Tulafono, faapea lona teena o le mamafatū o uputuu tuugutu . . . na māfua ai ona feteenaʻi o ia ma talitonuga o le ʻau Faresaio.”—The New International Dictionary of New Testament Theology.

O le a Faapefea Ona E Tali Mai?

• O le ā le uiga iā te oe o le avea ma soo o Iesu?

• Na faapefea ona feutagaʻi Iesu ma tagata?

• O le ā se lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le auala na aʻoaʻo atu ai Iesu?

• Na faapefea ona eseese Iesu ma le ʻau Faresaio?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 18, 19]

Maʻeu le ese o uiga na faaalia e Iesu i tagata mai uiga na faaalia e le ʻau Faresaio!