“Ia Outou Faaa‘oa‘o ia te Au”
“Ia Outou Faaaʻoaʻo ia te Au”
“Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo ia te au, auā o aʻu lē agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.”—MATAIO 11:29.
1. Aiseā e mafai ai ona avea le aʻoaʻoina mai iā Iesu o se mea e fiafia ma faatamaoaigaina ai?
SA TALAFEAGAI i taimi uma lava le auala na manatunatu, aʻoaʻo atu, ma gaoioi ai Iesu Keriso. E puupuu le taimi o lona soifuaga i le lalolagi, ae sa ia olioli i le faia o se galuega e tauia ma le faamalieloto, ma na tumau pea lona fiafia. Na ia aoaoina soo ma aʻoaʻoina i latou i le auala e tapuaʻi atu ai i le Atua, e alolofa atu ai i tagata, ma manumalo ai mai le lalolagi. (Ioane 16:33) Sa ia faatumuina o latou loto i le faamoemoe, ma ‘faamalamalamaina mai le ola ma le le iu vale e ala i le tala lelei.’ (2 Timoteo 1:10) Pe afai o oe o se tasi o ona soo, o le ā sou manatu i le uiga o le avea ma soo? E ala i le talanoaina o mea o fetalai ai Iesu e faatatau i soo, e mafai ai ona tatou faaaʻoaʻo i le auala e faatamaoaiga ai o tatou olaga. E aofia ai le taliaina o lana silafaga ma le faatatauina o nisi o mataupu silisili faavae.—Mataio 10:24, 25; Luka 14:26, 27; Ioane 8:31, 32; 13:35; 15:8.
2, 3. (a) E faapeʻī le avea ma soo o Iesu? (e) Aiseā e tāua ai le fesili ifo iā i tatou lava, ‘O ai lea e avea aʻu mona soo?’
2 I Tusitusiga Kerisiano Eleni, o le upu ua faaliliuina i le “soo”, o lona uiga faavae lava, o se tasi ua tuusaʻo atu lona mafaufau i se mea, po o se tasi o loo aʻoaʻoina mai se mea. O le upu e fesootaʻi atu i ai lea e taʻua i la tatou mau o le matua, le Mataio 11:29: “Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo [aʻoaʻo mai] ia te au, auā o aʻu lē agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.” Ioe, o le soo o se tagata e na te aʻoaʻoina mai pe faaaʻoaʻo i ni mea. E masani ona faatatau atu e Evagelia le upu “soo” i ē sa sili ona māfana lo latou mulimuli atu iā Iesu, o ē na latou faimalaga faatasi a o fai lana talaʻiga ma sa ia aʻoaʻoina foʻi i latou. E iai nisi atonu sa na ona latou taliaina o aʻoaʻoga a Iesu, ma na oo lava foʻi ina latou faia faalilolilo. (Luka 6:17; Ioane 19:38) O loo taʻua foʻi e tusitala o Evagelia “le au soo o Ioane [le Papatiso] ma soo o le au faresaio.” (Mareko 2:18) Talu ai sa lapataʻia e Iesu ona soo ina ia “matuā ʻalo ese . . . [i] le aʻoaʻoga a le au Faresaio,” e mafai ai la ona tatou fesili ifo iā i tatou lava, ‘O ai lea e avea aʻu mona soo?’—Mataio 16:12, LF.
3 Pe afai o tatou o ni soo o Iesu, pe afai ua tatou aʻoaʻoina ni mea mai iā te ia, e tatau la ona lagonaina e isi le mālōlōina faaleagaga pe a tatou faatasi ma i latou. E tatau ona latou iloa mai ua faateleina o tatou uiga agamalu ma le lotomaulalo. Pe afai o loo tatou tauaveina ni tiute tau i le pulega, pe afai o tatou o ni mātua, pe iai ni tiute faaleoleomamoe i le faapotopotoga Kerisiano, po o lagonaina ea e i latou o loo tatou tausia e faapea, o loo tatou feutagaʻi ma i latou i le auala na feutagaʻi ai Iesu ma ē sa ia tausia?
Le Auala sa Feutagaʻi ai Iesu ma Tagata
4, 5. (a) Aiseā e lē faigatā ai ona iloa le auala sa feutagaʻi ai Iesu ma tagata o ē na iai o latou faafitauli? (e) O le ā le mea na tupu iā Iesu a o taumafa i le fale o se Faresaio?
4 E manaʻomia ona tatou iloa le auala na feutagaʻi ai Iesu ma tagata, aemaise i latou sa iai faafitauli matuiā. E lē tatau ona faigatā le aʻoaʻoina e tusa o lenā mea; e tele lipoti o loo iai i le Tusi Paia o feutagaʻiga sa faia e Iesu ma isi, o nisi o na tagata sa fesagaʻi ma mafatiaga. Seʻi o tatou mātau foʻi le auala na feutagaʻi ai taʻitaʻi lotu, aemaise lava le ʻau Faresaio, ma tagata sa iai faafitauli faapena. O le eseesega o le a aumaia ai iā i tatou se malamalamaga.
5 I le tausaga e 31 T.A., a o malaga taamilo Iesu i lana talaʻiga i Kalilaia, sa ‘fai atu ai se tasi o le au Luka 7:36-38.
faresaio iā Iesu ina ia la aai ma ia.’ Sa leʻi faatalatū Iesu e talia le valaaulia. “Ua maliu atu ia i le fale o le faresaio, ona taoto ai lea o ia e taumafa. Faauta foi, o le fafine o le aai, o ia o le fafine agasala, ua iloa e ia ua taoto o ia e taumafa i le fale o le faresaio, ona au mai lea e ia o le fagu alapasa ua tumu i le suāuu manogi; ua tu foi o ia i tua i ona vae, ua tagi, ua faasisina ifo e ia loimata i ona vae, ua sōloi ai i lona lava lauulu, ua sogi foi i ona vae, ma faauuina i le suāuu manogi.”—6. Atonu o le ā le pogai o le iai o se “fafine agasala” i le fale o le Faresaio?
6 Pe mafai ona faaata i lou mafaufau lenā mea? Ua faapea mai se tasi tusitusiga: “Sa faaaogā e le fafine (f.37) tū e masani aʻi, na sa faataga ai tagata matitiva e asiasi atu i se faigaʻai faapea ina ia maua mai ni toegameaʻai.” Atonu la o le pogai lenā e ono ulufale atu ai se tagata e aunoa ma se valaaulia. Atonu na iai ma isi o ē e faamoemoe e aoaoina ni meaʻai pe a uma le taumafataga. Ae peitaʻi, sa fai lava sina ese o le uiga na faaalia e lenei fafine. Sa leʻi na ona tūtū i autafa ma matamata mai, ma faatalitali i le taimi e uma ai le taumafataga. Sa iā te ia se talaaga lē manuia o sē e lauiloa o se “fafine agasala,” o lea na fetalai ai Iesu na ia silafia ‘ana agasala e tele.’—Luka 7:47.
7, 8. (a) E faamata e faapefea so tatou uiga e ono oo i ai pe a na fai tatou te fesagaʻi ma ni tulaga e pei o na o loo faamatalaina i le Luka 7:36-38? (e) Na faapefea ona gaoioi Simona?
7 Seʻi faapea la o oe lea sa e soifua ai i tuā i inā ma o oe lea ua tupu ai le mea na oo iā Iesu. O le ā sau gaoioiga e ono fai? Pe faamata ea e te ono lē mautonu a o faalatalata atu lenei fafine iā te oe? O le a faapefea ona aafia ai oe i lenei tulaga? (Luka 7:45) Po o le a faateʻia ea oe ma e ʻinoʻino?
8 Pe ana fai sa e iai faatasi ma isi mālō, faamata na semanū e ono pei ou mafaufauga o mafaufauga sa oo iā Simona le Faresaio? “Ua iloa e le faresaio na [valaauliaina Iesu], ona faapea ifo ai lea o ia i lona loto, ‘Ana se perofeta lenei, po ua iloa e ia lenei fafine, ma lana amio, ua ia paʻi atu ia te ia; auā o le fafine agasala ia.’” (Luka 7:39) I se eseesega, o Iesu o se tagata sa matuā loloto lona alofa. Sa malamalama i le mafatiaga o le fafine ma ia silafia lagona tigā o le fafine. E lē o taʻu maia iā i tatou pe na faapefea ona oo o ia i se olaga agasala. Pe afai e moni o ia o se fafine talitane, e manino la e leʻi fesoasoani atu iā te ia tane o le aai, o tagata Iutaia sa tuutoina atu i le lotu Iutaia.
9. Na faapefea ona tali atu Iesu, faatasi ai ma le ā le iʻuga atonu na iai?
9 Peitaʻi sa finagalo Iesu e fesoasoani atu i le fafine. Na ia fetalai atu i ai: “Ua faamagaloina au agasala.” Ona ia toe fetalai atu lea: “O lou faatuatua ua faaolaina ai oe; ina alu ia oe ma le manuia.” (Luka 7:48-50) Ona uma ai loa lea o le tala. Atonu e faitio mai se isi e faapea sa leʻi tele se fesoasoani a Iesu mo le fafine. E mautinoa lava, sa aauina ese atu o ia e Iesu faatasi ai ma lana faamanuiaga. Pe e te manatu ea atonu na toe foʻi atu o ia i lona olaga leaga sa iai? E ui e lē o mafai ona tatou mautinoa, ae mātau le faamatalaga o loo sosoo mai a Luka. Sa ia faamatala e faapea, na faataamilo Iesu “i aai ma faoa aai, ua talaʻi ma folafola le tala lelei o le malo.” Na taʻua foʻi e Luka “nisi fafine” sa iai faatasi ma Iesu ma ona soo, “na auauna atu ia te ia i a latou [fafine] mea.” Atonu pe sa iai faatasi i fafine nei le fafine o lē na salamō ma lagona le agaga talisapaia, ina ua ia ola i se olaga faale-Atua faatasi ai ma se lotofuatiaifo mamā, se lagona faafouina ua iai se faamoemoe, ma le matuā loloto o le alofa mo le Atua.—Luka 8:1-3.
Le Eseesega i le Va o Iesu ma le ʻAu Faresaio
10. Aiseā e aogā ai le manatunatu i le tala iā Iesu ma le fafine i le fale o Simona?
10 O le ā se lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai lenei tala sili ona manino? E faagaeetia ai o tatou faalogona, a ea? Seʻi faapea o lea e te iai i inā i le fale o Simona. O ā ni ou lagona e iai? Pe e te tali ea e pei o le tali atu a Iesu, pe e tai pei ou lagona o lagona o le Faresaio lea sa talimālō iā te ia? O Iesu o le Alo o le Atua, e lē mafai la ona tutusapau o tatou faalogona ma gaoioiga e pei o ia. Ae i le isi itu, atonu e tatou te lē naunau tele i le manatu e faapea e pei i tatou o Simona, le Faresaio. E toʻaitiiti lava o le a fiafia e mitaʻi mai lo latou avea e pei o ni Faresaio.
11. Aiseā o le a tatou lē mananaʻo ai e faavasegaina faatasi i tatou ma le ʻau Faresaio?
11 O le suʻesuʻeina o faamaoniga mai le Tusi Paia ma isi puna e ese mai o faamatalaga, e mafai ai ona tatou faapea atu, sa matuā maualuga le manatu o le ʻau Faresaio iā i latou lava, faapea o i latou e puipuia le lelei o le lautele ma le manuia o *
le atunuu atoa. E latou te leʻi ioe faapea, o le Tulafono a le Atua sa lava lelei lona manino ma faigofie ona malamalama i ai. Po o fea lava sina vaega e ono tau lē manino ai iā i latou le Tulafono, ae sa latou taumafai e faaatoatoa na vaega i ni faatatauga ua matuā toe auʻiliʻiliina, ina ia ʻalofia ai lava le faaaogāina o le lotofuatiaifo. Sa taumafai nei taʻitaʻi lotu e fafau aʻe se talitonuga e pulea ai amioga i mataupu uma lava, e oo lava i ni mea ninii e leai se tāua.12. Sa faapeʻī manatu o le ʻau Faresaio iā i latou lava?
12 O loo manino mai i upu a le tusitala Iutaia o talafaasolopito o le uluaʻi senituri, o Josephus, e faapea sa manatu le ʻau Faresaio o i latou o ni tagata e agalelei, e agavaivai, ma faimeatonu, ua matuā agavaa i lo latou tofiga. E mautinoa sa iai nisi o i latou na tau latalata atu lava i lenā tulaga. Atonu e te manatua ai Nikotemo. (Ioane 3:1, 2; 7:50, 51) Mulimuli ane, na iai nisi o i latou na taliaina le auala faa-Kerisiano. (Galuega 15:5) Na tusi mai le aposetolo Kerisiano o Paulo e faatatau i nisi Iutaia patino, e pei o le ʻau Faresaio: “Ua latou maelega i la le Atua, a e le tusa ma le malamalama.” (Roma 10:2) Peitaʻi ane, o loo faamatalaina i latou i Evagelia i le tulaga sa manatu ai tagata lautele iā i latou—e faamaualuluga, fiasili, faafiaamiotonu, suʻesuʻe masei, faamasinosino, ma faalumaina isi.
Le Silafaga a Iesu
13. O le ā na fetalai mai ai Iesu e faatatau i le ʻau Faresaio?
13 Sa aʻoaʻia mamafa e Iesu le ʻautusiupu ma Faresaio o ni tagata faagutugutulua. “Auā ua latou saisai avega mamafa ma le avegata, ma latou faaee i ua o tagata; a e latou te le mafafai ina faagaoioi ai i so latou tamatamai lima.” Ioe, sa mamafa le avega, ma faigatā le amo na faaee atu i tagata. Na toe fetalai atili Iesu ma ia taʻua ai le ʻautusiupu ma Faresaio o “tagata vālea.” O le vale, o se tasi e Mataio 23:1-4, 16, 17, 23.
fai ma lamatiaga i tagata o lona nuu. Na taʻua foʻi e Iesu le ʻautusiupu ma Faresaio o “taʻitaʻi tauaso” ma faamamafa mai e faapea ua latou “tuu . . . mea silisili o i le tulafono, o le amiotonu, ma le alofa, ma le faamaoni.” O ai sē e manaʻo e manatu Iesu iā te ia faapea e amio i Faresaio?—14, 15. (a) O le ā le mea ua faaalia mai i feutagaʻiga a Iesu ma Mataio le sā Levī e faatatau i ala o le ʻau Faresaio? (e) O ā lesona tāua e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai lenei tala?
14 E toetoe lava o so o se tasi na te faitauina tala a Evagelia ua mafai ona ia iloa le uiga faitio o le toʻatele o le ʻau Faresaio. Ina ua valaaulia e Iesu ia Mataio le sā Levī, o le aolafoga, ina ia avea ma ona soo, sa faia ai e Levi se faigaʻai tele mo ia. Ua faapea mai le tala: “A o faresaio ma o latou tusiupu ua latou muimui i ona soo, ua faapea atu, ‘Se a le mea tou te aai ai ma feinu ai faatasi ma tagata ao lafoga ma e ua agasala?’ Ua tali atu Iesu ia te i latou ʻ. . . Ou te lei sau e valaau i e ua amiotonu, a o e ua agasala, ina ia latou salamo.’”—Luka 5:27-32, LF.
15 E iai se isi mea na malamalama ai Levi i le fetalaiga a Iesu i lenā aso e faapea: “Ina o ia, ina aʻoaʻo po o le a le uiga o lea upu, Ou te loto i le alofa, a e le o le taulaga.” (Mataio 9:13) E ui ina faapea mai le ʻau Faresaio sa latou talitonu i tusitusiga a perofeta Eperu, ae sa latou leʻi taliaina lenei manatu mai le Hosea 6:6. Pe afai ae latou faia se mea sesē, sa latou faamautinoa muamua o se mea e ōgatasi ma uputuu. E mafai e i tatou taʻitoʻatasi ona fesili ifo iā i tatou lava, ‘Po o lauiloa ea aʻu o se tasi e soona maumaututū i nisi o tulafono, e pei o tulafono e atagia atu ai oʻu lava manatu po o manatu masani i le auala e taulima ai se mataupu? Po o le mea, o manatu isi iā te aʻu o se tasi e muamua ona faaalia le alofa mutimutivale ma le agalelei?’
16. O le ā le faiga faa-Faresaio, ma e faapefea ona tatou ʻalofia lo tatou pei o i latou?
16 Faitio, faitio, faitio. O le faiga lenā faa-Faresaio. E mātaʻitū lelei e le ʻau Faresaio masei uma—o masei moʻi ma masei e fatu i o latou lava mafaufauga. Ona o i latou, sa nonofo ai tagata i le fefefe, ma latou manatua ai pea o latou lē taulau. Sa mitaʻi mai ma le faamaualuluga e le ʻau Faresaio lo latou totogia o sefuluaʻi i laulaau ninii uma, e pei o le mili, le aneto, ma le kumina. Sa latou faalialia mai lo latou tulaga paia e ala i o latou ofu ma taumafai e faatonu le nuu. E mautinoa lava, pe afai tatou te mananaʻo ia ōgatusa a tatou gaoioiga ma le faaaʻoaʻoga a Iesu, e tatau la ona tatou ʻalofia le faanaunauga o le taumafai i taimi uma e saʻiliʻili ma faamatilatila masei o isi.
Na Faapefea Ona Taulima e Iesu Faafitauli?
17-19. (a) Faamatala mai le auala na tauaao ai e Iesu se tulaga sa ono matuā matuiā ona āuga. (e) O le ā na māfua ai ona avea o se tulaga e mafatia ma lē fiafia ai? (i) Pe ana faapea sa e iai i inā ina ua faalatalata atu le fafine iā Iesu, o le ā se mea na semanū e te fai?
17 O le auala a Iesu e tauaao ai faafitauli sa matuā ese lava mai le auala a le ʻau Faresaio. Seʻi manatu i le auala na tauaao ai e Iesu se tulaga lea sa ono matuā matuiā lava. O se mea na aafia ai se fafine o lē na aafia i le puna toto mo le 12 tausaga. E mafai ona e faitau i lenā tala i le Luka 8:42-48.
18 Ua taʻu mai i le tala a Mareko e faapea sa “mataʻu ma gatete” le fafine. (Mareko 5:33) Aiseā? E mautinoa auā na ia iloa ua ia solia le Tulafono a le Atua. E tusa ai i le Levitiko 15:25-28, o se fafine o loo maua i le puna toto sa lē mamā o ia i le taimi atoa lea o loo aafia ai, ma toe faaopoopo atu i ai ma le isi vaiaso. O mea uma lava e paʻi atu i ai, ma tagata uma e ono feiloaʻi atu i ai, o le a lē mamā foʻi. Ina ia oo atu lenei fafine iā Iesu, sa tatau ona ia taumafai e faavāvā atu sona auala i le vao o tagata e toʻatele. Ina ua tatou faitauina le tala i le 2,000 tausaga mulimuli ane talu mai lenā taimi, e tatou te lagona le alofa iā te ia ma ona mafatiaga.
19 Pe ana faapea sa e iai i lenā aso, o le ā sau vaaiga e te ono manatu ai i lenā tulaga? O le ā sau tala na semanū e fai? Seʻi mātau, na feutagaʻi Iesu ma lenei fafine i se auala agalelei, alofa, ma le magafagafa, e aunoa ma le faia o sana faamatalaga i ni faafitauli atonu sa ia faapogaia.—Mareko 5:34.
20. Pe ana faapea o loo avea lava le Levitiko 15:25-28 ma mea o loo manaʻomia mai iā i tatou i aso nei, o le ā le luʻi na semanū tatou te fesagaʻia?
20 Pe mafai ona tatou aʻoaʻoina se lesona mai Levitiko 15:25-28 ma manaʻoga faa-Kerisiano i aso nei, ma ua oo ai ina solia lenā tulafono e se fafine Kerisiano, ona ua ia lagona le popole ma le tuulafoaʻiina. O le ā sau mea e fai i ai? Po o le a e faamasiasia ea o ia i luma o tagata i lou faitioina o ia? E te faapea mai, “Oi, e lē taitai ona ou faia lenā mea! O le a ou mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu ma faia taumafaiga uma ina ia ou agalelei, alofa, manatunatu, ma ou magafagafa.” Lelei tele la! Peitaʻi o le luʻi, o le faatinoina lea, ina ia faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga a Iesu.
lenei mea na tupu? Seʻi faapea o oe o se toeaina i se faapotopotoga Kerisiano i aso nei. Ma faapea foʻi la o lea o loo avea lava le21. O le ā na aʻoaʻoina ai e Iesu tagata e faatatau i le Tulafono?
21 O le mea moni lava, sa lagona e tagata le mālōlōina iā Iesu, sa faamalosia ma faalaeiauina ai i latou. I vaega sa maʻoti mai ai le Tulafono a le Atua, o lona uiga tonu lava lenā. Pe afai sa foliga e iai se uiga faalauaʻitele, sa tele la ina faaaogā ai o latou lotofuatiaifo ma sa mafai ona latou faaalia lo latou alofa i le Atua e ala i a latou filifiliga. Na avatu e le Tulafono iā i latou le avanoa e fetuutuunaʻi ai. (Mareko 2:27, 28) Sa alofa le Atua i ona tagata, sa faaauau pea ona ia galue mo so latou lelei, ma naunau e faaalia le alofa mutimutivale pe afai ua latou vaivai. Sa faapena foʻi Iesu.—Ioane 14:9.
Iʻuga o Aʻoaʻoga a Iesu
22. O le aʻoaʻoina mai iā Iesu na mafai ai e ona soo ona maua le ā le uiga faalemafaufau?
22 O i latou sa faalogologo atu iā Iesu ma avea ma ona soo, sa latou talisapaia le moni o lana folafolaga: “E avegofie laʻu amo, o laʻu avega foi e māmā ia.” (Mataio 11:30) Sa lē taitai oo iā i latou ni lagona mamafatū, ua soonafai, pe na te otegiaina i latou. Sa sili atu ona saʻoloto o latou lagona, sili atu ona fiafia, ma sili atu ona mautinoa i la latou faiā ma le Atua ma i lo latou lava va. (Mataio 7:1-5; Luka 9:49, 50) Na latou aʻoaʻoina mai iā te ia e faapea, o le avea ma se taʻitaʻi faaleagaga e manaʻomia ai le avea o sē e mālōlōina ai agaga o isi, e faaalia atu ai le manatu ma le lotomaualalo.—1 Korinito 16:17, 18; Filipi 2:3.
23. O le ā le lesona tāua na aʻoaʻoina e soo o Iesu i lo latou faatasi ai ma Ia, ma o ā faaiʻuga na fesoasoani ai iā i latou ina ia faia?
23 E lē gata i lea, e toʻatele sa matuā aafia o latou faalogona i le tāua o le tumau i le autasi ma Keriso ma faataʻitaʻi i le uiga sa ia faaalia. Na ia fetalai atu i ona soo: “Faapei ona alofa mai o le Tamā ia te au, e faapea lava ona ou alofa atu ia te outou; ia tumau pea outou i loʻu alofa. Afai tou te tausia aʻu poloaiga, ona tumau lea o outou i loʻu alofa; pei ona ou tausia poloaiga a loʻu Tamā, ma ou tumau i lona alofa.” (Ioane 15:9, 10) Pe afai latou te fia avea o ni faifeʻau ma ni auauna a le Atua e taulau manuia, sa tatau la ona latou naunautaʻi e faatatauina mea na latou aʻoaʻoina mai iā Iesu, e lē gata i le galuega talaʻi ae faapea foʻi ma le aʻoaʻo atu i le lautele e uiga i le tala lelei ofoofogia a le Atua, ma le auala e feutagaʻi ai ma aiga ma uō. A o faateleina le fuainumera o le ʻauuso ma avea ma ni faapotopotoga, o le a latou manaʻomia i lea taimi ma lea taimi ona faamanatu pea iā i latou e faapea, o ona ala o le ala tonu lea. O mea na ia aʻoaʻo atu o le upu moni lea, ma o le soifuaga na latou mātauina sa ia soifua ai, o le soifuaga moni lava lea e tatau ona latou saʻilia.—Ioane 14:6; Efeso 4:20, 21.
24. O ā mea e tatau ona tatou faatāua ma faatinoina mai le faaaʻoaʻoga a Iesu?
24 A o e tomanatu nei i nisi o mea sa tatou talanoaina, po o e mātauina ni auala e faia ai ni faaleleiga? Pe e te ioe sa talafeagai i taimi uma lava auala na manatunatu, aʻoaʻo atu, ma gaoioi ai Iesu? Ia e lototele la. O ana fetalaiga faalaeiau nei iā i tatou: “Afai ua outou iloa ia mea, amuia outou pe a outou faia.”—Ioane 13:17.
[Faamatalaga pito i lalo]
^ pala. 11 “O le eseesega autū [i le va o Iesu ma le ʻau Faresaio] e faatoʻā manino lava pe a mātauina malamalamaga feteenaʻi e lua e faatatau i le Atua. I manatu o le ʻau Faresaio, o le Atua ua tele lava i le faia mai o faatonuga; ae o le finagalo o Iesu, o le Atua e agalelei ma alofa. O le mea moni, e lē o faafitia e le Faresaio le alofa ma le agalelei o le Atua, ae i lona mafaufau, o nei uiga sa faaalia e ala mai i le meaalofa o le Torah [Tulafono] ma i le mafai ona faataunuuina o mea na tāpā mai ai. . . . E manatu le Faresaio, o le pipii mau i uputuu tuugutu, ma poloaʻiga nei o loo faauiga i ai le tulafono, o le auala lenā e faataunuu ai le Tulafono. . . . O le faasilisilia e Iesu o le poloaʻiga valalua o le alofa (Mata. 22:34-40) e avea ma faataʻitaʻiga autū o le Tulafono, faapea lona teena o le mamafatū o uputuu tuugutu . . . na māfua ai ona feteenaʻi o ia ma talitonuga o le ʻau Faresaio.”—The New International Dictionary of New Testament Theology.
O le a Faapefea Ona E Tali Mai?
• O le ā le uiga iā te oe o le avea ma soo o Iesu?
• Na faapefea ona feutagaʻi Iesu ma tagata?
• O le ā se lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le auala na aʻoaʻo atu ai Iesu?
• Na faapefea ona eseese Iesu ma le ʻau Faresaio?
[Fesili mo le Suʻesuʻega]
[Ata i le itulau 18, 19]
Maʻeu le ese o uiga na faaalia e Iesu i tagata mai uiga na faaalia e le ʻau Faresaio!