Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Auauna ma le Agaga Faataulagaina Totino

Auauna ma le Agaga Faataulagaina Totino

Talaaga o le Soifuaga

Auauna ma le Agaga Faataulagaina Totino

UA FAAMATALAINA E DON RENDELL

Na maliu loʻu tinā i le 1927, o le taimi lenā e na o le lima oʻu tausaga. Peitaʻi ane, o lona faatuatua na taaina malosi ai loʻu olaga. Na faapefea ona tupu lenā tulaga?

O LOʻU tinā, o se tagata sa matuā faamaoni i le Lotu Egelani ina ua ia faaipoipo atu i loʻu tamā, o se fitafita iloga. O le taimi lenā a o leʻi pa le Taua Muamua a le Lalolagi. Na pa le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1914, ma sa faailoa atu e Tinā lona lē malie i lana faifeʻau ona o le faaaogāina o lana pulelaa e uʻunaia ai le auai i le vaegāʻau. O le ā le tali a le faifeʻau? “Alu i le fale, ma aua le faapopoleina fua oe i na faafitauli!” Sa leʻi faamalieina ai o ia i lenā tali.

I le 1917, a o vevela le taua, na alu ai Tinā e matamata i le “Ata o le Foafoaga” (Photo-Drama of Creation). I le mautinoa ua ia mauaina le upu moni, na ia tuua ai loa lana lotu ae aufaatasi atu i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e pei ona sa iloa ai Molimau a Ieova i na aso. Sa auai atu o ia i sauniga a se faapotopotoga i Yeovil, le aai aupito latalata ane i lo matou nuu o Coker i Sisifo, i le itumalo o Egelani, e taʻua o Somerset.

Sa leʻi pine ae talaʻi atu loa e Tinā lona faatuatuaga fou i ona uso e toʻatolu. Na faamatala mai e tagata matutua o le faapotopotoga i Yeovil iā te aʻu le ō atu ma le maelegā o loʻu tinā ma lona uso o Millie i uila vilivae e faataamilo i nuu i tua o la matou oganuu telē, i le tufatufaina atu o lomiga e fesoasoani i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, na faaigoaina o le Studies in the Scriptures. Ae e faanoanoa lava, ona i le 18 o masina mulimuli o lona soifuaga, na faataotolia ai Tinā i le fatafata vaivai, lea sa lē mafai ona maua se togafiti i lenā taimi.

Faatinoina le Faataulagaina Totino

O le uso o loʻu tinā o Millie, o lē na matou nonofo i lenā taimi, na ia tausiaina Tinā ina ua maʻi ma tausia foʻi aʻu ma loʻu tuafafine o Ioana, e fitu tausaga. Ina ua maliu Tinā, na ofo mai ai loa le uso o loʻu tinā o Millie, e na te tausia i maʻua le fanau. Na fiafia Tamā ona ua matuʻu atu lenei tiute tauave, ma na malie ai o ia e tatau ona matou nonofo pea ma Millie.

Na ma alolofa i le uso o lo ma tinā ma sa ma fiafia foʻi ona sa nofo pea o ia ma i matou. Ae aiseā na ia faia ai lea filifiliga faapea? I le tele o tausaga mulimuli ane, na taʻu mai e Millie iā i maʻua e faapea, sa ia iloa e iai sana tiute tauave e ao ona fai e ati aʻe ai i luga o le faavae na faataatia e Tinā—o le aʻoaʻoina lea o i maʻua ma Ioana i upu moni o le Tusi Paia—o se mea sa ia iloa e lē tāitai ona faia e lo ma tamā, talu ai sa lē fiafia o ia i lotu.

Mulimuli ane, na ma iloa ai foʻi na faia e Millie se isi filifiliga totino. Ina ia tausia lelei i maʻua, o le a ia lē faaipoipo ai lava. Maʻeu sea faataulagaina totino! Ua tatau ai iā i maʻua ma Ioana ona matuā lotofaafetai iā te ia. O loo manatua pea e o ma loto ia mea uma na aʻoaʻoina ai i maʻua e Millie faapea ma le faaaʻoaʻoga sili ona lelei na ia faataatia.

Se Taimi o Filifiliga

Na ma aʻooga ma Ioana i le aʻoga a le Lotu Egelani i le nuu, lea na matuā maumauaʻi ai lava Millie i le tamaʻitaʻi pule o le aʻoga e faatatau i le aʻoaʻoina o i maʻua i aʻoaʻoga faalotu. Pe a alu le solo a isi tamaiti i le lotu, ona ma ō lea i le fale, ma a sau le failotu e fai aʻoaʻoga faalotu, e ma te nonofo ese mai isi tamaiti ma na tuuina mai iā i maʻua ia mau o le Tusi Paia e tauloto. Sa matuā aogā lava lenei mea iā te aʻu i taimi mulimuli ane, auā sa ou manatua lelei pea nei mau i loʻu mafaufau.

Na ou tuua le aʻoga ina ua 14 oʻu tausaga ae ou faigaluega ma aʻoga mo le fā tausaga i le faia o le sisi i se fale e gaosi ai sisi i le atunuu. Sa avea foʻi ma aʻu mea fiafia le aʻoina o le tāina o le piano, faapea musika ma siva. Ae e ui lava ua mauaa upu moni o le Tusi Paia i loʻu loto, ae e leʻi uunaʻia ai aʻu e fai se gaoioiga. Ona oo lea i se tasi aso iā Mati 1940, na valaaulia ai aʻu e se tuafafine matua, o se Molimau ou te alu atu ma te ō i se fonotaga na faia i Swindon, pe tusa ma le 70 maila [110 kilomita] le mamao. O Albert D. Schroeder, o se faifeʻau taʻimua o Molimau a Ieova i Peretania, na fofogaina le lauga lautele. O le fonotaga lenā na suia atoatoa ai loʻu olaga.

Sa vevela le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le taimi lenā. Sa faapefea ona faaaogā loʻu olaga? Sa ou filifili loa ina ia ou toe foʻi atu i le Maota o le Malo i Yeovil. I le sauniga muamua lava na ou auai ai, na faatoʻā amata ai ona faatinoina le molimau atu i ala tetele. E ui lava i le leʻi tele o soʻu tomai, ae sa ou tauofo lava e faia se sao i lenei galuega, lea sa matuā faateʻia ai le toʻatele o aʻu uō o ē na tauemu mai iā te aʻu a o latou savavali ane!

Iā Iuni i le 1940, na ou papatiso ai i le aai o Bristol. E leʻi atoa se masina ae tusia loa loʻu igoa e avea ma paeonia sauatoa—o se faievagelia faataimi atoa. Maʻeu loʻu fiafia ona e leʻi pine mulimuli ane, ae faailogaina foʻi le tuuina atu o loʻu tuafafine e ala i le papatisoga i le vai!

Auaunaga Paeonia i Taimi o le Taua

Ina ua mavae le tausaga talu ona amataina le taua, na ou maua ai ni pepa e faailoa mai ai ua filifilia aʻu mo le vaegāʻau. Ona ua lesitalaina aʻu o se tagata e lē auai i le vaegāʻau i Yeovil ona o oʻu talitonuga, na tatau ai ona ou tulaʻi i luma o le faamasinoga i Bristol. Sa ma aufaatasi ma John Wynn i le auaunaga faapaeonia i Cinderford, i Gloucestershire, ma mulimuli ane i Haverfordwest ma Carmarthen i Uelese. * Mulimuli ane, ina ua lauina le iʻuga o le faamasinoga na faia i Carmarthen, na faasalaina ai aʻu i le tolu masina i le falepuipui i Swansea, sa faaopoopo i ai ma se faasalaga tupe e £25 (pauni Peretania)—o se tupe telē i na aso. Mulimuli ane, na faaopoopo mai ai ma le isi tolu masina i le falepuipui ona o le lē totogiina o lenā sala.

O le lona tolu o faamasinoga, na fesiligia ai aʻu e faapea: “E te lē iloa o lea e fai mai le Tusi Paia, ʻE ave mea a Kaisara ia Kaisara’?” Sa ou tali atu, “Ioe, ua ou iloa lelei lava lenā mea, ae ou te manaʻo e faauma lenā fuaiupu: ʻma o mea a le Atua ia avatu i le Atua.’ O le mea lenā o loo ou faia.” (Mataio 22:21) I ni nai vaiaso mulimuli ane, na ou maua ai se tusi e faailoa mai ai iā te aʻu e faapea, ua tuusaunoaina aʻu mai tiute tauave tau i le auaunaga faavaegāʻau.

I le amataga o le 1945, na valaaulia ai aʻu ina ia ou alu atu i le aiga Peteli i Lonetona. I le taumālūlū na sosoo ai, na asiasi mai ai i Lonetona ia Nathan H. Knorr, o lē na taʻimua i le faamaopoopoina o le galuega talaʻi i le lalolagi aoao, ma lana failautusi, o Milton G. Henschel. E toʻavalu uso talavou mai Peretania na tusia o latou igoa i le vasega lona valu o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata mo le toleniina o misionare, ma sa ou aofia ai ma aʻu iā i latou na.

Tofiga o Misionare

Iā Me 23, 1946, na matou tuuvaa atu ai mai se taulaga laitiiti, o Fowey, e i Cornwall i se vaa laʻu uta i taimi o le taua, sa faaigoaina o le Liberty. O le pule o le uafu o Kapeteni Collins, o ia o se tasi o Molimau a Ieova, ma a o matou tuua le uafu, sa ia faaʻeʻēina le sailini. A o mou mālie ese atu ia le talafatai o Egelani mai la matou vaai, sa oo iā i matou ia lagona masani o le faanoanoa ae toe fiafia foʻi. Sa matuā sou lava lenā vaega o le Atalani, ae i le 13 aso mulimuli ane, na matou taunuu saogalemu ai i le Iunaite Setete.

O le auai atu i le tauaofiaga faavaomalo e valu aso, le Glad Nations Theocratic Assembly, lea na faia i Cleveland, Ohio, mai iā Aokuso 4 e oo i le aso 11, 1946, o se mea sa lē mafai ona faagaloina. E 80,000 sui na auai, e aofia ai le 302 mai isi atunuu e 32. I lenā tauaofiaga, na tatalaina ai le mekasini o le Ala Mai! * i se aofia e matuā toʻatele faapea ma le tusi e fesoasoani i suʻesuʻega faale-Tusi Paia, o le “Let God Be True.”

Na faauuina i matou mai i Kiliata i le 1947, ma na tofia ai i maʻua ma Bill Copson i Aikupito. Peitaʻi, ae ma te leʻi ō atu, na ou mauaina ai ni aogā i toleniga lelei i galuega i le ofisa mai iā Richard Abrahamson, i le Peteli i Brooklyn. Na tuta la matou vaa i Alexandria, ma sa vave lava ona ou masani i le olaga i Sasaʻe Tutotonu. Peitaʻi ane, sa avea o se luʻi ia le aʻoaʻoina o le gagana Arapi, ma sa ou taumafai e faaaogāina ia pepa sa tusia ai le feʻau o le tala lelei i gagana e fā.

Sa mafai ona nofo Bill Copson mo le fitu tausaga, ae sa lē mafai ona toe faafouina loʻu visa ina ua uma le tausaga e tasi, o lea sa tatau ai ona ou tuua le atunuu. Ua ou toe manatuaina lenā tausaga o le auaunaga faamisionare o se taimi sa sili ona aogā i loʻu olaga. Sa ou maua se avanoa tāua e faia ai ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia i aiga e sili atu ma le 20 i vaiaso taʻitasi, ma o nisi o i latou o ē na aʻoaʻoina le upu moni i lenā taimi, o loo tiotio pea i le viiaina o Ieova. Mai i Aikupito, na tofia ai aʻu i Kuperu.

Kuperu ma Isaraelu

Sa amata ona ou aʻoaʻoina se gagana fou, le gagana Eleni, ma faamasani foʻi i le gagana a le atunuu. I sina taimi mulimuli ane, ina ua tofia Anthony Sideris e alu atu i Eleni, na tofia ai aʻu e vaaia le galuega i Kuperu. I lenā taimi, sa vaavaaia ai foʻi e le ofisa o le lālā i Kuperu ia Isaraelu, ma sa ou maua ai le avanoa faatasi ai ma isi uso e asiasi atu mai lea taimi i lea taimi, i nai Molimau toʻalaʻiti i inā.

I laʻu uluaʻi malaga asiasi i Isaraelu, na matou faia ai se fonotaga laʻitiiti i se faleʻaiga i Haifa, pe tusa o le 50 i le 60 tagata na auai. I le vaevaeina i vaega o atunuu, na tauaaoina ai le polokalame o le fonotaga i gagana e ono! I se tasi taimi, na mafai ai ona ou faaalia i Ierusalema se ata na saunia e Molimau a Ieova, ma o aʻu na faia le lauga lautele lea sa lipotia mai i le nusipepa i le gagana faa-Peretania lona manaia.

E tusa ma le 100 Molimau sa iai i Kuperu i lenā taimi, ma sa tatau ona latou finafinau malosi mo lo latou faatuatuaga. Sa faalavelavea e vaega faatupu vevesi na taʻitaʻia e patele o le Lotu Orthodox i Eleni a matou fonotaga, ma o se mea fou iā te aʻu le fetogia i maa a o molimau atu i nuu i tua. Sa vave lava ona ou iloa le auala e vave sola ese ai! I le feagai ai ma na teteega sauā tele, sa avea o se mea e faamalosia ai le faatuatua le tofia mai o isi misionare i le motu. O Dennis ma Mavis Matthews faapea Joan Hulley ma Beryl Heywood, na aufaatasi ma aʻu i Famagusta, a o Tom ma Mary Goulden, faapea ma Nina Constanti, o se tagata Kuperu na fanau i Lonetona, sa ō atu i Limassol. I le taimi foʻi lenā na siitia atu ai ia Bill Copson i Kuperu, ma mulimuli ane faatasi atu i ai ia Bert ma Beryl Vaisey.

Fetuunaʻi i Fesuiaʻiga o Tulaga

I le faaiʻuga o le 1957, na oo ai ina ou maʻi ma lē mafai ai ona faaauau i loʻu tofiga faamisionare. Sa ou filifili ai ma le faanoanoa lava e faapea, ina ia toe faafoʻisia ai loʻu malosi e ao ona ou toe foʻi atu i Egelani, ma o i inā na faaauau ai ona ou paeonia seʻia oo i le 1960. Sa ave ma le agalelei aʻu e loʻu tuafafine ma lana tane ma matou nonofo i lo la fale, ae ua iai se suiga i le tulaga o mea. Na faateteleina le faigatā o le tulaga na oo iā Ioana. E lē gata i le tausiaina o lana tane ma lana tama teine laʻitiiti, ae talu mai le 17 tausaga lea na ou alu ese ai ma le aiga, sa ia tausia ai ma le alofa lo ma tamā faapea Millie le uso o lo ma tinā, o ē ua matutua i le taimi lea ma ua lē malolosi foʻi. Sa manino mai lava le manaʻomia ona mulimuli i le faaaʻoaʻoga faataulagaina totino a le uso o lo ma tinā, o lea sa ou nofo ai loa e fesoasoani i loʻu tuafafine seʻia oo lava ina maliliu uma le uso o loʻu tinā faapea foʻi ma loʻu tamā.

Sa faigofie lava ona ou faamautū i Egelani, ae ina ua uma sina mālōlōga puupuu, na ou lagona ai e tatau ona ou toe foʻi atu i loʻu tofiga. Auā foʻi, pe sa leʻi faaaluina ea e le faalapotopotoga a Ieova le tele o tupe e toleni ai aʻu? O lea, i le 1972, na ou totogia ai e aʻu loʻu lava pasese ou te toe foʻi atu ai i Kuperu e toe paeonia ai .

Na alu atu ia Nathan H. Knorr e faia fuafuaga mo se tauaofiaga e faia i le tausaga e sosoo ai. Ina ua ia iloaina ua ou toe foʻi atu, sa ia fautuaina ina ia tofia aʻu e avea ma ovasia matagaluega mo le motu atoa, o se faaeaga tāua na ou iai mo le fā tausaga. O se tofiga sa faatupu popole, ona talu ai e tatau ona tautala i le gagana Eleni i le tele o taimi.

Se Taimi o Faalavelave

Sa ma nonofo faatasi ma Paul Andreou o se Molimau Kuperu e tautala i le gagana Eleni i le nuu o Karakoumi, i le itu i sasaʻe o Kyrenia i le talafatai i mātū. O le ofisa o le lālā i Kuperu, sa i Nicosia, i le itū i saute o mauga o Kyrenia. I le amataga o Iulai i le 1974, sa ou iai i Nicosia ina ua faoa faamalosi le faiga malo a le Peresitene o Makarios, ma na ou vaaia lona maota o mū i le afi. Ina ua saogalemu mo faigamalaga, na ou faanatinati atu ai loa i Kyrenia, o inā sa matou sauniuni ai mo se fonotaga matagaluega. I le lua aso mulimuli ane, na ou faalogoina ai le uluaʻi pomu o faapaʻū i le taulaga, ma na ou vaaia ai le faatumulia o le vanimonimo i helikopa na aumaia ai vaegāʻau osofaʻi mai Take.

Ona o aʻu o se tagatānuu o Peretania, na ave ai aʻu e fitafita mai Take i le faatausiʻusiʻuga o Nicosia, ma o i inā na suʻesuʻeina ai aʻu e tagata mai le Malo Aufaatasi o ē na latou faafesootaʻia le ofisa o le lālā. I lea, na ou fesagaʻi ai ma se luʻi faigatā, o le sopo atu lea agaʻi i fale tuufua i le isi itu o le fanua i le va o tuaoi o vaegāʻau, ae e ui i le va o le anoanoaʻi o uaea telefoni lavelave ma uaea eletise. Maʻeu loʻu fiafia ona sa lē motusia la ma fesootaʻiga ma Ieova le Atua! O aʻu tatalo na faamalosia ai aʻu a o ou iai i se tasi o mea e sili ona mataʻutia na tupu i loʻu olaga.

Sa leiloa uma aʻu meatotino, ae na ou fiafia ona ua malupuipuia aʻu i le ofisa o le lālā. Ae peitaʻi, sa leʻi umi lenā tulaga. I ni nai aso, ae pulea loa e ʻautau na osofaʻi atu ia le tasi vaetolu o le motu o le itu i mātū. Na matou tuua le Peteli ma siitia atu i Limassol. Sa ou fiafia ona sa mafai ona matou galulue faatasi ma se komiti na faatuina ina ia tausia manaʻoga o le 300 o uso o ē na aafia i tulaga fesouaʻiina, ma o le toʻatele lava ua leai ni o latou fale.

Isi Suiga Atili o Tofiga

Iā Ianuari 1981, na tofia ai aʻu e le Vaega Pule ina ia ou alu atu i Eleni e aufaatasi ma le aiga Peteli i Atenai, ae e oo ane i le faaiʻuga o le tausaga, ua ou toe foʻi atu i Kuperu ma tofia ai aʻu e avea ma sooupu o le Komiti o le Lālā. O Andreas Kontoyiorgis ma lana avā o Maro, o ni tagata Kuperu na aauina mai i Lonetona, sa avea ma “faamalosiau” iā te aʻu.—Kolose 4:11, NW.

Ina ua faaiʻuina le asiasiga a le ovasia o le sone na faia e Theodore Jaracz i le 1984, na ou maua ai se tusi mai le Vaega Pule sa na ona faapea mai lava: “Pe a uma lana asiasiga, matou te mananaʻo ia lua ō faatasi ma le uso o Jaracz i Eleni.” E leai se māfuaaga na aumaia mo loʻu alu, ae ina ua ma taunuu i Eleni, na faitauina atu ai i le Komiti o le Lālā se isi foʻi tusi mai le Vaega Pule, e tofia ai aʻu e avea ma sooupu o le Komiti o le Lālā i lenā atunuu.

I le taimi lenā, sa matou fesagaʻi ai ma le faateteleina o le faaaposetasi. Sa tele ai foʻi tuuaʻiga e faapea ua faaliulotu tagata ae e leai se faatagaga e tusa ma le tulafono. I aso taʻitasi, sa puʻe faapagotaina ai tagata o Ieova ma tuuina atu i faamasinoga. Ma o se faaeaga tele le mafai ona masani lelei atu i uso ma tuafāfine o ē na tutumau i tofotofoga! O nisi o o latou faamasinoga na fofogaina mulimuli ane i luma o le Faamasinoga o Aiā Tatau a Tagata i Europa, ma na iai ni iʻuga mataʻiina na maua ai lea na oo ai ni aafiaga lelei i le galuega talaʻi i Eleni. *

A o auauna ai i Eleni, sa mafai ona ou auai i tauaofiaga e lē mafaagaloina i Atenai, Tesalonia, ma motu o Roto ma Kereta. O tausaga fiafia na e fā sa tele ni mea aogā na mafai ona faataunuuina ai, ae sa fotuaʻi mai foʻi se isi suiga—o le toe foʻi atu lea i Kuperu i le 1988.

Kuperu ma Toe foʻi atu i Eleni

I le taimi na ou alu ese ai ma Kuperu, na maua ai e uso ni fale fou o le lālā i Nissou, e na o ni nai maila [kilomita] le mamao mai Nicosia, ma o Carey Barber mai le ofisa ulu o Molimau a Ieova i Brooklyn, na faia le lauga o le faapaiaga. Sa sili atu ona toʻafilemu ia tulaga o mea i le motu i lenā taimi, ma sa ou fiafia ina ua toe foʻi mai—ae o le a lē umi lea toʻafilemu.

Na faamaonia e le Vaega Pule le fuafuaga i le fausiaina o se Peteli fou i Eleni, pe tusa o ni nai maila [kilomita] le mamao i le itu i mātū o Atenai. Ona sa mafai ona ou tautala i le faa-Peretania ma le faa-Eleni, na tofia ai aʻu ou te toe foʻi e galue i le nofoaga fou o faugāfale i le 1990 e avea o se faamatala upu mo le aiga o auauna tauofo faavaomalo o loo galulue ai i inā. Ou te manatua pea le olioli i le iai i le nofoaga o faugāfale i le ono i taeao o le taumāfanafana e faafeiloaʻia le faitau selau o uso ma tuafāfine Eleni o ē sa tauofo e galulue soosoo tauʻau ma le aiga o le ʻaufaufale! O le a lē mafai lava ona galo iā te aʻu o latou foliga fiafia ma le maelega.

Sa taumafai ia patele o le Lotu Orthodox a Eleni ma ē na lagolagoina i latou e ō atu i le nofoaga o faugāfale ma faalavelave i la matou galuega, ae na faafofogaina e Ieova a matou tatalo, ma na malupuipuia ai i matou. Sa ou iai pea i le nofoaga o faugāfale e molimauina le taimi na faapaiaina ai le fale fou o le aiga Peteli iā Aperila 13, 1991.

Lagolagosua i Loʻu Tuafafine Pele

I le tausaga na sosoo ai, na ou foʻi atu ai i Egelani mo se mālōlōga, ma sa matou nonofo ma loʻu tuafafine ma lana tane. O se mea e faanoanoa ai, i le taimi na ou iai i inā, na faalua ona pē le fatu o le tane a loʻu tuafafine ma maliu ai. Sa lagolagosua ma le agalelei Ioana iā te aʻu i le taimi o laʻu auaunaga faamisionare. E tau lē misi se vaiaso e tusi mai ai i se tusi faalaeiau iā te aʻu. Maʻeu se faamanuiaga o na fesootaʻiga mo se tasi o loo avea ma misionare! O lea la ua avea nei o ia ma fafine ua oti lana tane, ua lē lelei foʻi le soifua mālōlōina ma ua manaʻomia se fesoasoani. O le ā e ao ona ou faia?

O le tama teine a Ioana o Thelma ma lana tane, sa la vaaia foʻi se tasi tuafafine faamaoni ua oti lana tane i la latou faapotopotoga, o se tasi o o ma tauaiga o lē sa faataololia i se maʻi faaumiumi. O lea, ina ua uma le tele o ni tatalo, sa ou filifili ai loa e tatau ona ou nofo e fesoasoani i le tausiga o Ioana. Sa leʻi faigofie nei fesuiaʻiga, ae sa iā te aʻu se faaeaga e auauna ai o se toeaina i Pen Mill, o se tasi o faapotopotoga e lua i Yeovil.

O uso ia sa matou auauna faatasi i isi atunuu, e fesootaʻi mai lava e lē aunoa i le telefoni ma tusi, ma sa ou matuā faafetaia lenā tulaga. Pe afai ae iai se taimi ou te toe fia alu ai i Eleni po o Kuperu, ou te iloa o le a vave lava ona taunuu mai oʻu pepa malaga. Ae o lea ua 80 nei oʻu tausaga, ma ua lē o toe tutusa foʻi laʻu vaai ma loʻu malosi e pei ona sa iai muamua. O se mea e faanoanoa ai ona ua lē mafai ona tiotio e pei ona sa iai muamua, ae o tausaga o laʻu auaunaga i le Peteli ua fesoasoani iā te aʻu i le atiina aʻe o le tele o masaniga lelei ia ua aogā mo aʻu i aso nei. Mo se faaaʻoaʻoga, ou te faitauina pea le mau o aso taʻitasi a o leʻi faia le mālū taeao. Sa ou aʻoaʻoina ai foʻi ina ia masani lelei ma tagata ma alofa iā i latou—o le auala lea i le taulau manuia o le auaunaga faamisionare.

Pe a ou toe tepa i tua i le silia ma se 60 tausaga matagofie na faaaluina i le viiaina o Ieova, ua ou iloa ai e faapea, o le auaunaga faamisionare o se puipuiga sili lea ma ua saunia ai aʻoaʻoga e sili atu ona lelei. Ua mafai ona ou faaleoina atu ma loʻu loto atoa upu a Tavita iā Ieova: “Na fai oe moʻu ʻolo maualuga, ma oʻu malu i le aso na puapuagaina ai aʻu.”—Salamo 59:16.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 18 O le talaaga o le soifuaga o John Wynn, “Ua Matuā Faatumulia Loʻu Loto i le Faafetai,” o loo aumaia i Le Olomatamata o Setema 1, 1997, itulau e 25-28.

^ pala. 23 Na faaigoa muamua o le Consolation.

^ pala. 41 Tagaʻi i Le Olomatamata o Tesema 1, 1998, itulau e 20-21, ma Setema 1 1993, itulau e 27-31; Awake! o Ianuari 8, 1998, itulau e 21-22, ma Mati 22, 1997, itulau e 14-15.

[Faafanua i le itulau 24]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

ELENI

Atenai

KUPERU

Nicosia

Kyrenia

Famagusta

Limassol

[Ata i le itulau 21]

O Tinā, i le 1915

[Ata i le itulau 22]

I luga o le taualuga o le Peteli i Brooklyn i le 1946, o aʻu (lona fā mai le itu agavale) ma isi uso mai le vasega lona valu o Kiliata

[Ata i le itulau 23]

I maʻua ma Millie le uso o loʻu tinā, i le taimi muamua na ou toe foʻi mai ai i Egelani