Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Uiga Feteena‘i o Tetuliano

Uiga Feteena‘i o Tetuliano

Uiga Feteenaʻi o Tetuliano

‘⁠PE E iai ea se mea e tutusa ai le Kerisiano ma le faifilosofia?, i se tasi e faaleagaina le upu moni, ma sē e na te toe faafoʻisia ma aʻoaʻoina le upu moni? O le ā le autasi o loo iai i Aʻoaʻoga maualuluga na faavaeina e Palato ma le Lotu?’ O na fesili faigatā, na faatulaʻi mai e Tetuliano, o se tusitala i le senituri lona lua ma lona tolu T.A. Na oo ina lauiloa o ia o se “tasi e mauaina i ai le puna o le tele o faamatalaga o le talafaasolopito o Lotu ma aʻoaʻoga faalotu na aʻoaʻoina i lona vaitaimi.” E toetoe lava a leai se vala o le olaga faalelotu e na te lē iloaina.

Atonu sa sili ona lauiloa Tetuliano i ona uiga feteenaʻi, po o faamatalaga e foliga mai e feteenaʻi, e pei o nei: “E faapitoa ona maualuga le Atua, pe a faatauvaa.” “[O le maliu o le Alo o le Atua] e ao ona talitonuina, ona o se mea e valea.” “Sa tanumia [Iesu], ma toe faatūina mai; o le mea moni e mautinoa, ona e lē mafai ona tupu.”

E lē na o faamatalaga e foliga feteenaʻi ai uiga o Tetuliano, ae o loo iai foʻi ma isi mea. E ui lava na ia fuafua faapea o le a puipuia e ana tusitusiga le upu moni ma faatumauina le faamaoni o le lotu ma ana aʻoaʻoga, ae na ia faaleagaina moni lava aʻoaʻoga moni. O lana aafiaga autū i Kerisinetoma ua oo ina avea ma manatu lea ua fafau aʻe ai aʻoaʻoga i le Tolutasi a le ʻautusitala mulimuli ane ai. Ina ia maua le malamalama i le māfuaaga na tupu ai lenei mea, seʻi muamua ona tatou vaai puupuu atu iā Tetuliano lava ia.

“E Tumu i Faamatalaga”

E itiiti lava se mea o loo iloa e faatatau i le olaga o Tetuliano. E ioe le toʻatele o tagata atamamai faapea na fanau o ia pe tusa o le 160 T.A., i Carthage i Aferika i Mātū. E manino mai, sa lelei ona aʻoaʻoina o ia ma masani lelei i aʻoaʻoga faafilosofia o ona aso. E manino mai foʻi, o le mea na tosina ai o ia i le Faa-Kerisiano o le lotomalilie lea o ē na faapea mai o Kerisiano e maliliu mo lo latou faatuatua. E tusa ai ma le maturo faa-Kerisiano, na ia fesili ai faapea: “O ai e mafaufau i le faamaturo, e lē o uunaʻia o ia e suʻesuʻe po o le ā le uunaʻiga o loo i tua o le faamaturo? pe a uma ona suʻesuʻeina la tatou aʻoaʻoga, o ai e lē pipii atu i ai?”

Ina ua uma lona faaliliuina i le Faa-Kerisiano faatagāfai, ona avea lea o Tetuliano ma tusitala e tomai i le maʻoti faapea ai ma le vave o le mafaufau e faia ai faamatalaga. “Sa iā te [ia] se tomai e seāseā maua e tagata atamamai i mataupu faalelotu,” e pei ona mātauina e le tusi The Fathers of the Church. “E tumu o ia i faamatalaga.” Na taʻua e se tasi o tagata atamai e faapea: “O Tetuliano [sa] iā te ia se meaalofa o upu na i lo fuaiupu ma e faigofie tele ona malamalama i ana faaupuga e iai uiga mālie na i lo le mulimuli atu i ona manatu. Atonu o le māfuaaga lea ua sii soo mai ai ma e seāseā lava ona siiina mai ni vaega uumi o ni ana faamatalaga.”

Mo le Puipuia o le Faa-Kerisiano

O tusitusiga aupito taʻutaʻua a Tetuliano o le Apology, sa manatu i ai o se tasi o tusitusiga e aupito sili ona aogā mo le puipuia o le Faa-Kerisiano faatagāfai. Sa tusia i le taimi sa masani ona lavevea fua ai Kerisiano i tagata e talitonu i talitonuga faanuupō. Sa laveaʻia e Tetuliano nei Kerisiano ma tetee atu i faiga lē mafaufau sa faia iā i latou. Na ia faapea mai: “Ua manatu [tagata tetee] faapea o Kerisiano ua māfua ai mala uma ua oo i tagata lautele ma so o se puapuaga lava ua oo i tagata. . . . Afai e lē oo atu le tafe a le Naila e faasūsū ai laufanua, afai e lē suia le tau, afai e iai se mafuiʻe, se oge, se mala—o le taimi lava lenā e faalogo ai i le alaga e faapea: ‘Lafo atu Kerisiano i leona!’”

E ui lava na masani ona tuuaʻia Kerisiano i le lē faamaoni atu i le Malo, ae na taumafai malosi Tetuliano e faaalia faapea o i latou o ni tagatānuu e sili atu ona faatuatuaina i le malo. Ina ua uma ona faasino atu i le tele o taumafaiga na faia e faatoʻilaloina ai le malo, na ia toe faamanatu atu i ona tagata tetee faapea o na tagata sa faia gaoioiga solitulafono o tagata faapaupau, ae lē o Kerisiano. Na faaalia e Tetuliano faapea, pe a faasalaina Kerisiano i le oti, sa oo moni ai lava aafiaga i le Malo.

O isi tusitusiga a Tetuliano sa faatatau atu i le olaga o Kerisiano. Mo se faaaʻoaʻoga, o ana faamatalaga i le On the Shows, na faia ai e Tetuliano fautuaga e faatatau i le lē tatau ona auai i ni nofoaga o loo faia ai faafiafiaga, o taaloga faapaupau ma tausinioga e faia i fale mataaga. E manino mai, sa iai tagata fou na liliu mai na latou manatu faapea e lē āfaina le auai i sauniga mo le mauaina o faatonuga mai le Tusi Paia, ona toe auai lea i taaloga faapaupau. O le taumafai e faagaee o latou tomai e mafaufau ai, na tusi ai Tetuliano e faapea: “Pagā le matagā o le alu atu mai le lotu a le Atua i le lotu a le tiapolo—mai gaoioiga faaleagaga i gaoioiga faamanu.” Na ia faapea mai: “O mea e te teena i gaoioiga, e lē tatau ona e taliaina i upu.”

Faaleagaina o le Upu Moni a o Taumafai e Puipuia

Na amata le tala a Tetuliano na ia faaulutalaina Against Praxeas i le faapea mai: “E eseese auala ua taumafai le tiapolo e faatavā ma tetee ai i le upu moni. I nisi taimi ua ia faufau e faaleagaina le upu moni e ala i le puipuia.” E lē o matuā manino mai po o ai le tamāloa lea e igoa iā Praxeas i lenei tala, ae na fesiligia e Tetuliano ana aʻoaʻoga e faatatau i le Atua ma Keriso. Na ia manatu iā Praxeas o sē na faaaogāina e Satani e faaauilumaina ai ana fuafuaga faalilolilo e faaleagaina ai le Faa-Kerisiano.

O se mataupu tāua sa iai iā i latou na faapea mai o Kerisiano i lenā taimi o le faiā lea a le Atua ma Keriso. O nisi sa iai iā i latou, aemaise lava i latou na iai se talaaga Eleni, sa faigatā lava ona faafetaui le talitonu i le Atua e toʻatasi ma le matafaioi a Iesu i le avea ai o se Faaola ma o se Togiola. Sa taumafai Praxeas e foʻia lo latou faafitauli e ala i le aʻoaʻoina faapea o Iesu ua na o se faailoaga e ese mai o le Tamā ma e leai se eseesega i le Tamā ma le Alo. O lenei manatu, ua iloa faapea o ni peresona se tolu o loo faailoa mai ai le Atua, ua faapea mai e aunoa ma se faamaoniga, ua faailoa mai e le Atua o ia “o se Tamā i le Foafoaga faapea ma le tuuina atu o Tulafono, ae faailoa mai o le Alo i le avea ai o Iesu Keriso ma faailoa mai i le Agaga Paia ina ua mavae le afio aʻe o Keriso.”

Na faaalia e Tetuliano faapea ua faia e le Tusi Paia se faaeseesega o le Tamā ma le Alo. Ina ua uma ona siiina mai le 1 Korinito 15:27, 28, ona faapea mai lea o lona manatu: “O Lē ua tuuina i lalo (mea uma) iā te ia, ma Lē ua tuuina i lalo iā te ia o mea uma—e tatau ona eseese Peresona ia e lua.” Na faasino atu Tetuliano i fetalaiga a Iesu lava ia e faapea: “E sili loʻu Tamā ia te au.” (Ioane 14:28) I le faaaogāina o vaega o Tusitusiga Eperu, e pei o le Salamo 8:5, na ia faaalia ai le auala o loo faamatalaina ai e le Tusi Paia le “faamaulalo ane teisi” o le Alo. Na faaiʻu mai loa Tetuliano e faapea: “O lea ua ese le Tamā mai le Alo, e sili i lo le Alo, o lea o Lē ua fanau mai e toʻatasi, ma Lē na fanauina o le isi; o Lē na ia auina atu e toʻatasi, ma Lē ua auina atu o le isi; ma o Ia, o lē ua faia e toʻatasi, ma o Ia ua ala ai ona faia lea mea o le isi.”

Na manatu Tetuliano i le Alo o sē e maulalo ifo i le Tamā. Peitaʻi, o lana taumafaiga e tetee i le talitonuga faapea o ni peresona se tolu o loo faailoa mai ai le Atua, na oo ina ‘⁠sili ai ona manatu i le mea ua tusia.’ (1 Korinito 4:6) A o sesē ona saʻilia e Tetuliano se faamaoniga o le tauatua o Iesu e ala i se isi manatu, na ia faia aʻe ai se faatulagaga faapea o “sē e toʻatasi e faia aʻe i ni peresona e toʻatolu.” O le faaaogāina o lenei auala, na ia taumafai ai e faaalia faapea o le Atua, o lona Alo, ma le agaga paia o ni peresona mavaevae e toʻatolu o loo i le peresona tauatua e toʻatasi. O lea na avea ai Tetuliano o lē na uluaʻi faatatauina le uiga o le faaupuga Latina mo le “tolutasi” i le Tamā, le Alo, ma le agaga paia.

Ia Faaeteete i Filosofia Faalelalolagi

Na mafai faapefea e Tetuliano ona faia aʻe se manatu o “sē e toʻatasi e faia aʻe i ni peresona e toʻatolu”? O loo maua le tali i le isi feteenaʻiga e faatatau i lenei tagata—ma lana vaai i filosofia. Na taʻua e Tetuliano filosofia “‘o aʻoaʻoga a tagata ma ‘temoni.’” Na ia faitioina faalauaʻitele le tulaga masani o le faaaogāina o filosofia e lagolagoina ai upu moni faa-Kerisiano. “Na ia faia taumafaiga uma e ʻalofia ai le faaleagaina o le Faa-Kerisiano e aʻoaʻoga faa-Setoiko, faa-Palato, ma tusitusiga atamamai,” o lana faamatalaga lea. Ae peitaʻi, sa tele ina faaaogāina e Tetuliano filosofia na iai pe a talafeagai ma ona lava manatu.—Kolose 2:8.

Na taʻua e se tasi faamaumauga e faapea: “Na manaʻomia e aʻoaʻoga faalotu o le tolutasi le fesoasoani o manatu ma vala o le faa-Eleni mo le faalauteleina atu o ana faaupuga.” Na mātauina e le tusi The Theology of Tertullian e faapea: “[Sa o] se tuufaatasiga o le tulafono ma manatu faafilosofia ma faaupuga, lea na mafai ai e Tetuliano ona faatulaga le aʻoaʻoga o le tolutasi i se ituaiga lea, e ui lava ina lē atoatoa ma tulaga lē lelei, ae na faataatia ai se faatulagaga mulimuli ane o le aʻoaʻoga lea na faia i le Fono i Nicaea.” O lea, o le faatulagaga a Tetuliano—o sē toʻatasi e faia aʻe i ni peresona e toʻatolu⁠—na faataatia ai se vaega autū i le faasalalauina atu o le sesē faalotu i Kerisinetoma atoa.

Na tuuaʻia e Tetuliano isi i le faaleagaina o le upu moni a o latou taumafai e puipuia. Peitaʻi, e ala i le palu faatasi o upu moni faagaeeina o le Tusi Paia ma filosofia faaletagata, na ia faia ai foʻi le mea lava lea e tasi na tuuaʻia ai isi i le faia. O lea, seʻi o tatou ave i fale le lapataʻiga faale-Tusi Paia faasaga i le “faalogo i agaga e faasese ma aʻoaʻoga a temoni.”—1 Timoteo 4:1, LF.

[Ata i le itulau 29, 30]

Na faitioina e Tetuliano filosofia ae na ia faaaogāina e faaauilumaina ai ona lava manatu

[Ata i le itulau 29]

Itulau 29 ma le 30: © Cliché Bibliothèque nationale de France, Paris

[Ata i le itulau 31]

E ʻalofia e Kerisiano moni le palu faatasi o upu moni o le Tusi Paia ma filosofia a tagata