Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Foa‘i Mai e Ieova le “Matuā Tele o le Mana”

Ua Foa‘i Mai e Ieova le “Matuā Tele o le Mana”

Talaaga o le Soifuaga

Ua Foaʻi Mai e Ieova le “Matuā Tele o le Mana”

UA FAAMATALAINA E HELEN MARKS

O se aso vevela ma le aava o le tau māfanafana i le 1986. Sa na o aʻu lava na faatali i le fale tiute i se tasi o malae vaalele e sili ona toʻafilemu i Europa. O le laumua lea o Alapania, o Tiranë, sa taʻua e faapea, “o le atunuu muamua lea i le lalolagi e talitonu e leai se Atua.”

FAATASI ma faalogona fenuminumiaʻi o le lē mautonu ma le popolevale, sa ou vaavaai atu ai a o amata ona suʻeina e se alii ofisa o loo tauaveina se auupega ia laʻu atopaʻu. Afai ou te faia se gaoioiga po o se tala sesē e ono tupu ai sona masalosalo, o le iʻuga, e ono tuliesea ai aʻu mai le atunuu, ma tuuina ai i le falepuipui po o nofoaga o faasalaga mamafa ia uso sa faatali mai i fafo mo aʻu. O le mea e fiafia ai, ona sa mafai ona ou faafiafiaina le alii ofisa ina ia faaalia mai uiga faaleuō i loʻu ofoina atu i ai o ni pululole ma ni keke. Ae na faapefea ona ou oo i lea tulaga, a o aʻu o se fafine ua 65 oʻu tausaga? Aiseā na ou tuua ai se olaga toʻafilemu ae tuu aʻu i se tulaga lamatia ona o le taumafai e faaauiluma ia manaʻoga o le Malo i se tasi o atunuu mulimuli o loo matuā malolosi ai faiga faa-Marx ma le faa-Lenin?

Se Teineitiiti Aumaʻia e Tele ni Ana Fesili

I le lua tausaga ina ua mavae loʻu fanau mai i Ierápetra i Crete i le 1920, na maliu ai loʻu tamā i le niumonia. O tinā sa mativa ma sa lē iloa faitau ma tusitusi. O aʻu o lē e aupito itiiti o le fanau e toʻafā, ma talu ai sa ou mafatia i le maʻi o le jaundice (fiva samasama), sa ou sesega ma aumaʻia. Na fautua atu tuaoi i loʻu tinā ina ia uaʻi atoatoa atu ma faaalu tupe utiuti i tamaiti malolosi e toʻatolu ae tuu ai pea aʻu e oti. Ua ou fiafia ona na te leʻi amanaʻiaina lenā fautuaga.

Ina ia faamautinoa o loo mālōlō filemu le agaga o Tamā i le lagi, sa asiasi atu ai pea Tinā i le tuugamau, sa masani ona ia faia faapea i le faaaogāina o le auaunaga a se patele o le lotu Orthodox. Ae o na auaunaga sa lē taugofie. Ou te manatua pea se tasi aso Kirisimasi matuā mālūlū lava ina ua foʻi mai o ia i le fale mai le tuugamau ae o loo ou savali faatautau ai i ona tafatafa. O lea faatoʻā uma lava ona avatu la matou tupe mulimuli na totoe i le patele. Ina ua uma ona kukaina e Tinā ni fualaau faisua mo i matou le fanau, ona alu loa lea i le isi potu e mālōlō ai, sa mole lona manava ma sa tafe ifo loimata i ona alafau ona ua leai se faamoemoe. I se taimi mulimuli ane, na ou maua ai le lototele ou te alu atu ai i le patele ma fesili atu i ai pe aiseā ua oti ai Tamā ma aiseā e totogi ai e loʻu tinā mativa le tupe i le patele. Na ia tali mai i se leo vaivai e pei ua masiasi e faapea: “Na ave o ia e le Atua. O le faiga lenā o le olaga. E lē o toe umi lava ae galo iā te oe.”

Sa faigatā ona faamalieina aʻu i lana tali pe a faatusatusa atu i le tatalo a le Alii, lea na ou aʻoaʻoina i le aʻoga. O loo ou manatua pea upu amata matagofie ma le uigā o lenā tatalo e faapea: “Lo matou Tamā e, o i le lagi, Ia paia lou suafa. Ia oo mai lou malo, Ia faia lou finagalo, I le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” (Mataio 6:9, 10) Afai o le uiga o le fetalaiga a le Atua o le faia lea o lona finagalo i le lalolagi, aiseā la na matou matuā mafatia ai?

Na toetoe lava a ou maua le tali o lenā fesili, ina ua asiasi mai Emmanuel Lionoudakis i le 1929, o se tagata talaʻi faataimi atoa a Molimau a Ieova. * Ina ua fesili atu i ai loʻu tinā po o le ā le mea e manaʻo ai, sa leʻi fai maia e Emmanuel se upu ae sa ia tuu atu iā te ia se pepa faamaonia. (testimony card) Sa ia tuu mai iā te aʻu le pepa e faitau. Talu ai sa na o le iva oʻu tausaga, sa laʻitiiti foʻi soʻu malamalama. I le manatu faapea ai e gūgū le tagata talaʻi na asiasi mai, na tali atu loʻu tinā: “Talofa e! E lē mafai ona e tautala, ma ou te lē iloa faitau.” Ona ia faasino atu lea ma le agalelei o ia i le faitotoʻa.

I ni nai tausaga mulimuli ane, na ou maua ai tali i le tele o aʻu fesili. Na maua e loʻu tuagane o Emmanuel Paterakis, mai lenā lava faifeʻau faataimi atoa se tamaʻitusi na faaulutalaina, Where Are the Dead? (Po o Fea o Iai Ē ua Oti?), lomia e Molimau a Ieova. * I le faitauina o lea tusi, na ou maua ai se mapusaga ina ua ou iloa e leʻi aveina e le Atua loʻu tamā. Na ou iloa ai e faapea, o le oti o le iʻuga lea o le tulaga lē lelei atoatoa o le tagata ma o loo faatalitali loʻu tamā mo le toetū i le ola i luga o se lalolagi parataiso.

“O le Tusi Lenei ua na Faaleagaina Oe!”

Na faamalamalamaina i matou e upu moni o le Tusi Paia. Na matou maua se Tusi Paia tuai a Tamā ma amata loa ona suʻesuʻeina, e masani lava i le mumū o molī gaʻo i tafatafa o le taʻinafi. Talu ai e na o aʻu lava le teine talavou i lea vaipanoa o lē na faaalia le naunau i le Tusi Paia, sa leʻi faaaofia ai aʻu i gaoioiga a vaega toʻalaiti o Molimau i le nuu. Mo se taimi, sa ou manatu ai lava e faapea o le lotu lenei e mo na o tane—e ui lava sa lē saʻo loʻu manatu.

Sa avea le maelega o loʻu tuagane i le galuega talaʻi ma pogai na faagaeeina ai aʻu. E leʻi umi lava se taimi ae amata loa ona mataʻitūina e leoleo lo matou aiga, i le asiasi mai pea i so o se taimi lava i le ao ma le pō e saʻili ia Emmanuel ma ni lomiga. Ou te manatua lelei lava le aso na sau ai se patele e faamalosia i matou ina ia toe foʻi atu i le lotu. Ina ua faaali atu e Emmanuel mai le Tusi Paia e faapea, o le suafa o le Atua, o Ieova, na fao ese e le patele le Tusi Paia, ma faalālā atu ma le ita i mata o loʻu tuagane ma ʻeʻē atu, “O le tusi lenei ua na faaleagaina oe!”

I le 1940 ina ua musu Emmanuel e auauna i le vaegāʻau, na puʻe faapagotaina o ia ma aauina atu i le muāʻau o le taua a Alapania. Matou te leʻi toe maua mai lava se tala e uiga iā te ia, ma sa iai le manatu ai ua maliu o ia. Ae peitaʻi, i le lua tausaga mulimuli ane, na teʻi ai lava ua matou maua se tusi mai iā te ia mai le falepuipui o loo ola ma malosi pea! O se tasi o mau na ia sii mai i lenā tusi, o loo tāmau pea i loʻu mafaufau talu mai lenā taimi: “Auā o fofoga o Ieova e fetaufetuliai i le lalolagi uma, na te fesoasoani ia te i latou o e ua sao o latou loto ia te ia.” (2 Nofoaiga a Tupu 16:9) Maʻeu lo matou matuā manaʻomia o lenā faalaeiauga!

Mai le falepuipui sa iai, sa mafai ona talosaga atu ia Emmanuel i nisi o uso ina ia asiasi mai iā te aʻu. Sa vave loa ona fuafuaina le faia faalilolilo o sauniga faa-Kerisiano i se fale i se faatoʻaga i tua atu o le nuu. E aunoa ma so matou iloa o loo mataʻitūina lelei lava i matou! I se tasi Aso Sa, na siʻoina ai i matou e leoleo ua faaauupegaina. Na latou utaina i matou i se loli e leai se fale, ma ave i matou e faamaimoa i ai le nuu atoa. O loo ou manatuaina pea le faalogoina o upu faifai ma tauemuga a tagata iā i matou, ae na matou maua le filemu i o matou loto ona o le fesoasoani a Ieova e ala i lona agaga.

Na avatu i matou i se tasi nuu, o i inā na latou lafoina ai i matou i totonu o ni sela matuā pogisa ma palapalā. O le fale lē taʻua i le sela sa ou iai, o se pakete e leai se tapuni e na o le faatasi ona sasaa i le aso. Na faasalaina aʻu i le valu masina i le falepuipui ona sa latou manatu o aʻu o le “faiaʻoga” o le vaega. Ae peitaʻi, o se uso sa faafalepuipui ai i inā sa faia fuafuaga ma lana lōia e na te taulimaina la matou mataupu, ma sa mafai ona ia tatalaina i matou.

Se Olaga Fou

Ina ua tatalaina Emmanuel mai le falepuipui, sa amata loa ona ia asiasi atu i faapotopotoga i Atenai e avea o se ovasia femalagaaʻi. Na ou siitia atu i inā i le 1947. Ma na iʻu ai ina ou feiloaʻi atu i se vaega e matuā toʻatele o Molimau—e lē gata i tane, ae sa iai foʻi fafine ma tamaiti. Mulimuli ane, iā Iulai 1947, sa mafai ona faailoga loʻu tuuina atu iā Ieova i le papatisoina i le vai. Sa masani lava ona ou moomoo i le fia avea ma misionare ma amata loa ona auai i aʻoga pō ina ia aʻoaʻoina le gagana Peretania. I le 1950, na avea ai aʻu ma paeonia. Na sau Tinā ma te nonofo, ma sa fiafia foʻi o ia e talia upu moni o le Tusi Paia. Sa tumau pea ona avea o ia o se tasi o Molimau a Ieova seʻia oo i lona maliu i le 34 tausaga mulimuli ane.

I lenā lava tausaga, na ma feiloaʻi ai ma John Marks (Markopoulos), o se tagata faaaloalogia ma taʻumatuaina faaleagaga mai le Iunaite Setete. O John, sa fanau i Alapania i saute, ma na avea o ia o se tasi o Molimau a Ieova ina ua faimalaga atu i le Iunaite Setete. I le 1950, sa iai o ia i Eleni i le taumafai ina ia maua se visa mo Alapania—o le taimi lenā, sa matuā lē talia ai lava ni tagata ese e ō atu po o ni taaʻiga mai isi atunuu e ofi atu i totonu o le atunuu ona sa maumauaʻi ai lava faiga faa-Komunisi. E ui lava e leʻi vaai John i lona aiga talu mai le 1936, ae sa leʻi faatagaina o ia e ulufale atu i Alapania. Sa pāʻia loʻu loto i lona maelega aasa i le auaunaga iā Ieova ma lona alofa loloto mo le ʻauuso. Na ma faaipoipo iā Aperila 3, 1953 ona ma siitia atu loa lea i lo ma aiga fou i New Jersey, i le Iunaite Setete o Amerika.

Ina ia maua tupe e tausi ai i maʻua a o auai i le auaunaga faataimi atoa, na ma faia ai ma John sina pisinisi laʻitiiti i le matafaga i New Jersey, o le saunia lea o taumafataga o le taeao mo le ʻaufaifaiva. Sa na o masina o le tau māfanafana na ma galulue ai, mai lava i le tafa o ata seʻia oo i le 9:00 i le taeao. O le faafaigofieina o lo ma olaga ma avatu le faamuamua i gaoioiga faaleagaga, sa mafai ai ona faaalu le tele o o ma taimi i le galuega talaʻi. I le faagasologa o tausaga, na talosagaina ai i maʻua ina ia ō atu i aai eseese sa manaʻomia tele ai ni tagata talaʻi. I inā, faatasi ma le fesoasoani a Ieova, na ma fesoasoani atu ai i tagata lotofiafia, faavaeina faapotopotoga, ma fesoasoani i le fausiaina o Maota o le Malo.

Fesoasoani i o Matou Uso sa Tele ai le Manaʻomia

Ae peitaʻi, e leʻi pine lava, ae maua loa se avanoa fiafia mo i maʻua. Sa mananaʻo uso o loo taʻimua ina ia fesootaʻi ma uso Kerisiano e nonofo i nuu o le Balkan ia o loo faasāina ai la tatou galuega. Ua tele tausaga o motusia fesootaʻiga a Molimau a Ieova i na atunuu ma le ʻauuso faavaomalo, sa itiiti po o le leai foʻi o ni meaʻai faaleagaga na maua, ma sa latou fesagaʻi ai ma sauāga matuitui. O le toʻatele o i latou sa matuā mataʻitūina lava, ma o le toʻatele sa i le falepuipui po o nofoaga o faasalaga mamafa. Sa latou manaʻomia vave lava ni lomiga faale-Tusi Paia, taʻitaʻiga ma faalaeiauga. Mo se faaaʻoaʻoga, o se tasi o feʻau faalilolilo na matou maua mai Alapania e faapea: “Tatalo i le Alii mo i matou. Aveesea lomiga mai lea fale i lea fale. Latou te lē faatagaina i matou e faia ni suʻesuʻega. Toʻatolu tagata ua faafalepuipuiina.”

O lea, iā Novema 1960, na amata ai sa ma malaga umi mo le ono masina ina ia asiasi atu i nisi o na atunuu. Sa manino mai lava lo ma manaʻomia o “le matuā tele o le mana,” le lototele mai le Atua, faamalosi, ma le atamai ina ia faataunuuina ai la ma tofiga. (2 Korinito 4:7) O lo ma taunuuga muamua lava o Alapania. Na ma faatauina se taavale i Pale ma faimalaga atu loa. Ina ua ma taunuu i Roma, sa na o John na mafai ona maua lona visa mo Alapania. Sa faaauau pea ona ou malaga atu i Atenai i Eleni e faatali ai mo ia.

Na alu atu John i Alapania i le faaiʻuga o Fepuari 1961 ma nofo ai i inā seʻia oo i le faaiʻuga o Mati. I Tiranë, sa ia feiloaʻi totino atu ai i ni uso e toʻa 30. Maʻeu lo latou fiafia ina ua maua le tele o lomiga ma faalaeiauga sa manaʻomia! Ua 24 tausaga e leʻi asiasi atu lava iā i latou nisi mai fafo.

Sa matuā ootia lava John ona o le faamaoni ma le tumau o na uso. Sa ia iloa e faapea e toʻatele ua faamālōlō mai a latou galuega ma sa tuuina i falepuipui ona o lo latou lē auai i gaoioiga a le malo faa-Komunisi. Sa ootia faapitoa lava o ia ina ua avatu e ni uso matutua se toʻalua e taʻi 80 o la tausaga, se meaalofa tauofo e tusa ma le $100 Amerika mo le galuega talaʻi. Sa la faaputuina lenā tupe mai a la penisione o tagata matutua mo le tele o tausaga.

O le aso mulimuli na nofo ai John i Alapania, o Mati 30, 1961—le aso o le Faamanatuga o le maliu o Iesu. O John na fofogaina atu le lauga o le Faamanatuga i se aofia e toʻa 37. Ina ua uma le lauga, na vave lava ona faanatinati atu e uso ia John i le faitotoʻa i tua ma avatu loa i le taavale i le uafu o Durrës, ma alu atu ai loa i le vaa laʻuoloa mai Take e alu atu i Piraiévs (Piraeus), i Eleni.

Sa ou fiafia lava ina ua toe feiloaʻi saogalemu ma ia. O lea na mafai ai loa ona ma ō atu i la ma faigāmalaga fitā. O la ma faigāmalaga na ma oo atu ai i isi atunuu e tolu o le Balkan ia sa faasā ai la tatou galuega—o se malaga lamatia, talu ai sa ma aveina ni lomiga faale-Tusi Paia, masini lomitusi, ma isi mea. Sa ma maua se faaeaga tutasi o le feiloaʻi lea ma nisi o uso ma tuafāfine e ese le faamaoni, o ē na nofosauni e tuuina i se tulaga lamatia a latou galuega, lo latou saʻolotoga ma e oo lava i o latou ola mo Ieova. O lo latou maelega ma lo latou alofa moni iā Ieova sa faagaoioia ai i latou. Sa faafiafiaina foʻi i matou ona o le foaʻi mai pea e Ieova o “le matuā tele o le mana.”

Ina ua faataunuuina ma le manuia la ma faigāmalaga, na ma toe foʻi atu ai loa i le Iunaite Setete. I tausaga mulimuli ane, sa faaauau pea ona ma faaaogāina auala eseese i le taumafai e aauina atu ia lomiga i Alapania ma maua mai lipoti o galuega a o tatou uso.

Ua Atu Lasi Malaga, Semanū e Leaga Ai

Ua mavae atu tausaga, ma o le maliu o John i le 1981 ina ua 76 ona tausaga, na tuua ai na o aʻu. Na ave ma le agalelei aʻu e Evangelia le tama teine a loʻu uso ma lana tane o George Orphanides i lo la fale e matou te nonofo, ma talu mai lava na taimi, sa la tuuina mai se lagolagosua tāua ma aogā tau i faalogona ootia. Sa la molimauina foʻi le lagolagosua a Ieova a o auauna i le oganuu faasāina i Sudan. *

Mulimuli ane, sa faia ai loa se taumafaiga fou ina ia fesootaʻi atu ma o tatou uso i Alapania. Talu ai o tauaiga o loʻu toʻalua sa nonofo ai i inā, sa talosagaina ai aʻu pe ou te manaʻo ou te faimalaga atu i lenā atunuu. Ioe, ou te alu!

Ina ua mavae ni masina o taumafaiga maumauaʻi, ma iā Me 1986, na mafai ai ona ou maua se visa mai le amepasa o Alapania o loo i Atenai. Sa matuā lapataʻia aʻu e le ʻaufaigaluega a le malo e faapea, afai ae iai se faalētonu, aua neʻi oʻu faatalitalia e maua se fesoasoani mai isi malo i fafo. Ina ua ou alu atu i se tasi o alii o se ofisa malaga e faatau mai saʻu pepa e malaga ai i le vaalele i Alapania, sa faateʻia o ia. E aunoa ma le faatagaina o le fefe e taofia aʻu, sa leʻi pine loa ae ua ou i luga o le na o le tasi lava le vaalele e faimalaga atu i vaiaso uma mai Atenai i Tiranë. Sa na o le toʻatolu lava ni tamāloloa Alapania matutua sa matou malaga faatasi i le vaalele; na latou ō atu i Eleni mo ni togafitiga faafomaʻi.

I le taimi lava na taunuu ai le vaalele, na faasino atu ai aʻu i se fale e leai nisi o iai sa avea ma fale tiute. O le uso o loʻu toʻalua ma lona tuafafine, e ui lava e lē o ni Molimau a Ieova, ae sa lotomalilie lava e fesoasoani e faafesootaʻi atu aʻu i nisi o uso i Alapania. E tusa ai ma le tulafono, sa tatau ona faailoa atu e le aiga o loʻu toʻalua i le faauluuluga o le nuu e uiga i loʻu taunuu atu. Ona o lea, sa matuā mataʻitūina ai lava aʻu e leoleo. I lea, na fautuaina ai aʻu e oʻu tauaiga ina ia ou nofo i lo latou fale ae latou saʻilia isi uso e toʻalua o ē e nonofo i Tiranë ma sa latou aumaia iā te aʻu.

I lenā taimi, sa na o le toʻaiva lava uso tuuina atu sa iloa o loo nonofo i Alapania atoa. I tausaga o faasāsāga, sauāga, ma le matuā mataʻitūina, na latou matuā faaeteete ai lava. Sa matuā manumi lava o latou foliga. Ina ua faatuatuaina aʻu e uso e toʻalua, o la la fesili muamua lava: “O fea ia Olomatamata?” Mo le tele o tausaga, sa na o le lua lava ia kopi o tusi tuai sa iā i latou—e oo lava i se Tusi Paia, sa leai.

Sa umi se taimi o la talanoa e uiga i faiga lē alofa a le malo na faia faasaga iā i latou. Sa la taʻua le tulaga o se uso pele o lē na filifili e solitū i faiga faapolotiki i se palota sa loma. Talu ai sa pulea e le malo mea uma, o lona uiga la, o le a lē maua e lona aiga se mea mai tufatufaga o meaʻai. O le a auina uma lana fanau ua faaipoipo ma o latou aiga i le falepuipui, e ui lava sa leai so latou fesootaʻiga ma ona talitonuga faalotu. Na lipotia mai e faapea, ona o le fefefe o tagata o le aiga o lenei uso, na latou fasiotia ai o ia i le pō a o lumanaʻi le palota, ma lafo lona tino i se vaieli, ma na latou faapea mai mulimuli ane, na fefe o ia ma pule ai i lona lava ola.

Sa avea o se faamomoiloto le matitiva o na uso Kerisiano. Ae ina ua ou taumafai e avatu iā i laʻua taʻitoʻatasi le taʻi 20 tālā Amerika, sa la teena i le faapea mai, “E na o meaʻai faaleagaga e matou te mananaʻo ai.” Sa soifua nei uso pele mo le faitau sefulu o tausaga i lalo o se pulega faatautalatasi lea sa taulau i le faaliliueseina o le toʻatele o tagata mai le talitonu o loo soifua le Atua. Ae sa malosi ma mausalī lo latou faatuatua e pei lava o Molimau i isi vaipanoa. O le tomai o Ieova i le foaʻiina mai pea o “le matuā tele o le mana,” e oo lava i tulaga sili ona faigatā, sa matuā tāmau i loʻu loto e oo lava i le taimi ina ua ou tuua Alapania i le lua vaiaso mulimuli ane.

Na ou toe maua foʻi le faaeaga e toe asiasi atu ai i Alapania i le 1989 ma le 1991. A o faasolosolo mālie ona aliaʻi mai le saʻolotoga e tautala ai, ma le saʻolotoga o lotu i lenā atunuu, na vave ai foʻi ona faateleina le aofaʻi o tagata tapuaʻi o Ieova. O nai Kerisiano tuuina atu toʻaitiiti na iai i lenā atunuu i le 1986, ua tupu aʻe nei i le sili atu i le 2,200 tagata talaʻi tiotio. Iā i latou na, sa aofia ai ma Melpo le tuafafine o loʻu toʻalua. Pe iai ea se masalosaloga i le faamanuiaga a Ieova i lenā vaega faamaoni?

Se Olaga Faamalieina, Ona o le Mana o Ieova

Pe a ou toe tepa i tua, ua ou mautinoa ai e faapea—o la ma galuega ma John—e lē o faalēaogāina. Sa ma faaaogāina lo ma malosi a o talavou i se auala e sili ona aogā. O la ma galuega i le faiva faataimi atoa, ua sili atu ona aogā na i lo o nisi lava mea na saʻilia. Ou te olioli ona o le toʻatele o uso ma tuafāfine pele na ma fesoasoani i ai e aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia. I le tulaga matua o loo oʻu iai nei, ua mafai ona ou faalaeiau atu ma le loto atoa i ē talavou ina ia ‘manatua lē na faia i latou i ona po a o taulelea.’—Failauga 12:1.

E ui ina ua 81 oʻu tausaga, ae o loo mafai pea ona ou auauna o se tagata talaʻi faataimi atoa o le tala lelei. Ou te ala pō lava ma alu atu e molimau atu i tagata i nofoaga e faatali ai pasi, i nofoaga e paka ai taavale, i alatele, i faleoloa, po o paka. O faafitauli o le tagata matua ua faafaigatā ai le olaga, ae o oʻu uso ma tuafāfine pele faaleagaga—loʻu aiga faaleagaga e sili ona toʻatele—faapea le aiga o le tama a loʻu uso, ua avea lava o se fesoasoani moni. I mea uma lava, ua ou iloaina e faapea ‘o le matuā tele o le mana e mai le Atua, a e le mai ia i matou.’—2 Korinito 4:7.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 10 Mo le talaaga o le soifuaga o Emmanuel Lionoudakis, tagaʻi i Le Olomatamata o Setema 1, 1999, itulau e 25-29.

^ pala. 11 Mo le talaaga o le soifuaga o Emmanuel Paterakis, tagaʻi i Le Olomatamata o Novema 1, 1996, itulau e 22-27.

^ pala. 31 Tagaʻi i le 1992 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, itulau e 91-92, lomia e Molimau a Ieova.

[Ata i le itulau 25]

I luga: O John, (i le itu agavale), o aʻu, (ogatotonu) ma loʻu tuagane o Emmanuel i loʻu itu agavale, o lo ma tinā, i lona itu agavale, ma se vaega o le ʻau Peteli i Atenai i le 1950

[Ata i le itulau 25]

Agavale: I maʻua ma John i la ma pisinisi i le matafaga i New Jersey, 1956

[Ata i le itulau 26]

Tauaofiaga Itumalo i Tiranë, Alapania, i le 1995

[Ata i le itulau 26]

Fale Peteli i Tiranë, i Alapania. Na faamāeʻaina i le 1996

[Ata i le itulau 26]

I matou ma Evangelia Orphanides le tama a loʻu uso (taumatau) ma lana tane, o George

[Ata i le itulau 26]

I luga: o se mataupu mai se “Watchtower” o le 1940 na faaliliuina faalilolilo i le gagana Alapania