Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Mataala, Aga‘i i Luma ma le Lototele!

Ia Mataala, Aga‘i i Luma ma le Lototele!

Ia Mataala, Agaʻi i Luma ma le Lototele!

Lipoti i Fonotaga Faapitoa

O AI e lē ioe e faapea, ua tatou ola i “aso faigata”? I le avea ma Molimau a Ieova, e tatou te lē o sao mai ai i omiga o le olaga i “aso e gata ai.” (2 Timoteo 3:1-5) Ae ua tatou iloa o loo manaʻomia e tagata le fesoasoani. E latou te lē o malamalama i le uiga o mea o loo tutupu i le lalolagi. O loo latou manaʻomia se faamāfanafanaga ma se faamoemoe. O le ā la se tatou vaega autū e fesoasoani atu ai i o tatou uso a tagata?

Ua tuuina mai iā i tatou se tofiga mai le Atua, ina ia talaʻi atu le tala lelei o le Malo ua faavaeina o le Atua. (Mataio 24:14) E ao ona iloa e tagata e faapea, o lenei Malo faalelagi, ua na o lea lava le faamoemoe mo le fanau a tagata. Ae peitaʻi, e lē talileleia i taimi uma la tatou feʻau. I nisi o nofoaga, ua faasāina ai la tatou galuega ma ua sauāina ai o tatou uso. Ae e tatou te lē o faavaivai ai lava. O le faatuatua atoatoa iā Ieova, ua tatou maumauaʻi ai e tumau ona mataala ma agaʻi pea i luma ma le lototele, ma le lē mapu i le folafolaina o le tala lelei.—Galuega 5:42.

Na iloa tino lenā filifiliga maumauaʻi i sauniga faapitoa na faia iā Oketopa 2001. I le Aso Toonaʻi, Oketopa 6, na faia ai le fonotaga faaletausaga a le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania i le Maota Fono o Molimau a Ieova i le Aai o Jersey, i New Jersey i le Iunaite Setete. * I le aso na sosoo ai, na faia ai ni fonotaga faaopoopo i ni nofoaga se fā, e tolu i le Iunaite Setete ma le tasi i Kanata. *

I ana upu amata i le fonotaga faaletausaga, na faasino atu ai le taʻitaʻifono o Samuel F. Herd, o se sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova i le Salamo 92:1, 4, ona ia faapea mai lea: “E tatou te mananaʻo e faailoa atu lo tatou lotofaafetai.” Ia, ona faailoa mai loa lea o māfuaaga mo le lotofaafetai i lipoti e lima mai le lalolagi aoao.

Lipoti Mai Isi Atunuu

Na talanoaina e le uso o Alfred Kwakye le agaʻigaʻi i luma o le galuega talaʻi i Ghana, lea na faaigoa muamua o le Gold Coast. Sa faasāina la tatou galuega i lenā atunuu mo ni tausaga. Sa fesili mai tagata: “Aiseā ua faasā ai? O le ā se mea na outou faia?” Na faamatala mai e le uso o Kwakye, o lenei mea na maua ai avanoa e avatu ai se molimau. I le 1991 ina ua tatala le sā, sa iai le 34,421 Molimau a Ieova i Ghana. Iā Aokuso 2001, na oo ai le aofaʻi i le 68,152—o se faatelega e 98 pasene. Ua faia nei fuafuaga ina ia fausia se Maota mo Fonotaga e 10,000 nofoa. E manino mai, o loo faaaogāina i le auala aupito sili e o tatou uso faaleagaga i Ghana lo latou saʻolotoga faalotu.

E ui i le lē toʻafilemu o faiga faapolotiki, ae o loo maelega pea i le faiva o tatou uso i Aialani, ma o loo faaaloalogia i latou ona o lo latou tulaga solitū. Na taʻua ai e le sooupu o le Komiti o le Lālā o Peter Andrews e faapea ua iai faapotopotoga e 115 i matagaluega e 6 i Aialani. Na faamatala e le uso o Andrews se mea na tupu e uiga iā Liam, o se tamaitiiti e sefulu tausaga le matua ma e lē fefe e molimau atu i le aʻoga. Na tufa atu e Liam ia tusi o Laʻu Tala o le Tusi Paia lea na lomia e Molimau a Ieova i tamaiti e toʻa 25 o lana vasega faapea lona faiaʻoga. Sa manaʻo Liam ia papatisoina o ia, ae sa fesili atu i ai se tasi po ua lē o laitiiti tele o ia. Na tali atu Liam: “E lē o oʻu tausaga a o loʻu alofa mo Ieova e tatau ona avea ma māfuaaga e faia ai. O le a faaalia i loʻu papatisoga le tele o loʻu alofa mo ia.” O le sini o Liam, ia avea ma misionare.

Na mātauina e le sooupu o le Komiti o le Lālā o Stefan Johansson e faapea, i le 1968, e 5,400 le ʻautalaʻi o le tala lelei sa iai i Venezuela. Ae ua sili atu nei i le 88,000. E faatalitalia foʻi se faatelega atili i le lumanaʻi, auā e sili atu i le 296,000 tagata na auai i le Faamanatuga i le 2001. Iā Tesema o le 1999, o timuga mamafa ma lologa na māfua ai ona solo le palapala na maliliu ai tagata pe tusa ma le 50,000, e aofia ai ni Molimau. Na faatumulia se tasi Maota o le Malo i palapala na toetoe lava a oo i le fāʻalo o le fale. Ina ua faapea atu se tasi e tatau ona lafoaʻi le fale, na tali atu uso: “E leai se mea faapena! O lo matou Maota o le Malo lenei, ma e matou te lē mananaʻo e tuulafoaʻi.” Sa amata loa ona latou galulue i le faamamāeseina o le anoanoaʻi o palapala, maa, ma isi otaota. Na toe faafouina le fale, ma ua faapea mai uso, ua sili atu nei ona manaia na i lo o le taimi muamua a o leʻi oo mai le mala!

Na taʻua e le uso o Denton Hopkinson, le sooupu o le Komiti o le Lālā e faapea, e 87 gagana ma vaega o gagana e tāutala ai le Atu Filipaina. I le tausaga faaleauaunaga ua mavae, na tatalaina ai le New World Translation of the Holy Scriptures i gagana autū e tolu a le atunuu—le gagana Cebuano, Iloko, ma le Tagalog. Na faamatala mai e le uso o Hopkinson se mea na tupu i se tama e iva tausaga le matua o lē na faitau i le tusi Good News—To Make You Happy, na lomia e Molimau a Ieova. Sa ia mauaina isi lomiga mai le lālā ma sa ia faitauina foʻi, ae sa teena e lona aiga. I tausaga mulimuli ane ina ua alu o ia i le aʻoga faafomaʻi, sa ia faafesootaʻi atu le lālā ma talosaga atu mo se suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Na papatisoina o ia i le 1996 ma e leʻi pine ae ulu atu loa i le faiva faataimi atoa. Ua auauna nei o ia ma lona faletua i le ofisa o le lālā.

Na faamatalaina e le sooupu o le Komiti o le lālā o Ronald Parkin, ‘o Puerto Rico o le nofoaga lea e “aauina atu ai Molimau i isi atunuu.”’ E tusa ma le 25,000 le ʻautalaʻi i le motu, ma e tele tausaga o tumau pea le aofaʻi o le ʻautalaʻi i le mea e tasi. Aiseā? Ia, ona ua fuafuaina e faapea, i tausaga taʻitasi, e “aauina” atu ai e Puerto Rico le tusa ma le 1,000 tagata talaʻi i le Iunaite Setete, o le toʻatele o i latou, e siitia atu ona o māfuaaga tautamaoaiga. Na faamatala e le uso o Parkin se faaiʻuga mataina a le faamasinoga na aafia ai Luis, o se Molimau e 17 tausaga le matua, o lē na maua i le kanesa o le toto (leukemia). Talu ai sa teena e Luis le toto, na faia ai loa le faamasinoga e tusa ai ma lea mataupu. Sa manaʻo le faamasino e talanoa saʻo atu lava iā te ia, o lea na ia asiasi atu ai iā Luis i le falemaʻi. Na fesili atu Luis i le faamasino: “Aiseā e te faamasino ai aʻu e pei o se tagata matua pe a ou faia se solitulafono matuiā, ae o lea ua ou manaʻo ou te usiusitai i le Atua, ae ua e manatu o aʻu o se tamaitiiti e lē iloa fai se filifiliga?” Na talitonu le faamasino o ia o se tamaitiiti taʻumatuaina ma e mafai e ia lava ona faia ana filifiliga.

Ina ua māeʻa ia tala mai atunuu eseese, ona faatalatalanoa ai loa lea e Harold Corkern mai le Komiti o le lālā i le Iunaite Setete ia ni auauna se toʻafā ua loa ona auauna iā Ieova. O Arthur Bonno, e 51 tausaga na auai ai o ia i le auaunaga faataimi atoa ma o loo auauna nei o ia i le Komiti o le Lālā i Ekutoa. O Angelo Catanzaro, ua 59 tausaga talu ona auauna faataimi atoa, o le tele o na tausaga sa auauna ai o se ovasia femalagaaʻi. O Richard Abrahamson, na faauu mai i le Aʻoga o Kiliata i le 1953, ma sa ia maua le faaeaga o le vaaia lea o le galuega i Tenemaka mo le 26 tausaga a o leʻi toe foʻi atu i le Peteli i Brooklyn. Mulimuli ane, na fiafia tagata uma e faalogo atu iā Carey W. Barber ua 96 ona tausaga. Na papatisoina i le 1921, e 78 tausaga na galue ai le uso o Barber i le auaunaga faataimi atoa, ma na avea o ia ma sui o le Vaega Pule talu mai le 1978.

Lauga Faagaeeloto

Na aofia ai i le fonotaga faaletausaga ia se faasologa o lauga faatupu manatu. Na talanoa le uso o Robert W. Wallen i le mataupu “Se Nuu mo Lona Suafa.” O i tatou o ni tagata mo le suafa o le Atua, ma ua mafai ona maua i tatou i atunuu e sili atu i le 230. Ua foaʻiina mai e Ieova iā i tatou “se iuga [“lumanaʻi,” NW] e iai le faamoemoe.” (Ieremia 29:11) E tatau ona faaauau pea ona tatou faalauiloa atu le Malo o le Atua, i le talaʻiina atu o le feʻau matagofie o faamāfanafanaga ma le mapusaga. (Isaia 61:1) Na faaiʻu mai faapea le uso o Wallen: “Seʻi faaauau ona tatou ola i lea aso ma lea aso e tusa ma le suafa ua faaigoaina ai i tatou, o Molimau a Ieova.”—Isaia 43:10.

O le vaega mulimuli o le polokalame, o le lauga faasolo na faia e sui e toʻatolu o le Vaega Pule. O le matua “Ina Mataala ia, Ia Tumau, ma ia Faamalolosi.”—1 Korinito 16:13.

Muamua lava, na talanoa ai le uso o Stephen Lett i le mataupu “Ina Mataala ia i Nei Taimi Faaiʻu.” Na faamatalaina e le uso o Lett e faapea, o le moe faaletino, o se meaalofa e mafai ona toe faamalosia ai i tatou. Ae peitaʻi, o le moe faaleagaga, e lē taitai ona aogā. (1 Tesalonia 5:6) E mafai la faapefea ona tumau ona tatou mataala faaleagaga? E tolu “fualaau” faaleagaga na faamatala mai e le uso o Lett: (1) Ia tele mea e fai i le galuega a le Alii. (1 Korinito 15:58) (2) Ia manatu mamafa i ou manaʻoga faaleagaga. (Mataio 5:3) (3) Ia talia lelei fautuaga e faavae mai le Tusi Paia ma gaoioi ai ma le atamai.—Faataoto 13:20.

Na fofogaina e le uso o Theodore Jaracz se lauga faaoso naunau na faamatuaina: “Ia Tumau i Tofotofoga.” I le faasino atu i le Faaaliga 3:10, na fesili ai le uso o Jaracz: “O le ā le itu aso e tofotofoina ai?” E oo mai lea tofotofoga “i le aso o le Alii,” lea ua tatou iai nei. (Faaaliga 1:10) O le tofotofoga, o loo faaautū i le finauga sili—pe tatou te sapasapaia le Malo ua faavaeina e le Atua, po o le faiga amioleaga o mea a Satani? Seʻia oo ina faaiʻuina lenā taimi o tofotofoga, ua tatou fesagaʻi ai ma luʻi ma mea faigatā. Po o le a tumau ona tatou faamaoni iā Ieova ma lana faalapotopotoga? Na faailoa mai e le uso o Jaracz e faapea, ‘E ao ona faaalia e i tatou taʻitoʻatasi lea faamaoni.’

I le faaiʻuga, na talanoa ai le uso o John E. Barr i le matua e faapea, “Ia Faamalolosi i le Avea o se Tagata Faaleagaga.” I le faasino atu i le Luka 13:23-25, sa ia taʻua ai e faapea, e tatau ona tatou finafinau “ina ia ulu atu i le faitotoa va apiapi.” E toʻatele ua faamaamulu ona latou te lē o matuā filigā ina ia faamalolosi. Ina ia avea o ni Kerisiano matutua, e tatau ona aʻoaʻoina i tatou e faatatauina mataupu silisili o le Tusi Paia i vala uma o le olaga. Na faamalosiau mai le uso o Barr e faapea: “Ou te mautinoa o le a outou ioe uma mai e faapea, o le taimi lenei (1) ia faamuamua ma ia faasilisiliina pea Ieova; (2) ia faamalolosi; ma (3) ia tatou finafinau i le faia o le finagalo o Ieova. O le faia faapea, o le a mafai ai ona tatou sao atu i le faitotoʻa vaapiapi e tau atu i se olaga matagofie e leai sona mutaaga.”

A o agaʻi ina faaiʻuina le fonotaga faaletausaga, e tasi lava le fesili e leʻi taliina: O le ā le mau mo le tausaga faaleauaunaga e 2002? O le fesili lenā na taliina i le aso na sosoo ai.

Fonotaga faaopoopo

Na matuā aloalo atu tagata i le taeao o le Aso Sa a o amata le polokalame o le fonotaga faaopoopo. Na amata lea fonotaga i le otootoga o le lesona o le Olomatamata mo le vaiaso. Ona sosoo ai lea ma le faailoaina mai o nisi o mea tāua o le fonotaga faaletausaga. O le isi mea na sosoo ai o le fiafia lea o tagata uma e faalogo atu i se lauga e uiga i le mau mo le tausaga e 2002: “O mai ia te au, . . . o aʻu foi e malolo ai outou.” (Mataio 11:28) Na faavae le lauga i mataupu mo suʻesuʻega ia na lomia mulimuli ane i Le Olomatamata o Tesema 15, 2001.

Ina ua mavae lenā, ona faamatala mai lea e sui usufono o ē na auai i tauaofiaga faapitoa “O Faiaʻoga o le Afioga a le Atua” ia na usuia i Falani ma Italia iā Aokuso 2001 ni aafiaga na oo iā i latou. * Mulimuli ane, na avea ma ʻauʻau o le polokalame o le aso ia lauga faaiʻu e lua na faia e ni failauga mai le Peteli i Brooklyn.

O le matua o le lauga muamua e faapea, “Ia Faatuatua ma le Lototele iā Ieova i Nei Taimi Faigatā.” O manatu autū nei na talanoaina e le failauga: (1) O le faatuatua ma le lototele iā Ieova e matuā tāua pea lava mo tagata o le Atua. O loo iai i le Tusi Paia le tele o faaaʻoaʻoga a i latou o ē na faaalia le lototele ma le faatuatua a o fesagaʻi ma teteega. (Eperu 11:1–12:3) (2) Ua saunia e Ieova se faavae matuā mautū mo i tatou ina ia faatuatua atoatoa atu iā te ia. Ua faamaonia i ana gaoioiga ma lana Afioga e manatu alofa mai o ia i ana auauna ma o le a ia lē faagaloina i latou. (Eperu 6:10) (3) Ua manaʻomia faapitoa lava i aso nei le lototele ma le faatuatua. Ua matuā “inosia”i tatou e pei ona valoia e Iesu. (Mataio 24:9) Ina ia tumau, e manaʻomia ona tatou faalagolago i le Afioga a le Atua, ia mautinoa o loo faatasi lona agaga ma i tatou, ma lototetele i le faaauau pea ona folafola atu le tala lelei. (4) Ua faaalia i mea tutupu e faapea, o loo tatou fesagaʻi ma teteega i le taimi nei. Na matuā ootia tagata uma a o faamatala mai e le failauga le auala o loo tutumau ai o tatou uso i Armenia, Falani, Georgia, Kazakhstan, Rusia, ma Turkmenistan. O le mea moni, o le taimi lenei e ao ona faaalia ai le lototetele ma le faatuatua iā Ieova!

Na talanoaina e le failauga mulimuli le matua e faapea, “Agaʻi Autasi i Luma ma le Faalapotopotoga a Ieova.” Na aofia ai i le lauga le tele o ni manatu e talafeagai ma le taimi nei. (1) Ua mātauina e le lalolagi le agaʻi i luma o tagata o Ieova. O la tatou galuega talaʻi ma a tatou tauaofiaga ua mātaulia ai i tatou e le toʻatele o tagata. (2) Ua faavaeina e Ieova se faalapotopotoga e autasi. I le 29 T.A., na faauuina ai Iesu e le agaga paia ma le fuafuaga e na te aumaia “mea uma”—i latou e iai le faamoemoe faalelagi, faapea ma i latou e iai le faamoemoe faalelalolagi—i le aiga autasi o le Atua. (Efeso 1:8-10) (3) O tauaofiaga o se faatinoga mataʻiina lea o le autasi i atunuu uma. Sa iloa manino lava lenei mea i tauaofiaga faapitoa ia na faia i Falani ma Italia iā Aokuso. (4) Na talia ai i Falani ma Italia se iʻugāfono faagaeeloto. Na faailoa mai ai e le failauga nisi o fuaitau mai le iʻugāfono faagaeeloto. O le faamatalaga atoa o le iʻugāfono o loo aumaia i lalo.

I le faaiʻuga o le lauga faaiʻu, na faitau mai ai e le failauga asiasi se faasilasilaga na pāʻia ai loto, na saunia e le Vaega Pule. O loo faapea mai se vaega: “O le taimi lenei ia tumau ai pea ona mataala ma ia faaauau pea, ia mātaʻitū le auala o loo tutupu ai mea i le lalolagi. . . . E matou te fia faailoa atu iā te outou ia alofaaga māfana o le Vaega Pule mo outou faapea ma isi tagata uma o le Atua. Ia faamanuia tele atu o ia iā te outou i le faia o lona finagalo ma le lotoatoa.” Ua naunau tagata o Ieova i so o se mea ina ia tumau ona mataala i nei taimi faigatā ma ia agaʻi pea i luma ma le lototetele faatasi ma le faalapotopotoga autasi a Ieova.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 5 Sa faasalalauina e ala i laina o telefoni le polokalame o le fonotaga faaletausaga i nisi o nofoaga, ma o le aofaʻiga atoa o i latou na auai e 13,757.

^ pala. 5 O fonotaga faaopoopo na faia i Long Beach, i Kalefonia; i Pontiac, i Michigan; Uniondale, i Niu Ioka; ma Hamilton i Ontario. O le aofaʻiga atoa o i latou na auai e aofia ai i latou mai isi nofoaga na faalogologo i le polokalame e ala i laina o telefoni , e 117,885.

^ pala. 23 E tolu tauaofiaga faapitoa na faia i Falani—i Pale, Bordeaux, ma Lyons. I Italia, na tofia ai sui usufono na ō mai i le Iunaite Setete ina ia ō atu i Roma ma Milan, e ui lava e iva tauaofiaga na faia faatasi ai i lenā taimi.

[Pusa/Ata i le itulau 29-31]

Iʻugāfono

Iā Aokuso 2001, na faia ai i Falani ma Italia ia Tauaofiaga faapitoa “O Faiaʻoga o le Afioga a le Atua.” I na tauaofiaga, na tuuina mai ai se iʻugāfono faagaeeloto. O le faamatalaga lenei o lenā iʻugāfono.

“I LE AVEA MA MOLIMAU A IEOVA, o i tatou ua tauaofia faatasi uma ai i lenei Tauaofiaga ‘O Faiaʻoga o le Afioga a le Atua,’ ua aʻoaʻoina i aʻoaʻoga e matuā sili ona aogā. Ua faailoa manino mai ai po o ai le puna o nei aʻoaʻoga. E lē o ni aʻoaʻoga mai tagata. E puna mai i Lē na faamatalaina e le perofeta anamua o Isaia e faapea, o lo tatou ‘Aʻoaʻo Sili.’ (Isaia 30:20, NW) Mātau le faamanatu a Ieova e pei ona taʻua i le Isaia 48:17: ‘O aʻu o Ieova, o lou Atua, o loo aʻoaʻo ia te oe i mea e aoga, o loo taʻitaʻiina oe i le ala e te ui ai.’ E faapefea ona ia faataunuuina lenei mea? O le auala sili lava, e ala lea i le tusi ua sili atu ona tele ona faaliliuga ma sili atu ona tele lona faasalalauina i le lalolagi, o le Tusi Paia, lea o loo faamaninoina mai i faaupuga nei: ‘O Tusi Paia uma lava ua faagaeeina e le Atua ma e aogā.’—2 Timoteo 3:16, NW.

“I aso nei ua matuā fia maua ai lava e le fanau a tagata nei aʻoaʻoga aogā. Aiseā ua tatou fai atu ai faapea? I le vaai atu i tulaga fesuisuiaʻi ma le fenuminumiaʻi o lenei lalolagi, o le ā ua faailoa mai e tagata popoto? O lenei lava manatu: E ui lava e faitau miliona ua aʻoaʻoina i faiga tauaʻoaʻoga a le lalolagi, ae e faanoanoa ona o le leai o ni tapulaa saʻo tau amio, ma le lē iloa o le eseesega i le va o le saʻo ma le sesē. (Isaia 5:20, 21) E matuā toʻatele e lē malamalama i le Tusi Paia. E ui lava ua saunia e le poto faatekinisi le anoanoaʻi o faamatalaga i le faaaogāina o komepiuta, ae o fea e maua ai tali i fesili tāua e pei o nei, O le ā le fuafuaga o le olaga? E faapefea ona tatou malamalama i mea o loo tutupu i o tatou aso? Po o iai se faamoemoe mautinoa mo le lumanaʻi? Pe o le a iai moni le filemu ma le saogalemu? E lē gata i lea, e faitau miliona tusi i faletusi o loo maua ai faamatalaga e uiga i vala uma lava o taumafaiga a tagata. Ae, o loo faia pea lava e tagata ia mea sesē ia na faia muamua. Ua faateleina le solitulafono. O faamaʻi sa manatu i ai ua foʻia, ua toe aliaʻi mai, o isi foʻi faamaʻi e pei o le AIDS, ua matuā mataʻutia lona salalau atu. Ua matuā maualuga le tulaga o aiga malepelepe. Ua faaleagaina e le polusione le siʻosiʻomaga. O tagata faatupu faalavelave ma le anoanoaʻi o auupega mataʻutia, ua faamataʻuina ai le filemu ma le saogalemu. E matuā anoanoaʻi faafitauli ua lē maua ni vaifofō. O le ā la tatou vaega e tatau ona fai e fesoasoani atu ai i o tatou uso a tagata i nei aso faigatā? Pe e iai se aʻoaʻoga o faamatala mai ai le pogai o faafitauli o tagata e lē gata o loo faaalia mai ai le auala i se olaga e sili ona lelei i le taimi nei, ae ua ofoina mai ai foʻi se faamoemoe matagofie i le lumanaʻi?

“O lo tatou tofiga faale-Tusi Paia o le ‘o e fai nuu uma lava ma soo, ia aʻoaʻo i latou ia tausi i mea uma na poloaʻi mai ai Keriso.’ (Mataio 28:19, 20) O lenei tofiga na tuuina mai e Iesu Keriso ina ua mavae lona maliu ma lona toetū, ina ua ia maua le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi. E sili mamao atu lava i gaoioiga uma ua faia e tagata. I le silafaga a le Atua, e sili atu lo tatou tofiga, ona e taulaʻi atu i manaʻoga faaleagaga o i latou o loo fia maua le amiotonu. Ua iā i tatou māfuaaga aogā faale-Tusi Paia e faia ai ma le uigā lenei tofiga.

“E manaʻomia ai ona faamuamua lenei galuega i o tatou olaga. I le faamanuia ma le fesoasoani a le Atua, o le a faataunuuina ai le galuega e ui i le tele o taʻaiga e faalavelavea ai, toʻatugā, ma teteega mai le ʻaufailotu ma le ʻaufaipolotiki ua fuafuaina ina ia faagesegese ai le agaʻi i luma o lenei polokalame tauaʻoaʻoga i le lalolagi aoao. E tatou te mautinoa ma faatuatua o le a faaauau pea ona faia lenei galuega ma oo i lona taunuuga sili. Aiseā e tatou te matuā mautinoa ai? Auā na folafola mai e le Alii o Iesu Keriso e faapea, o le a faatasi o ia ma i tatou i la tatou faiva na tuuina mai e le Atua seʻia oo lava i le faaiʻuga o lenei faiga o mea.

“Ua toe o se aga ona faaiʻuina lea o mafatiaga o le fanau a tagata. E tatau ona faataunuuina lo tatou tofiga i le taimi nei a o leʻi oo mai le iʻuga. O lea, ua faia ai e i tatou o Molimau a Ieova lenā faaiʻuga e faapea:

“Muamua: Ona o faifeʻau tuuina atu, ua tatou maumauaʻi ai e faamuamua manaʻoga o le Malo i o tatou olaga ma faaauau ona tutupu aʻe faaleagaga. I lea itu, ua ōgatasi ai a tatou tatalo ma upu o le Salamo 143:10: ‘Ia e aʻoaʻo mai ia te au e fai lou finagalo; auā o oe lava loʻu Atua.’ E manaʻomia ai i lenei mea ona avea i tatou ma tagata aʻoga filigā, e taumafai e faitau le Tusi Paia i aso taʻitasi, faia suʻesuʻega totino ma iloiloga. Ina ia iloa e tagata uma lo tatou agaʻigaʻi i luma, o le a tatou faia ai taumafaiga aogā uma e sauniuni ma maua atoatoa ai aogā mai aʻoaʻoga faale-Atua ua saunia i sauniga a le faapotopotoga, i fonotaga matagaluega, ma tauaofiaga itumalo, tauaofiaga faaleatunuu, ma tauaofiaga e aofia ai atunuu eseese.—1 Timoteo 4:15; Eperu 10:23-25.

“Lua: Ina ia aʻoaʻoina e le Atua, o le a tatou tofutofusia faatasi uma ai mai lana laoʻai, ma utagia ai ma le faautauta lapataʻiga a le Tusi Paia e uiga i aʻoaʻoga e faasesē ai a temoni. (1 Korinito 10:21; 1 Timoteo 4:1) O le a tatou faautauta faapitoa ai lava ina ia ʻalofia faiga e afāina ai, e aofia ai aʻoaʻoga sesē faalotu, faamatalaga lē aogā, faiga faaleituaiga e masiasi ai, le mala o ata matagā, faafiafiaga e lē atiina aʻe ai, ma mea uma lava e lē ʻōgatusa ma upu e ola ai.’ (Roma 1:26, 27; 1 Korinito 3:20; 1 Timoteo 6:3, NW; 2 Timoteo 1:13) Ona o le ava i ‘mea alofa i tagata,’ o ē ua taʻuagavaaina e aʻoaʻo atu i mea ua sili ona lelei , o le a tatou faaalia moni ai le faaaloalo i a latou taumafaiga ma felagolagomaʻi ma le loto atoa ma i latou, i le tausisia o tapulaa mamā amiotonu ma le faaleagaga o le Afioga a le Atua.—Efeso 4:7, 8, 11, 12; 1 Tesalonia 5:12, 13; Tito 1:9.

“Tolu: I le avea o ni mātua Kerisiano, o le a tatou taumafai ai ma le loto atoa e aʻoaʻoina a tatou fanau e lē gata i upu a o faaaʻoaʻoga. O lo tatou faanaunauga sili lava, o le fesoasoani lea iā i latou mai lava a o pepe ina ia ‘iloa tusi paia ina ia faapoto ai e iʻu ai i le faaolataga.’ (2 Timoteo 3:15) Ia tatou manatua lelei, o lo tatou tausia aʻe o i latou i aʻoaʻiga ma apoapoaʻiga a Ieova, o le a latou maua ai le avanoa e sili ona lelei e iloa ai le folafolaga a le Atua e faapea, ‘e latou te manuia ai ma nofo tuluʻi ai i le laueleele.’—Efeso 6:1-4.

“Fā: Pe a fesagaʻi ma popolega ma faafitauli matuiā, o le mea muamua lava e tatou te faia, ‘o le tatalo lea i le Atua,’ ina ia faamautinoa ai ‘o le manuia foʻi mai le Atua e silisili lea i mea uma’ o le a leoleoina ai i tatou. (Filipi 4:6, 7) O le amoina o le amo a Keriso, o le a mālōlō ai i tatou. I le iloaina o loo manatu alofa mai le Atua iā i tatou, o le a tatou lē faalotolotolua ai e lafo atu iā te ia mea tatou te popole ai.—Mataio 11:28-30; 1 Peteru 5:6, 7.

“Lima: I le faaalia o lo tatou lotofaafetai iā Ieova ona o le faaeaga e avea ai ma faiaʻoga o lana Afioga, o le a tatou toe taumafai atili ai ina ia ‘vaevaetonuina lana afioga o le upu moni’ ma ia ‘matuā faaiuina la tatou faiva.’ (2 Timoteo 2:15; 4:5) Talu ai ua tatou malamalama lelei lava i mea e aofia ai, ua tatou faanaunau ai la mai o tatou loto ina ia saʻilia ē ua tatau ai ma faatupuina fatu o le upu moni ua uma ona lūlūina. E lē gata i lea, o le a tatou faaleleia ai la tatou aʻoaʻo atu e ala i le faia ma le uigā o nisi suʻesuʻega faale-Tusi Paia i aiga. O le faia o lenei mea o le a atili ai ona tatou ōgatasi ma le finagalo o le Atua ‘ina ia faaolaina o tagata uma lava, ma ia oo ina iloa lelei le upu moni.’—1 Timoteo 2:3, 4.

“Ono: I le faagasologa o le senituri ua mavae ma oo mai ai i lenei senituri, na fesagaʻi ai Molimau a Ieova i le tele o atunuu ma teteega eseese ma sauāga. Ae o le mea moni, o loo faatasi Ieova ma i tatou. (Roma 8:31) Ua faamautinoaina i tatou e lana Afioga e lē masesē e faapea, e leai se ‘auupega e faia e tau ma i tatou’ e mafai ona taulau i le faalavelavea, faagesegese, pe taofia ai la tatou galuega talaʻi o le Malo ma le aʻoaʻo atu. (Isaia 54:17) E tusa lava po o taimi lelei po o taimi leaga, e lē mafai ona taofia lo tatou tautala atu e uiga i le upu moni. O la tatou faaiʻuga, ia faanatinati ona faataunuuina lo tatou tofiga e talaʻi ma aʻoaʻo atu. (2 Timoteo 4:1, 2) O lo tatou sini, o le faia atoatoa lea o le mea e mafaia e folafola atu ai le tala lelei o le Malo o le Atua i tagata o nuu uma. I lea, o le a faaauau ai pea ona latou maua le avanoa e aʻoaʻo ai e uiga i le sauniuniga e maua ai le ola e faavavau i se lalolagi fou amiotonu. I le avea o se ʻau o faiaʻoga autasi o le Afioga a le Atua, o la tatou filifiliga maumauaʻi o le faaauau lea ona mulimuli i le faaaʻoaʻoga a le Faiaʻoga Sili o Iesu Keriso, ma faaalia atu ona uiga faale-Atua. O le a tatou faia nei mea uma mo le faamamaluina ma le viiaina o lo tatou Aʻoaʻo Sili ma Le Foaʻi Ola, o Ieova le Atua.

“O i latou uma o loo auai i lenei tauaofiaga o ē talia ma le fiafia lenei iʻugāfono, faamolemole ia fai mai IOE!”

Ina ua faitauina atu le fesili mulimuli o lenei iʻugāfono i le aofia e 160,000 na tauaofia i tauaofiaga e tolu na faia i Falani ma le 289,000 i tauaofiaga e iva na faia i Italia, na pei o le pā o se faititili le alalaga mai i gagana e tele “Ioe” mai ʻauusufono uma sa iai.