Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O se Agaga Lotomalie ua na Aumaia Tagata i Kiliata

O se Agaga Lotomalie ua na Aumaia Tagata i Kiliata

O se Agaga Lotomalie ua na Aumaia Tagata i Kiliata

UA IAI le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata e toleniina ai tane ma fafine ua tuuina atu mo le auaunaga faamisionare i isi atunuu. O ai ua agavaa e ō mai i Kiliata? O i latou ua iai le agaga lotomalie. (Salamo 110:3) Na mautinoa le faamaonia o lenā mea i le faauuga o le vasega lona 111 iā Setema 8, 2001.

O nisi o tagata aʻoʻoga o lenā vasega ua tuua ma le lotomalilie o latou aiga, uō, ma atunuu moni ae auauna i nofoaga o loo sili ona manaʻomia. O le faia faapea, ua latou tofotofo ai i latou lava pe faamata e mafai ona latou faia ni fetuutuunaʻiga e ola ai i se isi siʻomaga e ese mai. Mo se faaaʻoaʻoga, na faia ni fetuutuunaʻiga i le olaga o Richer ma Nathalie ina ia siitia atu i Bolivia, o Todd ma Michelle i le Dominican Republic, ma David ma Monique i se atunuu i Asia e faalautele atu le tala lelei o le Malo o le Atua. O isi tagata aʻoʻoga e ō mai a o auauna i Nicaragua, Ekutoa, ma Alapania.

Na uunaʻia Christy e aʻoaʻoina le gagana Sepania i le aʻoga maualuga, ma na fesoasoani lea tulaga i le lua tausaga lea na nofo ai i Ekutoa a o leʻi faaipoipo. O isi na auai atu i faapotopotoga e faaaogā ai isi gagana i o latou lava atunuu. I le fesagaʻia o se luʻi e ese mai, na faaalia ai e Saul ma Priscilla se agaga naunau e ala i le galulue mamafa e faaleleia la laʻua faa-Peretania a o leʻi ō mai i le aʻoga.

Na vave ona mavae atu vaiaso e 20 o le toleniga faamisionare. Ina ua oo i le aso o le faauuga, na auai ai le ʻauaʻoʻoga faatasi ma a latou aiga ma uō, e faalogologo i fautuaga atamai ma upu faamavae e faalaeiauina ai.

O le taʻitaʻifono o le polokalame o Theodore Jaracz, o sē na faauu mai i le vasega lona fitu o le Aʻoga o Kiliata, o loo auauna nei o se sui o le Vaega Pule a Molimau a Ieova. O ana saunoaga amata na faamatilatila ai le mea moni e faapea i le avea ai o se faalapotopotoga, e lē o taitai ona mou ese atu ai le sini autū o le toleniina o tagata aʻoʻoga i Kiliata, o le talaʻiina lea o le tala lelei o le Malo i le lalolagi ainā uma. (Mareko 13:10) Ua faaauupegaina e Kiliata tagata aʻoga agavaa e faaauauina le galuega talaʻi i se tulaga e sili atu ona telē na i lo le taimi ua mavae, ma i vaipanoa o le lalolagi o loo manaʻomia faapitoa ai misionare ua uma toleniina. Na timaʻia e le uso o Jaracz le ʻauaʻoʻoga ina ia faaaogā tatau la latou toleniga mai Kiliata a o latou galulue faatasi ai ma misionare o loo auauna ai nei i atunuu e 19 ia ua tofiaina i ai latou.

Fautuaga Talafeagai mo le ʻAufaauu

Na sosoo ai ma le faasologa o lauga. Na saunoa William Van De Wall, o se sui o le Komiti o le Lālā i le Iunaite Setete i le mataupu e faapea “Maelega Faamisionare—O se Faailoga o le Faa-Kerisiano Moni.” Na ia faauaʻi atu manatu i le poloaʻiga o le ‘faia o soo’ o loo faamauina i le Mataio 28:19, 20, ma na ia apoapoaʻia le ʻauaʻoʻoga: “Ia faataʻitaʻi iā Iesu, o lē na faataunuuina lona tofiga faamisionare i le maelega ma le aasa.” Ina ia fesoasoani i misionare mo le lumanaʻi ina ia tausisia lo latou maelega mo le galuega faamisionare, na ia faalaeiauina ai i latou: “Ia piimau i se faasologa aogā; ia tausisia ni masaniga o suʻesuʻega totino, ia malamalama i mataupu fou faatiokarate; ma ia taulaʻi atu i māfuaaga ua māfua ai ona e iai i lou tofiga.”

O lē na sosoo ai i le polokalame o Guy Pierce, o se sui o le Vaega Pule. Na ia talanoaina se matua e faapea: “Ia Faaauau ona Atiina Aʻe o ‘Outou Tomai e Fefulisaʻi Ai.’” (Roma 12:1, NW) Na ia tuuina atu ni fautuaga aogā i le vasega faauu, i le faalaeiauina o i latou e faaaogā o latou tomai mai le Atua e mafaufau ma fefulisaʻi ai. Na faapea mai o ia: “Ia faaauau ona mafaufau loloto e uiga i mea o loo fetalai mai ai Ieova iā te outou e ala mai i lana Afioga. O le a puipuimaluina ai outou.” (Faataoto 2:11) Na timaʻia foʻi e le uso o Pierce le vasega ina ia lē maumaututū i o latou lava manatu, ina neʻi avea ma faalavelave i lo latou “tomai e fefulisaʻi ai.” E mautinoa lava, o nei upu faamanatu talafeagai o le a faamaonia le aogā a o auauna ai le ʻaufaauu o ni misionare.

Na sosoo ai ma le faafeiloaʻi atu e le taʻitaʻifono o le isi faiaʻoga o Kiliata, o Lawrence Bowen o lē na saunoa i le matua “Filifili e Lē Iloa se Mea.” Na ia taʻua faapea i le fesootaʻi atu ma le galuega faamisionare a le aposetolo o Paulo i Korinito, na ia “filifili e lē iloa se mea . . . seʻi vaganā Iesu Keriso, ma na faasatauroina o ia.” (1 Korinito 2:2, NW) Na iloaina e Paulo le lagolagoina e le malosi silisili i le lalolagi aoao, le agaga paia, o le feʻau o loo faailoa mai i le Tusi Paia atoa: o le faaeaina o le pule silisili ese a Ieova e ala mai le Fanau folafolaina. (Kenese 3:15) Na faalaeiauina le ʻauaʻoʻoga na faauu e toʻa 48 ina ia faapei o Paulo ma Timoteo ma ia taulau manuia i le avea ai o ni misionare, i le pipiimau atu i “matua o upu e ola ai.”—2 Timoteo 1:13.

O le matua o le lauga mulimuli o le faasologa o lauga amata “Ia Talisapaia o Outou Faaeaga, o se Meaalofa Mai le Atua.” Na fesoasoani Wallace Liverance, o le lesitala o le Aʻoga a Kiliata, i le ʻaufaauu ina ia talisapaia e faapea o faaeaga o le auaunaga o faailoaga ia o le alofa tunoa o le Atua, e lē ona ua iai o sa latou aiā i ai pe o se totogi o ni a latou galuega. I le tataʻiina atu i le faaaʻoaʻoga a le aposetolo o Paulo, na taʻua ai e le uso o Liverance: “O le filifilia e Ieova o Paulo e avea ma ana aposetolo i nuu ese sa leʻi faavaeina i ni ana galuega na fai, ona pei lea e aliali mai na ausia e Paulo le aiā e mauaina ai lenā tofiga, pe ona sa talafeagai ona avatu iā te ia. Sa leʻi faalagolago i le leva ona tautua po o le iai o se poto masani. I le vaaiga faaletagata, e ono foliga mai ai sa talafeagai ona filifilia Panapa. Sa leʻi faavaeina foʻi i ni tomai totino; auā e foliga mai sa sili atu ona mau upu Apolo na i lo Paulo. Ae sa avea o se faailoaga o le alofa tunoa o le Atua.” (Efeso 3:7, 8) Na faalaeiauina e le uso o Liverance le ʻaufaauu ina ia faaaogā la latou meaalofa, po o le faaeaga i le auaunaga, e fesoasoani ai i isi ina ia avea ma uō a le Atua ma ē e mauaina le “ola faavavau, o le mea foaifuaina mai lea e le Atua, i lo tatou Alii o Keriso Iesu.”—Roma 6:23.

Na sosoo atu ai ma le isi faiaʻoga o Kiliata, o Mark Noumair, lea na faia se talanoaga olaola ma se vaega o le ʻauaʻoʻoga i le matua, “O Sauniuniga e Taʻitaʻiina Atu ai i Iʻuga Lelei.” (Faataoto 21:5) I mea na tutupu na faataʻitaʻia, na iloa ai e faapea pe a sauniuni lelei se faifeʻau mo le faiva, aemaise lava i le sauniunia o lona loto, o le a iai iā te ia se naunau moni i tagata. E lē mafai ona oge upu o ia. Na i lo lenā, o le a ia tautala ma faia mea e fesoasoani ai iā i latou faaleagaga. Na taʻua e le uso o Noumair, e tusa ai ma lona poto masani i le avea ai ma misionare i Aferika: “O le ki lenei i le avea ai o se misionare e taulau manuia.”

Auaunaga Faamisionare—O se Galuega e Faamalieina Ai

Na faatalanoaina e Ralph Walls ma Charles Woody nisi o misionare ua iai le poto masani, o loo iai foʻi i le Nofoaga Tutotonu Tau Aʻoaʻoga i Patterson mo ni toleniga faapitoa. Na faamatilatilaina ai i faatalanoaga le iai o le alofa i tagata lea e aumaia ai le olioli i le auaunaga faamisionare. Na faalaeiauina le ʻauaʻoʻoga ma i latou o o latou aiga ma uō na i le aofia i le faalogologo atu i nei misionare ua iai le poto masani a o latou faamatalaina mai māfuaaga e avea ai le auaunaga faamisionare o se galuega e faamalieina ai.

O John E. Barr, o lē o loo iai i le Vaega Pule, na tuuina atu le lauga autū o le aso, o lona matua: “Pepese ia Ieova i le Pese Fou.” (Isaia 42:10) Na taʻua e le uso o Barr e faapea o le faaupuga “le pese fou” e aliali mai faaiva i le Tusi Paia. Na ia fesili atu e faapea: “O le ā e faatatau i ai lenei pese fou?” Ona ia tali mai lea: “Ua faaalia mai i le vaega o loo iai le mau e faapea, o le pese fou o loo usuina ona o ni mea fou ua faia ina ua faatino le pule silisili ese a Ieova.” Na ia uunaʻia le ʻauaʻoʻoga ina ia faaauau pea ona latou usuina faatasi viiga o le Malo manumalo o le Atua i aao o le Tupu faa-Mesia, o Keriso Iesu. Na taʻua e le uso o Barr e faapea o le toleniga na latou mauaina i Kiliata na fesoasoani ai iā i latou ina ia sili atu ona malamalama loloto ai na i lo le taimi muamua i vaega eseese o lenei “pese fou.” “Na faamatilatila mai e le aʻoga le manaʻoga mo outou ina ia ‘peseina’ viiga o Ieova faatasi ai ma o outou uso ma tuafāfine po o fea lava e tou te ō i ai; ia atiina aʻe pea le autasi ma isi i o outou tofiga.”

Ina ua uma ona tufaina atu o latou tusipasi, ona faitauina atu loa lea e lē na avea ma fofoga o le vasega se tusi o lo latou talisapaia ma le faamaoni o le toleniga na latou mauaina i Kiliata.

Po o le a e mafai ona faalautele atu lau auaunaga i le Atua ma ia sili ona fua tele mai? Afai o lea, ia e galue oe lava e pei ona faia ai e nei ʻauaʻoʻoga na faauu. Na fesoasoani lenā e faaagavaaina ai i latou o ni ē e galulue o ni misionare. E maua le olioli sili pe a ofoina atu ma le fiafia e se tasi o ia lava ma le lotomalie i le auaunaga i le Atua.—Isaia 6:8.

[Pusa i le itulau 25]

FAAMAUMAUGA O LE VASEGA

Aofaʻi o atunuu o loo iai o latou sui: 10

Aofaʻi o atunuu ua tofia i ai: 19

Aofaʻi o tagata aʻoga: 48

Faatatauga o tausaga: 33.2

Faatatauga o tausaga i le upu moni: 16.8

Faatatauga o tausaga i le faiva faataimi atoa: 12.6

[Ata i le itulau 26]

Vasega Faauu Lona 111 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata

I le lisi i lalo, o laina e amata mai luma agaʻi i tua, ma o igoa e lisi mai le itu agavale i le itu taumatau i laina taʻitasi.

(1) Yeomans, C.; Toukkari, A.; Nuñez, S.; Phillips, J.; Dawkin, M.; Silvestri, P. (2) Morin, N.; Biney, J.; López, M.; Van Hout, M.; Cantú, A.; Szilvassy, F. (3) Williams, M.; Itoh, M.; Van Coillie, S.; Levering, D.; Fuzel, F.; Geissler, S. (4) Yeomans, J.; Moss, M.; Hodgins, M.; Dudding, S.; Briseño, J.; Phillips, M. (5) López, J.; Itoh, T.; Sommerud, S.; Kozza, C.; Fuzel, G.; Moss, D. (6) Williams, D.; Dudding, R.; Geissler, M.; Morin, R.; Biney, S.; Cantú, L. (7) Dawkin, M.; Hodgins, T.; Levering, M.; Silvestri, S.; Van Hout, D.; Briseño, A. (8) Van Coillie, M.; Nuñez, A.; Kozza, B.; Sommerud, J.; Toukkari, S.; Szilvassy, P.