Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aiseā e Papatiso Ai?

Aiseā e Papatiso Ai?

Aiseā e Papatiso Ai?

“Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou.”—Mataio 28:19.

1, 2. (a) O ā tulaga na faia ai nisi o papatisoga? (e) O ā fesili ua lāgā e faatatau i le papatisoga?

NA FAAMALOSIA e Charlemagne, o le tupu o se vaega o Siamani, ia tagata Saxon na faatoʻilaloina ina ia papatisoina uma i le 775-777 T.A. Na tusi John Lord o se tusitala o talafaasolopito e faapea: “Na ia faamalosia lo latou faaliliuina e avea o se Faa-Kerisiano e tau ina fai.” I se tulaga tutusa, ina ua uma ona faaipoipo atu le taʻitaʻi Rusia o Vladimir i se purinisese Eleni o le Orthodox i le 987 T.A., ona ia filifili lea faapea e tatau foʻi ona avea ona tagata ma “Kerisiano.” Na ia faatonuina le faia o se papatisoga tele o ona tagata—ma sa faafefeina i le oti i latou na lē mananaʻo e papatiso!

Pe na talafeagai ea na ituaiga o papatisoga? Pe e iai moni ea se uiga o na papatisoga? Pe e tatau ona papatisoina so o se tasi?

Papatisoga—E Faapefea?

3, 4. Aiseā e lē talafeagai ai le faatulutulu po o le saasaa o vai i luga o le ulu i papatisoga faa-Kerisiano?

3 Ina ua faamalosia e Charlemagne ma Vladimir I ia tagata e papatiso, sa gaoioi na taʻitaʻi i se tulaga e lē ōgatusa ma le Afioga a le Atua. O le mea moni, e leai se aogā o papatisoga e faatulutulu, le saasaa o vai i le ulu, po o le faatofuina foʻi o tagata o ē e leʻi aʻoaʻoina i upu moni o le Tusi Paia.

4 Seʻi manatu i le mea na tupu ina ua maliu atu Iesu le Nasareta iā Ioane le Papatiso i le 29 T.A. Sa papatisoina e Ioane tagata i le vai o Ioritana. O i latou lava na mananaʻo e ō ane iā te ia mo le papatisoga. Pe sa na ona latou tutū ea i le Ioritana a o ia saasaa pe faatulutulu atu foʻi ni nai vai i luga o o latou ulu? O le ā le mea na tupu ina ua papatisoina e Ioane Iesu? O loo faamatalaina mai e Mataio e faapea ina ua uma ona papatisoina “ona maliu ae loa lea o ia [Iesu] nai le vai.” (Mataio 3:16) Sa iai o ia i lalo o le vai, a o faatofuina i le vai o Ioritana. Sa faapena foʻi ona papatisoina le eunuka Aitiope faatuatua i “le vai.” Sa manaʻomia sea vai ona o le papatisoga o Iesu ma ona soo sa aofia ai le faatofuina atoa.—Galuega 8:36.

5. Na faapefea ona papatisoina tagata e uluaʻi Kerisiano?

5 O upu Eleni ua faaliliuina mo le “papatiso,” “papatisoga,” ma isi upu, ua faasino atu i le faatofuina, fufui, po o le lolō i lalo o le vai. Ua faapea mai le Smith’s Bible Dictionary: “O le uiga moni lava ia ma le saʻo o le papatisoga, o le faatofuina.” O nisi o faaliliuga o le Tusi Paia o loo faasino atu iā “Ioane o Lē Faatofu” ma “Ioane o lē fufui.” (Mataio 3:1, Rotherham; Diaglott interlinear) O loo faapea mai Augustus Neander i le History of the Christian Religion and Church, During the Three First Centuries: “I le amataga lava sa faia ai papatisoga e ala i le faatofuina.” Na taʻua e se tusi iloga o le Larousse du XXe Siècle (Pale, 1928) e faapea: “Na papatisoina uluaʻi Kerisiano e ala i le faatofuina i so o se mea lava na maua ai se vai.” Ae ua taʻua e le New Catholic Encyclopedia e faapea: “E manino mai o le Papatisoga i le uluaʻi Lotu, sa faia e ala i le faatofuina.” (1967, Tusi II, itulau 56) I aso la nei, o le papatisoina e avea ma se tasi o Molimau a Ieova, o se laasaga e faia ma le loto i ai e le tagata lava ia, lea e aofia ai le faatofuina atoa.

Se Māfuaaga Fou mo le Papatisoga

6, 7. (a) O le ā le fuafuaga na faia ai e Ioane ia papatisoga? (e) O le ā le mea fou e faatatau i le papatisoga o soo o Iesu?

6 O papatisoga na faia e Ioane sa ese le fuafuaga mai papatisoga na faia e soo o Iesu. (Ioane 4:1, 2) Na papatisoina e Ioane tagata e avea o se faailoga i le lautele o lo latou salamo i a latou agasala i le Tulafono. * (Luka 3:3) Ae e iai se mea fou na aofia ai i le papatisoga o soo o Iesu. I le Penetekoso o le 33 T.A., na timaʻi ai e Peteru lana ʻaufaalogologo: “Ina salamo ia, ma ia taitasi ma papatisoina outou uma i le suafa o Iesu Keriso, mo le faamagaloina o agasala.” (Galuega 2:37-41) E ui lava sa ia lauga atu i tagata Iutaia ma tagata liulotu, ae sa leʻi talanoa atu Peteru e faatatau i le papatisoga e fai ma faailoga o le salamō i agasala i le Tulafono; e leʻi uiga atu foʻi o ia faapea o le papatiso i le suafa o Iesu e faaata ai le aveesea o agasala.—Galuega 2:10.

7 I lenā mea na tupu, na faaaogāina ai e Peteru le uluaʻi ki o “ki o le malo o le lagi.” Mo le ā le fuafuaga? Ina ia faailoa atu ai i lana ʻaufaalogologo le poto e faatatau i lo latou avanoa e ulu atu ai i le Malo o le lagi. (Mataio 16:19) Talu ai na teena e tagata Iutaia ia Iesu e avea o le Mesia, o lea, o le salamō ma faaalia le faatuatua iā te ia o se vala e fou ma tāua i le saʻilia ma le mauaina o le faamagaloga a le Atua. E mafai ona latou tuuina atu faamaoniga i le lautele o lea faatuatua e ala i le faatofuina i le vai i le suafa o Iesu Keriso. I lenā auala o le a faaataina ai lo latou tuuina atu totino i le Atua e ala iā Keriso. O i latou uma lava e manaʻomia le faamaoniga a le Atua i aso nei e tatau ona faaalia le faatuatua lava lea e tasi, i le tuuina atu o i latou iā Ieova le Atua, ma ia faatino le papatisoga faa-Kerisiano e fai ma faailoga o se tuuina atu atoatoa i le Atua Silisili.

E Matuā Tāua le Poto Saʻo

8. Aiseā ua lē mo tagata uma ai le papatisoga faa-Kerisiano?

8 O le papatisoga faa-Kerisiano e lē mo tagata uma. Na faatonu e Iesu ona soo e faapea: “Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia; ia outou aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.” (Mataio 28:19, 20) A o leʻi papatisoina, e tatau i tagata ona ‘aʻoaʻoina ia tausi i mea uma ua fai atu ai Iesu i ona soo.’ O lea, o le faamalosia o papatisoga o i latou e leai se faatuatua e faavae aʻe i le poto saʻo o le Afioga a le Atua, e leai se aogā ma e feteenaʻi ma le poloaʻiga a Iesu na tuuina atu i ona soo faamaoni.—Eperu 11:6.

9. O le ā le uiga o le papatisoina “i le suafa o le Tamā”?

9 O le ā le uiga o le papatisoina “i le suafa o le Tamā”? O lona uiga o le iloaina lea e le sui papatiso o le tulaga ma le pule a lo tatou Tamā faalelagi. Ua amanaiaina e faapea o Ieova le Atua o Lē na Foafoaina i tatou, o “le Silisili ese i le lalolagi uma,” ma o le Silisili Ese i le Vateatea Aoao.—Salamo 83:18; Isaia 40:28; Galuega 4:24, LF.

10. O le ā ua uiga i ai le papatisoina ‘i le suafa o le Atalii’?

10 O le papatisoina ‘i le suafa o le Atalii’ o lona uiga o le iloaina o le tulaga o Iesu ma le pule i le avea ai o le Alo pele e toʻatasi o le Atua. (1 Ioane 4:9) O i latou ua agavaa mo le papatisoga, ua taliaina Iesu o lē e ala iā te ia ua saunia ai e le Atua le “togiola e sui aʻi tagata e toatele.” (Mataio 20:28; 1 Timoteo 2:5, 6) E tatau foʻi ona amanaʻia e sui papatiso le tulaga “matuā faaeaina” ua siitia i ai e le Atua lona Alo.—Filipi 2:8-11; Faaaliga 19:16.

11. O le ā le uiga o le papatisoina ‘i le suafa o le agaga paia’?

11 O le ā le uiga o le papatisoina ‘i le suafa o le agaga paia’? Ua faaalia ai faapea ua ioeina e le sui papatiso o le agaga paia o le malosi galue lea o Ieova, ua faaaogāina i auala eseese ina ia ōgatusa ma ana fuafuaga. (Kenese 1:2; 2 Samuelu 23:1, 2; 2 Peteru 1:21) Ua iloaina e i latou ua agavaa mo le papatisoga faapea ua fesoasoani le agaga paia iā i latou ina ia malamalama i ‘mea loloto a le Atua,’ ina ia faia ai pea le galuega talaʻi o le Malo, ma faaalia fua o le agaga o le “alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le le gaoiā”—1 Korinito 2:10, LT; Kalatia 5:22, 23, LT; Ioelu 2:28, 29.

Tāua o le Salamō ma Liliu

12. Ua faapefea ona fesootaʻi atu le papatisoga faa-Kerisiano i le salamō?

12 E ese mai i le tulaga lē agasala o Iesu, o le papatisoga o se faailoga o le faamaoniga a le Atua e fesootaʻi atu i le salamō. Pe a tatou salamō, e tatou te lagonaina le faanoanoa loloto i se mea na tatou faia, pe na lē taulau foʻi ona tatou faia. O tagata Iutaia o le uluaʻi senituri na mananaʻo e faafiafia le Atua, sa tatau ona salamō i a latou agasala iā Keriso. (Galuega 3:11-19) Na salamō nisi o tagata talitonu o Nuu Ese i Korinito i le faitaaga, ifo i tupua, gaoi, ma isi lava agasala matuiā. Ona o lo latou salamō, na “taeele” ai i latou i le toto o Iesu; ma na “faapaiaina,” pe na tuuesea ai, mo le auaunaga i le Atua; ma sa “taʻuamiotonuina” i le suafa o Keriso ma le agaga o le Atua. (1 Korinito 6:9-11) O le salamō o se laasaga e tāua tele i le mauaina o se lotofuatiaifo lelei ma se mapusaga mai le Atua i lagona nofo sala ona o agasala.—1 Peteru 3:21.

13. O le ā o loo aofia ai i le liliu e tusa ai ma le papatisoga?

13 E tatau ona liliu muamua a o leʻi papatisoina i tatou e avea o ni Molimau a Ieova. O le liliu o se gaoioiga o le lotomalie e fai ma le saʻoloto e se tasi ua faia se filifiliga atoatoa mai le loto e mulimuli atu iā Keriso Iesu. Ua lafoaʻia e na tagata o latou ala leaga na iai muamua ae ua maumauaʻi e faia le mea ua tonu i le silafaga a le Atua. I le Tusi Paia, o veape Eperu ma le Eleni e fesootaʻi atu i le liliu, e iai le uiga o le fulitua. O lenei gaoioiga e faaalia ai le liliu atu i le Atua mai se ala sesē. (1 Tupu 8:33, 34) O le liliu e manaʻomia ai “amio e tatau ma le salamo.” (Galuega 26:20) E manaʻomia lo tatou lafoaʻia o tapuaʻiga sesē, gaoioi e ōgatusa ma tulafono a le Atua, ma faia se tuutoina atoatoa iā Ieova. (Teuteronome 30:2, 8-10; 1 Samuelu 7:3) O le liliu o le iʻuga lea o le suia o o tatou mafaufauga, o sini, ma o tatou uiga. (Esekielu 18:31) E tatou te “fulitua” (NW) e tusa ai ma uiga e lē faale-Atua ae suia i le tagata fou.—Galuega 3:19; Efeso 4:20-24; Kolose 3:5-14.

E Tāua Tele le Tuuina Atu ma le Loto Atoa

14. O le ā ua faaalia i le tuuina atu o soo o Iesu?

14 O le papatisoga o soo o Iesu e tatau foʻi ona muamua ona faia se tuuina atu ma le loto atoa i le Atua. O le tuuina atu ua faaalia ai le tuuesea mo se fuafuaga paia. E tāua tele lenei laasaga lea e tatau ai ona tatou faailoa atu iā Ieova i le tatalo la tatou filifiliga, e avatu iā te ia le tuutoina atoatoa e faavavau. (Teuteronome 5:9) O le mea moni, tatou te lē o tuuina atu i se galuega po o se tagata ae o le Atua.

15. Aiseā e tatau ai ona faatofuina sui papatiso?

15 Pe a tuuina atu i tatou i le Atua e ala iā Keriso, ua tatou faaalia se naunautaʻiga e faaaogā lo tatou ola i le faia o le finagalo o le Atua e pei ona faatulaga mai i le Tusi Paia. O le faailoga o lenā tuuina atu, e faatofuina ai sui papatiso i le vai, e pei lava ona papatisoina Iesu i le vai o Ioritana e faailogaina ai le ofoina atu o ia i le Atua. (Mataio 3:13) O se tulaga e mataʻina ai ona sa tatalo Iesu i lenā taimi tāua tele.—Luka 3:21, 22.

16. E mafai faapefea ona faaalia ma le talafeagai lo tatou olioli pe a tatou maimoaina le papatisoina o tagata?

16 O le papatisoga o Iesu sa matuā tāua tele ae sa avea o se mea e olioli ai. E faapena foʻi i papatisoga o Kerisiano i aso nei. Pe a tatou vaai atu i tagata ua faailoga lo latou tuuina atu i le Atua, e tatou te ono faailoa atu lo tatou olioli e ala i se patipati faaaloalo ma se faamalō māfana. Ae e ʻalofia le faia o tulaga e pei o le feʻei, po le tuufāʻili ma mea faapena, ona o le amanaʻiaina o le tulaga mamalu o lenei faailoaga o le faatuatua. E faaalia lo tatou olioli i se uiga mamalu.

17, 18. O le ā e fesoasoani e iloa ai po ua agavaa tagata taʻitoʻatasi mo le papatisoga?

17 O Molimau a Ieova e latou te lē faamalosia se tasi e papatiso, ma e latou te lē pei o i latou e faatulutulu le papatisoina o pepe po o le faamalosia o le papatisoga o le toʻatele o tagata e leai so latou iloa i le Tusi Paia. O le mea moni, e latou te lē papatisoina i latou e lē agavaa faaleagaga. A o leʻi oo ina mafai ona avea se tasi ma tagata talaʻi e leʻi papatisoina o le tala lelei, e faamautinoa e toeaina Kerisiano o loo malamalama o ia i aʻoaʻoga faavae o le Tusi Paia, o loo ola e ōgatusa ma na aʻoaʻoga, ma ioe mai i fesili e faapei o le fesili lenei, “Pe e te manaʻo moni lava e avea oe ma se tasi o Molimau a Ieova?”

18 I le tele lava o tulaga, pe afai o loo faia se sao uigā o tagata taʻitoʻatasi i le galuega talaʻi o le Malo ma faaalia se faanaunauga e fia papatiso, ona faia lea e toeaina Kerisiano o se talanoaga ma i latou ina ia faamautinoa ai faapea, ua avea i latou ma tagata talitonu ua faia se tuuina atu iā Ieova ma ua ausia mea o loo manaʻomia e le Atua mo le papatisoga. (Galuega 4:4; 18:8) O le tali atu a le tagata lava ia i fesili e silia ma le 100 e faatatau i aʻoaʻoga a le Tusi Paia, e fesoasoani lea i toeaina e filifili ai po ua ausia e i latou o loo tali i na fesili mea o loo manaʻomia e le Tusi Paia mo le papatisoga. E iai nisi e lē agavaa ma ua lē taliaina ai mo le papatisoga faa-Kerisiano.

Po o Iai se Mea o Taofia ai Oe?

19. E tusa ai ma le Ioane 6:44, o ai o le a avea ma suli faatasi ma Iesu?

19 O le toʻatele o tagata na papatisoina i papatisoga na faia faamalosi a ni tagata se toʻatele, atonu na taʻu atu iā i latou faapea e latou te ō atu i le lagi pe a feoti. Ae e tusa ai ma ona soo o loo mulimuli i ona tulaga aao, na fetalai Iesu e faapea: “E le mafai [e] se tasi ona sau ia te au, pe a le tosina mai e le Tamā ua auina mai aʻu.” (Ioane 6:44) Ua tosina e Ieova iā Keriso le 144,000 o ē o le a avea ma suli faatasi ma Iesu i le Malo faalelagi. O papatisoga e faia faamalosi o le a lē faapaiaina ai se tasi mo lenā tulaga faamamaluina i fuafuaga a le Atua.—Roma 8:14-17; 2 Tesalonia 2:13; Faaaliga 14:1.

20. O le ā e ono fesoasoani i nisi e leʻi papatisoina lava?

20 E patino lava talu mai le taulotoaʻiga o vaitausaga mai le 1930 seʻia oo i le 1939, o le toʻatele ua faamoemoe e faasaoola i “le puapuaga tele” ma ola i le lalolagi e faavavau ua aufaatasi atu i le vaega o “isi mamoe.” (Faaaliga 7:9, 14; Ioane 10:16) Ua latou agavaa mo le papatisoga ona ua ōgatusa o latou olaga ma le Afioga a le Atua ma ua alolofa iā te ia ma o ‘latou loto atoa, agaga atoa, malosi atoa, ma manatu atoa.’ (Luka 10:25-28) E ui lava ina iloaina e nisi tagata faapea o Molimau a Ieova e ‘tapuai atu i le Atua i le agaga ma le faamaoni,’ ae e latou te lē o mulimuli atu lava i le faaaʻoaʻoga a Iesu ma tuuina atu se faailoga i le lautele o le alofa moni ma tuutoina atu atoatoa iā Ieova e ala i le papatisoga. (Ioane 4:23, 24; Teuteronome 4:24; Mareko 1:9-11) O le tatalo faatauanau ma patino e tusa ai o lenei laasaga tāua, atonu o le gaoioiga tāua lea e latou te manaʻomia e uunaʻia ma avatu ai le lototele e ola ai e ōgatusa ma le Afioga a le Atua, i le faia o se tuuina atu atoatoa iā Ieova le Atua, ma papatisoina.

21, 22. O ā māfuaaga ua faatalatū ai nisi mai le tuuina atu ma le papatisoga?

21 O nisi ua faatalatū i le tuuina atu ma le papatisoga ona ua matuā aafia i mataupu fai a le lalolagi, po o le saʻiliaina o le tamaoaiga lea ua itiiti ai lo latou taimi mo mea faaleagaga. (Mataio 13:22; 1 Ioane 2:15-17) Maʻeu so latou fiafia pe a suia la latou vaaiga i mea faapea ma o latou sini! O le faalatalata iā Ieova o le a faaʻoaina ai i latou faaleagaga, o le a fesoasoani iā i latou e faaitiitia ai popolega, o le a aumaia ai iā i latou le filemu ma le faamalieina lea e mauaina i le faia o le finagalo o le Atua.—Salamo 16:11; 40:8; Faataoto 10:22; Filipi 4:6, 7.

22 Ua faapea mai nisi e latou te alolofa iā Ieova ae e latou te lē o faia se tuuina atu ma papatisoina, ona e latou te manatu o le faia faapea o le a latou ʻalofia ai se tiute tauave i luma o le Atua. Ae ua iā i tatou uma taʻitoʻatasi le avega tauave o le tala atu o lana amio i le Atua. Ua iā i tatou lea tiute tauave i le taimi lava na tatou faalogo ai i le Afioga a Ieova. (Esekielu 33:7-9; Roma 14:12) O le avea ma se ‘nuu filifilia,’ na fananau mai ai tagata Isaraelu i se nuu ua tuuina atu iā Ieova, ma o lea la ua iā i latou se matafaioi e auauna ai iā te ia ma le faamaoni e tusa ai ma ana tulafono. (Teuteronome 7:6, 11) E leai se tasi i aso nei ua fanau mai i se nuu ua tuuina atu, ae afai e tatou te mauaina aʻoaʻoga saʻo mai le Tusi Paia, e manaʻomia ona tatou gaoioi ma le faatuatua e tusa ai o lenā aʻoaʻoga.

23, 24. O ā popolega e lē tatau ona taofia ai tagata taʻitoʻatasi mai le papatisoga?

23 Atonu e taofia nisi mai le papatisoga talu ai le fefefe ona o le lē lava o le poto. Ae peitaʻi, o i tatou uma lava e tele ni mea e ao ona tatou aʻoaʻoina talu ai e “le mailoa e le tagata le galuega ua faia e le Atua mai le amataga e oo i le gataaga.” (Failauga 3:11) Seʻi manatu i le eunuka Aitiope. Ona o ia o se tagata liulotu, sa iai sona poto e faatatau i le Tusi Paia, ae na ia lē mafai ona taliina uma fesili e faatatau i fuafuaga a le Atua. Ae peitaʻi, ina ua uma ona aʻoaʻoina i fuafuaga a Ieova mo le faaolataga e ala i le taulaga togiola a Iesu, ona uunaʻia lea o le eunuka e papatisoina i le vai.—Galuega 8:26-38.

24 E faatalatū nisi e faia le tuuina atu i le Atua ona e latou te popole neʻi latou lē taulau i lo latou papatisoga. Na faapea mai Monique e 17 ona tausaga: “Na ou faatalatū e papatiso ona o le fefe neʻi lē mafai ona ou ola e tusa ai ma loʻu tuuina atu.” Ae peitaʻi, afai e tatou te faatuatua iā Ieova ma o tatou loto atoa, o le a ‘faatonuina e ia o tatou ala.’ O le a ia fesoasoani iā i tatou e ‘savavali i le upu moni’ i le avea ai ma ona tagata tuuina atu faamaoni.—Faataoto 3:5, 6; 3 Ioane 4.

25. O ā fesili ua tatau ona tatou iloiloina nei?

25 Ona o le faatuatua atoatoa iā Ieova ma lagona loloto o le alofa mo ia, ua uunaʻia ai le faitau afe o tagata i tausaga taʻitasi e faia se tuuina atu ma papatisoina. E mautinoa lava e mananaʻo auauna uma tuuina atu a le Atua e faamaoni atu iā te ia. Ioe, ua tatou ola i aso faigatā, ma ua tatou fesagaʻi ma tofotofoga eseese o le faatuatua. (2 Timoteo 3:1-5) O le ā le mea e mafai ona tatou faia ina ia ola ai e tusa ma lo tatou tuuina atu iā Ieova? O le a tatou talanoaina lenei manatu i le mataupu o loo sosoo mai ai.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 6 Talu ai o Iesu e aunoa ma se agasala, sa leʻi papatisoina la o ia e fai ma faailoga o lona salamō. O lona papatisoga na faailogaina ai lona tuuina atu o ia lava i le Atua mo le faia o le finagalo o lona Tamā.—Eperu 7:26; 10:5-10.

Pe E te Manatua?

• E faapefea ona faia le papatisoga faa-Kerisiano?

• O le ā le poto e manaʻomia ina ia papatisoina ai se tasi?

• O ā laasaga e taʻitaʻiina atu ai i le papatisoga o Kerisiano moni?

• Aiseā e faatalatū ai nisi mai le papatisoga, ma e faapefea ona fesoasoani atu iā i latou?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 14]

E te iloa o le ā le uiga o le papatisoina ‘i le suafa o le Tamā , le Atalii, ma le agaga paia’?