Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ou te Valaau ia Kaisara”!

“Ou te Valaau ia Kaisara”!

“Ou te Valaau ia Kaisara”!

UA PUʻEA e ni tagata sauā se tamāloa e leai se malosi e puipuia ai o ia, ma ua amata ona sasaina. Ua latou manatu e tatau ona oti o ia. O le taimi lava na foliga mai ai ua mautinoa o le a fasiotia le tamāloa e tagata sauā, ae aliaʻi mai loa fitafita ma e ui ina faigatā ae sa latou fao ese mai le tamāloa mai tagata sauā. O lea tamāloa, o le aposetolo o Paulo. O tagata na osofaʻia o ia o ni tagata Iutaia o ē na matuā tetee i le talaʻiga a Paulo ma tuuaʻia o ia i le faaleagaina o le malumalu. O tagata na laveaʻia o ia o tagata Roma, na taʻitaʻia e lo latou alii e pule i ʻau, o Kalaotio Lusia. I le lē malamalama, na puʻea ai Paulo ina ua masalomia e faapea o se tagata solitulafono.

O mataupu mulimuli e fitu o le tusi o Galuega o loo otooto mai ai lona faamasinoga lea na amata i lona puʻeina faapagota. O le malamalama i le talaaga o Paulo e tusa ai i le tulafono, o moliaga faasaga iā te ia, o lana tali atu, ma se mea e faatatau i faatulagaga o faasalaga faa-Roma, ua aumai ai iā i tatou se malamalamaga e faatatau i nei mataupu.

Nofo Vaavaaia iā Kalaotia Lusia

O tiute a Kalaotia Lusia e aofia ai le faatumauina o le filemu i Ierusalema. O lē e maualuga aʻe iā te ia, o le kovana Roma o Iutaia, na nofo i Kaisareia. O le gaoioiga a Lusia i le tulaga o Paulo e mafai ona vaai i ai o se puipuiga o se tagata mai le sauāina ma le lokaina o se tagata e faalavelave i le filemu. O le tali ane a tagata Iutaia na uunaʻia ai Lusia e aveina lana pagota i le mea e nonofo ai fitafita i le Olo o Antonia.—Galuega 21:27–22:24.

Na fia iloa e Lusia po o le ā le mea na faia e Paulo. E leai se mea na ia iloaina talu ai le vāvāō o tagata. Na i lo le toe faamaumauina atili o le taimi, na ia faatonuina loa faapea o Paulo e ao ona “suʻesuʻeina e ala i le sasa, ina ia ona iloa ai le māfuaaga ua latou alalaga ai iā Paulo.” (Galuega 22:24, NW) O se faatulagaga masani lea ina ia mauaina mai faamatalaga manaʻomia mai tagata solitulafono, pologa, ma isi e lē taualoa o latou tulaga. O le sasa puupuu (flagrum) na aogā tele i lenā tulaga, ae o se sasa e matuā mataʻutia. O nisi o nei sasa e aofia ai ni polo uʻamea e tautau i filifili. O isi sasa na fili faatasi ma ponaivi maamaʻai ma fasiuʻamea. Na faapogaia e na sasa ni manuʻa loloto, ma masaesae ai aano o le tino.

O le taimi lenā na taʻu atu ai loa e Paulo o ia o le tagatānuu Roma. O se tagata Roma e leʻi faamaonia sona solitulafono e lē mafai ona sasaina, o lea o le faailoaina atu e Paulo o lana aiā na vave ai lava ona iai ni iʻuga aogā. O le faileagaina po o le faasalaina o se tagatānuu Roma, e ono maumau ai se tulaga o se taʻitaʻiʻau o loo iai. E malamalama la, e mai lenā taimi ma faasolo mai ai, na faia ai le faapagotaina o Paulo i se tulaga e lē masani ai, o sē tasi e mafai ona ō atu i ai tagata e asiasi atu i ai.—Galuega 22:25-29; 23:16, 17.

Ona o le lē mautinoa o le moliaga, na taʻitaʻia ai e Lusia ia Paulo i luma o le Saniterini e saʻilia se faamatalaga mo le fevesiaʻiga. Ae na amata e Paulo se feteenaʻiga ina ua ia tautala atu e faatatau i le faamasinoina o ia i le mataupu e faatatau i le toetū. Na matuā tele le fefinauaʻiga ma na mataʻu ai Lusia neʻi fesaeaʻiina Paulo, o lea sa toe manaʻo ai foʻi Lusia e toe aveese mai o ia i le ita o tagata Iutaia.—Galuega 22:30–23:10.

Sa leʻi manaʻo Lusia e paʻū iā te ia le oti o se tagatānuu Roma. Ina ua ia iloa ni faufauga leaga e fasiotia Paulo, na ia aveina faatopetope ai loa lana pagota i Kaisareia. O faatulagaga faaletulafono o faamasinoga maualuluga e manaʻomia ona aauina atu pagota i le faamasinoga faatasi ai ma lipoti o loo otootoina ai le faamasinoga. O na lipoti e aofia ai iʻuga o uluaʻi suʻesuʻega na faia, o māfuaaga na faia ai le tulaga ua iai, ma le manatu o le tagata na faia le suʻesuʻega i le mataupu. Na lipotia e Lusia faapea o Paulo o “suega [“fesili,” NW] i la latou tulafono na molia ai o ia; a ua leai lava se mea na molia e tatau ona oti ai, pe fusifusia ai o ia,” ma na ia faatonuina tagata na moliaina Paulo ina ia tuuina atu la latou tagi i le kovana, o Filiki.—Galuega 23:29, 30.

Na Lē Mafai e le Kovana o Filiki Ona Faia se Faaiʻuga

O le puleaina o le itumalo sa faalagolago i le malosi na iā Filiki ma le pule e fai ai. E mafai ona ia mulimuli atu i aganuu a le atunuu pe afai e manaʻo i ai po o le mulimuli atu foʻi i tulafono ua uma ona iai mo tagata solitulafono—e tatau mo tagata maualuluga o se atunuu ma tagata iloga o se malo. Sa taʻua lenā mea o le ordo, po o se lisi. Atonu e na te faia foʻi se faatulagaga o faasalaga lea e taʻu atu ai i lē ua molia lana mea sesē ua fai ma filifili ai le faamasino itumalo i le auala e faasalaina ai. E faatalitalia se kovana o lea itumalo ‘e iloiloina e lē o mea na faia i Roma, ae o mea e tatau ona faia i le tulaga lautele.’ O lea, e tele lava mea sa taatia atu i lana filifiliga.

E lē o mafai ona iloaina ia auʻiliʻiliga uma o tulafono a Roma anamua, ae o le tulaga o Paulo e manatu i ai o “se faaaʻoaʻoga tonu lava lea o se faatulagaga o faasalaga a se itumalo, lea e taʻu atu ai i lē ua molia lana mea sesē ua fai ma filifili ai le faamasino i le auala e faasalaina ai (extra ordinem).” O le kovana, faatasi ai ma le fesoasoani a faufautua, o le a faafofoga atu i moliaga ua faia e tagata taʻitoʻatasi. E aumaia le tagata o loo faasaga i ai le tagi e fesagaʻi ma lē o loo moliaina o ia, ma e mafai ona ia tali atu mo ia ae o le faamaoniga o le tagi e paʻū atu lava i lē o loo faia le tagi. E faaoo atu e le faamasino so o se faasalaga lava e na te iloa e fetaui. E mafai ona ia faia loa lava i le taimi lenā se faaiʻuga po o le toe tolopō o le faamasinoga mo se taimi lē tumau, ma o lea la tulaga o le a taofia ai loa lē o loo faasaga i ai le tagi. “E lē taumatea,” o le faamatalaga lea a Henry Cadbury o se tagata e atamai faapitoa, “o le iai o lenā pule e tuu lava i lana faitalia, ua iai la le kovana i se tulaga e lolo atu ai i ‘aafiaga e lē talafeagai’ ma faiga faatogafalea—a lē o le taʻu mamāina, o le faasalaina, po o le toe tolopō o le faamasinoga.”

O le Ositaulaga Sili o Anania, o toeaina Iutaia, ma Titulo, na latou moliaina Paulo i luma o Filiki o se “faasoesa, ma le faatupu le fouvale i tagata Iutaia.” Na latou faapea mai o ia o le taʻitaʻi i “le ituaiga o le au Nasareta” ma na ia taumafai e soli le malumalu.—Galuega 24:1-6.

Na manatu tagata ia na muaʻi osofaʻia Paulo faapea na ia avatua le tagata o Nuu Ese e igoa iā Tofimo i totonu o le lotoā ua faapitoa mo na o tagata Iutaia. * (Galuega 21:28, 29) A tuu saʻo le faamatalaga, o le tagata na ia solivaleina le lotoā, o Tofimo. Ae afai na manatu tagata Iutaia o le gaoioiga lea na faia e Paulo e fesoasoani ai i le solivaleina o le lotoā, e mafai foʻi ona faauigaina o se solitulafono ua tatau i ai le oti. Ma e foliga mai na taliaina e Roma le tatau o le faasalaga oti mo lenei solitulafono. Ana faapea na puʻea faapagota Paulo e leoleo o le malumalu Iutaia na i lo le puʻea e Lusia, na ono mafai la i le Saniterini ona faamasinoina ma faasalaina o ia e aunoa ma se faafitauli.

Na manatu tagata Iutaia faapea o mea na aʻoaʻoina e Paulo sa lē tusa ai ma le lotu Iutaia, po o se lotu e faaletulafono (religio licita). E ao ona manatu i ai e lē faaletulafono, ma o se gaoioiga tetee.

Na oo foʻi ina latou faapea mai o Paulo na ia “faatupu le fouvale i tagata Iutaia uma i le lalolagi uma.” (Galuega 24:5) E leʻi leva tele atu talu ona taʻuleagaina e le emeperoa o Kalaotia tagata Iutaia na mulimuli atu iā Alesana le Sili mo le “faatupuina aʻe o se mala telē i le lalolagi aoao.” E uigaese le tulaga tutusa o nei mea na tutupu. Na taʻua e se tusitala o talafaasolopito o A. N. Sherwin-White e faapea: “O le moliaga sa faia tonu lava ina ia faasagatau ai i se tagata Iutaia i le vaitaimi o le Pulega a Kalaotia po o uluaʻi tausaga o le pulega a Nero. Na taumafai tagata Iutaia e uunaʻia le kovana ina ia faauigaina le talaʻiga a Paulo e tutusa ma le faatupuina o se vevesi i le atunuu i tagata Iutaia uma o loo iai i le Emepaea. Na latou iloa e lē loto i ai kovana e faia se faasalaga i moliaga e manino mai e faaletapuaʻiga ma o lea la na taumafai ai e mimilo le tuuaʻiga faalotu e avea ma tuuaʻiga faapolotiki.”

Na tautala malosi atu Paulo faasaga i lona moliaga i le faamatalaina auauaʻi o manatu. ‘Ou te leʻi faatupuina ni finauga. E moni, o loo oʻu auai i le “lotu ua vavae,” ae o loo aofia ai le tausia o tulafono faa-Iutaia. A o nisi tagata Iutaia mai Asia na molia aʻu, afai ua i ai sa latou mau ia te au, ua tatau ona i inei e fai la latou molimau.’ O le mea moni, na taʻufaatasia e Paulo ia moliaga e faapea o se finauga faalotu a tagata Iutaia, lea e faalētele se tomai i ai o Roma. O le faaeteete la ina neʻi faaopoopo le vevesi i le ita ma le tetee o loo iai i tagata Iutaia, na tolopō ai e Filiki le faamasinoga, ma faafaigatā ai loa ona toe faia se isi gaoioiga faafaamasinoga. Sa leʻi auina atu Paulo i tagata Iutaia ia na faapea mai e agavaa e taulimaina lona faamasinoga, ma sa leʻi faamasinoina foʻi o ia e ala i le tulafono faa-Roma, ae e leʻi faasaʻolotoina foʻi o ia. Sa leʻi mafai ona faamalosia Filiki e faia se faaiʻuga o le faamasinoga, ma e lē gata i lona manaʻo e faamalie tagata Iutaia, ae na iai foʻi se isi uunaʻiga na māfua ai ona tolopō—na ia faamoemoe faapea o le a totogia o ia e Paulo i ni tupe.—Galuega 24:10-19, 26. *

Le Suiga i Lalo o le Pulega a Pokio Feso

I Ierusalema i tausaga e lua mulimuli ane ai, sa toe faafouina ai e tagata Iutaia la latou moliaga ina ua taunuu ane Pokio Feso, le kovana fou, ma talosagaina ina ia tuuina mai Paulo i lalo o la latou pulega. Ae sa tali atu ma le maumauaʻi Feso e faapea: “E le o le tu lea a Roma e tuu atu se tasi tagata ia oti, seia fesagai le ua molia ma e na momoli ia te ia, ma ia faitalia o ia ona fai mai o lana faamatalaga i le mea ua molia ai o ia.” Na mātauina faapea e le tusitala o talafaasolopito o Harry W. Tajra e faapea: “Ua silafia lelei e Feso faapea ua uma ona fuafuaina le faaiʻuga e fasiotia ai se tagatānuu Roma.” O lea na taʻu atu ai i tagata Iutaia o le a tuuina atu la latou faamasinoga i Kaisareia.—Galuega 25:1-6, 16, LF.

O i inā na matuā alalaga atu ai tagata Iutaia faapea o Paulo “e le tatau ona toe ola o ia,” ae na latou leʻi tuuina atu ni faamaoniga, ma na malamalama Feso e faapea e leai se mea na faia e Paulo e tatau ai ona oti o ia. “A ua molia o ia e i latou i nisi suega [“finauga patino,” NW] i la latou tapuaiga, ma le tasi tagata e igoa ia Iesu, ua oti, ua fai mai Paulo ua ola o ia,” o le faamatalaga lenā a Feso i se isi tagata aloaʻia.—Galuega 25:7, 18, 19, 24, 25.

Sa manino lava le mamā o Paulo i so o se moliaga faapolotiki, ae i finauga faalotu, atonu na finau tagata Iutaia faapea e na o la latou fale faamasino lava e agavaa i le taulimaina o lea mataupu. Po o le a alu atu ea Paulo i Ierusalema mo le faamasinoina i nei mataupu? Na fai atu Feso iā Paulo po o le a ia faia lenā mea, auā o le mea moni lava o se talosaga e lē talafeagai. O le toe auina atu i Ierusalema i le mea o le a avea ai tagata na tuuaʻia o ia ma faamasino, o lona uiga o le a tuuina atu Paulo i lima o tagata Iutaia. “O loo tu nei aʻu i luma o le nofoa faamasino o Kaisara, e tatau ona faamasinoina ai o aʻu,” o le faamatalaga lea a Paulo. “Ua ou le faia lava se mea le tonu ia Iutaia . . . E le mafaia ona tuuina atu o aʻu e se tasi ia te i latou. Ou te valaau ia Kaisara.”—Galuega 25:10, 11, 20.

O le fofogaina atu o nei upu e se tagata Roma na taofia atoa ai le pule a lea itumalo atoa. O lana aiā e faia ai sana talosaga (provocatio) na “tusa ai ma le tulaga moni o mea na iai, e tele ni mea e aofia ai, ma e tele sona aogā.” Ina ua uma ona fetalanoaaʻi Feso ma ana faufautua e tusa ai o le tulaga tau le tulafono o lea talosaga, ona faalauiloa atu lea e Feso faapea: “Ua e valaau ia Kaisara; e te alu lava ia Kaisara.”—Galuega 25:12.

Na fiafia Feso e tuuina atu Paulo e alu. E pei ona ia taʻutino iā Herota Akeripa II i nai aso mulimuli ane ai, faapea na matuā faigatā lava iā te ia le faamasinoga. O lea na tatau loa la ona faia e Feso ni faamaumauga o le faamasinoga mo le emeperoa, ae iā Feso, o nei moliaga na aofia ai tulafono a Iutaia e matuā lavelave ma faigatā ona malamalama i ai. Peitaʻi, o Akeripa o se tagata e poto faapitoa i na mataupu, o lea ina ua ia faaalia le fia iloa i lenei mataupu, na talosagaina loa o ia ina ia fesoasoani i le tusiaina o le tusi. Ona o le lē mafai ona ia malamalama i faamatalaga auʻiliʻili na faia mulimuli ane a Paulo i luma o Akeripa, na faapea mai ai Feso: “Paulo e, ua e valea; o le tele o lou sue i tusi ua avea ai oe ma vale.” Ae na matuā malamalama lelei lava Akeripa. Na faapea atu Akeripa: “[“I sina taimi puupuu o le a e,” NW] faaliliuina ai aʻu e fai ma Kerisiano.” Po o ā lava o latou lagona e faatatau i faamatalaga a Paulo, ae na ioe Feso ma Akeripa e faapea e leʻi solitulafono Paulo ma sa tatau ona tuuina atu o ia e alu pe ana lē valaau iā Kaisara.—Galuega 25:13-27; 26:24-32.

Le Iʻuga o se Faataamilosaga Faafaamasinoga

Ina ua taunuu atu i Roma, ona taloina lea e Paulo o alii o Iutaia e lē gata ina ia talaʻi atu iā te i latou ae ia iloa ai foʻi po o le ā lo latou iloa e faatatau iā te ia. Atonu o le a faaalia ai se mea e faatatau i uunaʻiga a ē na taumafai e taʻusalaina o ia. Sa avea o se mea e masani ai ia tagata maualuluga i Ierusalema le saʻilia o se fesoasoani a tagata Iutaia o loo nonofo i Roma i le taulimaina o se faamasinoga, ae na faalogo Paulo faapea sa leʻi iai so latou faatonuga e faatatau iā te ia. A o faatalitali mo le faamasinoga, sa faatagaina Paulo e nofo i se fale mautotogi ma saʻoloto ai e talaʻi. O lenā agalelei atonu e uiga atu ai i tagata Roma faapea o loo taʻumamāina Paulo.—Galuega 28:17-31.

Sa faaauau ona nofo vaavaaia Paulo mo le isi lua tausaga. Aiseā? E lē o taʻuina mai e le Tusi Paia ni faamatalaga auʻiliʻili. O lē ua molia e masani lava ona taofia seʻia ō mai ē na moliaina o ia e faatino lona moliaga, ae atonu na iloa lelei e tagata Iutaia i Ierusalema le vaivai tele o la latou moliaga, ma na leʻi ō ane ai lava. Atonu o le auala sili lea ona lelei e faafilemu ai Paulo e aua neʻi toe talaʻi, o le faagalogalo ai pea lea o le moliaga ma lē ō ane e faataunuu. Po o le ā lava le māfuaaga na nofo vaavaaia ai Paulo mo le isi lua tausaga, ae e foliga mai na tulaʻi Paulo i luma o Nero, ma na faalauiloaina ai lona lē nofo sala, ma sa mulimuli ane tuusaʻoloto e toe faaauau lana galuega faamisionare— pe tusa o le lima tausaga ina ua mavae lona puʻeina faapagota.—Galuega 27:24.

O tagata e tetee i le upu moni ua loa ona latou ‘faatiga e ala i le tulafono’ ina ia taofia ai le galuega talaʻi faa-Kerisiano. E lē o se mea lea e tatou te ofo ai. Na fetalai Iesu: “Afai ua latou faasaua mai ia te au, e faasaua foi ia te outou.” (Salamo 94:20; Ioane 15:20) Ae peitaʻi, ua faamautinoa mai foʻi e Iesu iā i tatou le saʻolotoga e taʻu atu ai i le lalolagi atoa le tala lelei. (Mataio 24:14) O lea, e pei lava ona teena e Paulo sauāga ma teteega, o Molimau a Ieova i aso nei ua ‘tutu atu e faamaonia le tala lelei.’—Filipi 1:7.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 14 Na vavae le Fale Faamasino o tagata o Nuu Ese mai le lotoā tutotonu e se puipui telē e faia i maa, e tolu kupita lona maualuga. O loo tusia ai i lenei puipui ia lapataʻiga, e faia nisi i le gagana Eleni ma nisi i le gagana Latina: “Ia aua nei ulu atu se tagata ese i totonu o le puipui ma le pa o loo faataamilo i le malumalu. Po o ai lava e maua ai i inā o le a paʻū iā te ia lona lava oti lea o le a sosoo ai loa.”

^ pala. 17 O le mea moni lava sa lē faaletulafono lenei mea. Na taʻua e se tasi o tusitala e faapea: “I lalo o tuutuuga faaletulafono e faatatau i faiga faatogafalea, le Lex Repetundarum, e so o se tasi o loo iai i tulaga pule po se pulega sa lē faatagaina ona tāpā po o le taliaina foʻi o ni tupe e saisaia ai po o le tatalaina ai foʻi o se tagata, ina ia faamasinoina ai po o le lē faamasinoina ai foʻi, ia po o le tatalaina ai foʻi o se pagota.”