Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Sauniga e Faatupu ai le Alofa ma Galuega Lelei

O Sauniga e Faatupu ai le Alofa ma Galuega Lelei

“Ia Outou O Mai ia te Au, . . . o Aʻu Foi e Malolo ai Outou”

O Sauniga e Faatupu ai le Alofa ma Galuega Lelei

MAI I Toronto e oo i Tokyo, mai i Moscow seia oo i Montevideo—e faatolu pe ā i le vaiaso ona gasolo le faitau miliona o Molimau a Ieova ma a latou uō i a latou sauniga. E aofia ai i nei tagata ia tane tausi aiga e galulue mamafa, ua matuā vaivai lava ina ua iʻu galuega fitā o le aso; o ni avā ma tinā tōʻaaga o loo ō atu ma fanau iti; o ni talavou malolosi ua tūʻua mai le aʻoga i lea aso; o ni tagata matutua ua lē o toe tutusa le malosi ma ua faigatā foʻi ona savavali; o ni fafine ua oti a latou tane faapea ma ē ua matua oti o loo latou faaalia uma le lototetele; ma i latou ua mafatia o loo matuā manaʻomia lava se faamāfanafanaga.

E tele auala o femalagaaʻiga e faaaogāina e nei tagata Molimau a Ieova e faimalaga atu ai—o nofoaafi saosaoa ma asini, o nofoaafi e faimalaga i auala i lalo o le eleele o loo matuā feomaʻi lava, ma loli. O isi e asa mai i vaitafe e tele ai korokotaila, ae o nisi o loo onosaia le faimalaga atu e ala i auala e pisi ai taavale. O le ā le māfuaaga ua matuā faia ai e nei tagata ia taumafaiga?

O le māfuaaga autū lava, ona o le auai ma ia faia se sao i sauniga Kerisiano, o se auala tāua lea e avatu ai le tapuaʻiga iā Ieova le Atua. (Eperu 13:15) E iai foʻi se isi māfuaaga na faasino i ai le aposetolo o Paulo ina ua ia tusi e faapea: “Ia tatou manatunatu foʻi le tasi i le tasi, ina ia taufaatupu ai le alofa ma galuega lelei; aua le lafoaiina le faapotopotoina o i tatou, . . . a ia fefaamafanafanai; ia atili ai foi ona faapea ina ua outou iloa o le aso o loo taulata mai.” (Eperu 10:24, 25, LT) O loo toe taʻua ai i inei e Paulo ia lagona o le faisalamo o Tavita, o lē na pese e faapea: “Na ou fiafia ina ua latou fai mai ia te au, Tatou te o i le fale o Ieova.”—Salamo 122:1.

Aiseā ua olioli ai Kerisiano e faatasitasi i a latou sauniga? Talu ai ona o i latou e auai e lē na ona auai e faalogologo. Ae ua maua ai i sauniga avanoa e fefaamasaniaʻi ai. Ae o se tulaga e sili atu ona tāua, o se taimi lea e foaʻi atu ai, ae e lē na ona maua mai ai ia ni faamāfanafanaga, a ia faamāfanafana atu foʻi i isi, ma faalaeiau atu e faaalia le alofa ma faia galuega lelei. Ua avea ai sauniga o ni faatasitasiga e ati aʻe ai. E lē gata i lea, o sauniga faa-Kerisiano, o se tasi lea o auala o loo faataunuuina ai e Iesu lana folafolaga: “Ia outou o mai ia te au, . . o aʻu foʻi e malolo ai outou.”—Mataio 11:28.

O se Nofoaga o Fefaamāfanafanaaʻiga

Ua iai ni māfuaaga lelei ua manatu ai Molimau a Ieova e faapea o a latou sauniga o ni faalaeiauga. O se tasi o māfuaaga, ona o loo maua ai meaʻai faaleagaga ua saunia mai e le “auauna faamaoni ma le mafaufau” i le taimi e tatau ai. (Mataio 24:45) Ua iai foʻi se vaega tāua a sauniga i le avea ai o auauna a Ieova o ni faiaʻoga agavaa ma maelega o le Afioga a le Atua. O se isi foʻi māfuaaga ona e mafai ona maua i le Maota o le Malo ia uō e alolofa, e manatunatu mamafa, ma e agalelei, ma ua naunau foʻi e avatu se fesoasoani ma se faamāfanafanaga i taimi faigatā.—2 Korinito 7:5-7.

O le tulaga lenā na oo iai Phillis, o se fafine na maliu lona toʻalua ae na o le lima ma le valu tausaga le matutua o lana fanau. Sa ia faamatalaina le tulaga o le matuā faalaeiauina e oo iā te ia ma lana fanau pe a latou auai i sauniga faa-Kerisiano i le faapea mai: “Sa avea ma faamāfanafanaga le ō atu i le Maota o le Malo ona e faaalia ai pea e le ʻauuso lo latou alofa ma le manatu mai e ala i le fusi atu, po o se manatu e mai le Tusi Paia, po o le uʻu ma le māfana o lota lima. Ou te naunau pea e faatasi atu i sauniga.”—1 Tesalonia 5:14.

Ina ua uma se taotoga telē o Marie, na taʻu atu e lana fomaʻi e faapea, e tusa ma le ono vaiaso ona faatoʻā maua lea o se malosi. Sa lē mafai e Marie ona alu i sauniga i vaiaso muamua lava ona e leʻi malosi lelei. Na mātauina e lana fomaʻi le lē tutusa o lona fiafia. Ina ua iloa e le fomaʻi e lē o auai o ia i sauniga, na ia faalaeiauina o ia ina ia faia faapea. Na taʻu atu e Marie e faapea e lē manaʻo lona toʻalua, lea e eseese o la talitonuga faalotu, e tuu o ia e alu ona e leʻi malosi lelei. Ona tusi loa lea e le fomaʻi se talavai e “faatonu” ai Marie e alu i le Maota o le Malo ina ia maua ai faatasitasiga e faamalosia ma ati aʻe ai. Ua faapea mai Marie: “Sa sili atu ona lelei laʻu faalogo talu ona ou auai i le sauniga muamua. Sa amata ona lelei laʻu ʻai, sa malie foʻi laʻu moe i le pō atoa, sa leʻi toe inuina soo se fualaau e teʻa ai mea tigā, ma sa amata ona ou toe ataata fiafia foʻi!”—Faataoto 16:24.

Ua mātauina e tagata e lē i le faapotopotoga le uiga alofa i sauniga faa-Kerisiano. Sa filifili se tasi tamaʻitaʻi aʻoga e avea Molimau a Ieova ma autū o lana saʻiliʻiliga e tusi ai sana tala e faatatau i faiā faaletagata. E faapea lana faamatalaga na tusia e tusa ai o le tulaga o sauniga: “E uiga ese . . le māfana o le faafeiloaʻiga o aʻu. . . . O le tulaga faaleuō o Molimau a Ieova, o se uiga e mataʻina tele ma ou te lagona o le vala lea e sili ona tāua o a latou sauniga.”—1 Korinito 14:25.

Ua avea le faapotopotoga Kerisiano ma nofoaga e ati aʻe ai faaleagaga i lenei lalolagi ua fesouaʻiina i faafitauli. O se nofoaga malu e iai le filemu ma le alofa. E ala i lou auai i sauniga, e mafai ona e iloa ai le moni o upu a le faisalamo e faapea: “Faauta, o le mea e matuā lelei ma le matagofie lava, pe a nonofo faatasi lava o uso.”—Salamo 133:1.

[Pusa/Ata i le itulau 25]

FAAMALIEINA O SE MANAʻOGA FAAPITOA

E mafai faapefea e i latou e logonoa ona maua aogā mai sauniga faa-Kerisiano? Ua faavaeina e Molimau a Ieova faapotopotoga e faaaogā ai le gagana a tagata logonoa, i le lalolagi aoao. I le Iunaite Setete o Amerika i le 13 tausaga ua tuanaʻi, ua faavaeina ai faapotopotoga e 27, ma vaega e 43, e faaaogā ai le gagana a tagata logonoa. E tusa ma le 140 faapotopotoga ua iai nei, ma a itiiti mai pe tusa ma le 40 atunuu, e faaaogā ai le gagana a tagata logonoa. Ua iai foʻi ni lomiga faa-Kerisiano, ua saunia e ala i vitiō, i gagana a tagata logonoa e 13.

Ua avatu ai e le faapotopotoga Kerisiano i ē e logonoa le avanoa e vivii ai iā Ieova. O se tamaʻitaʻi Falani sa lotu Katoliko muamua o Odile, ma sa oo foʻi iā te ia faalogona mafatia ma manaʻo ai e pule i lona ola, ua ia matuā faafetaia lava le aʻoaʻoga faale-Tusi Paia ua ia mauaina i sauniga faa-Kerisiano. Ua faapea mai o ia: “Ua toe maua loʻu malosi ma le fiafia e ola. Ae e laualuga i mea uma, ua ou maua le upu moni. Ua iai nei se uiga i loʻu olaga.”