Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Mulimuli i le Ata na Faataatia mo Tupu

Ia Mulimuli i le Ata na Faataatia mo Tupu

Ia Mulimuli i le Ata na Faataatia mo Tupu

“Na te tusia māna se tusi o lenei tulafono . . . ia i ai foi lea ia te ia, na te faitau ai foi i aso uma lava o lona olaga.”—TEUTERONOME 17:18, 19.

1. E ono manaʻo se Kerisiano ia pei o ai?

E LĒ faigofie ona e faatusatusaina oe i se tupu po o se masiofo. Faamata e ono mafai e se Kerisiano faamaoni o lē o loo suʻesuʻe i le Tusi Paia ona manatu iā te ia lava e gaoioi ma se pule tautupu, e pei o tupu faamaoni o Tavita, Iosia, Esekia, po o Iosefatu? O le mea moni, e mafai ona e fai ma e ao ona faapei o i latou i se ala faapitoa e tasi. O le ā lenā auala? Ae aiseā o le a e manaʻo ai ia pei o i latou i lenā tulaga?

2, 3. O le ā na muaʻi silafia e Ieova e faatatau i se tupu faaletagata, ma o le ā o le a faia e lea tupu?

2 I aso o Mose, a o leʻi taitai lava faamaoniaina e le Atua se tupu faaletagata mo tagata Isaraelu, na Ia muaʻi silafia o le a tulaʻi mai le faanaunauga mo se tupu i Ona tagata. O le mea lea na ia faagaeeina ai Mose e faaaofia ai faatonuga e faatatau i lea tulaga i le feagaiga o le Tulafono. Sa aofia ai faatonuga tautupu, o taʻiala mo se tupu.

3 Na fetalai mai le Atua: “Pe a e oo atu foi i le nuu e foaiina mai e Ieova lou Atua ia te oe, . . . ma e faapea ane, Ou te faia se tupu moʻu, e pei o nuu uma lava e vagavagai mai ia te au; ia e matuā tofia mo oe se tupu e filifilia e Ieova lou Atua . . . A oo foi ina nofo o ia i le nofoalii o lona malo, na te tusia māna se tusi o lenei tulafono . . . ia i ai foi lea ia te ia, na te faitau ai foi i aso uma lava o lona olaga; ina ia aʻoaʻoina ai o ia ia mataʻu ia Ieova lona Atua, ma ia tausi i upu uma lava a lenei tulafono ma nei sauniga, na te faia.”—Teuteronome 17:14-19.

4. O le ā sa aofia ai i faatonuga a le Atua mo tupu?

4 E aunoa ma se faalētonu, sa tatau i le tupu lea o le a tofia e Ieova mo ona tagata tapuaʻi ona fai sana ia lava kopi o tusitusiga, lea e mafai ona e maua i lau Tusi Paia i aso nei. Sa tatau i le tupu ona faitau pea lava pea i lenā kopi i aso taʻitasi. E lē o se faiga sa fai ina ia faaleleia ai le manatuaina o mea e se tasi. Sa avea o se suʻesuʻega, ma sa iai sona fuafuaga aogā. Sa manaʻomia e le tupu lea o le a iai le faamaoniga a Ieova ona faaauau ona fai lenā suʻesuʻega ina ia ati aʻe ma faatumauina le uiga saʻo mai le loto. Sa manaʻomia foʻi ona ia suʻesuʻeina na tusitusiga faagaeeina ina ia avea ai o ia ma tupu faautauta, ma taulau manuia ai.—2 Tupu 22:8-13; Faataoto 1:1-4.

Ia Aʻoaʻo i ai e Pei o se Tupu

5. O ā vaega o le Tusi Paia sa ao i le tupu o Tavita ona fai se kopi ma faitau i ai, ma sa faapeʻī ona lagona e faatatau i ai?

5 O le ā sou manatu i le mea sa ao iā Tavita ona fai ina ua avea o ia ma tupu iā Isaraelu? Sa tatau iā te ia ona fai se kopi o tusi o le Penetatuka (Kenese, Esoto, Levitiko, Numera, Teuteronome). Manatu i le loloto sa ono tāmau ai nei faamatalaga i le manatu ma le loto o Tavita a o faaaogā ona fofoga ma aao e tusia ai se kopi o le Tulafono. E foliga mai foʻi, o Mose na tusia le tusi o Iopu faapena ma Salamo 90 ma le 91. Pe sa faia foʻi e Tavita ni kopi o nei tusi? Atonu. E foliga mai sa iai foʻi i le taimi lenā ia tusi o Iosua, Faamasino, ma Ruta. E mafai la ona outou mātau mai sa telē lava se vaega o le Tusi Paia sa iā Tavita e faitau ma malamalama i ai. Ua iā te oe māfuaaga e talitonu ai e faapea o le mea tonu lava lenā sa ia faia, auā mātau foʻi lana faamatalaga e faatatau i le Tulafono a le Atua, lea e maua i le Salamo 19:7-11.

6. E faapefea ona tatou mautinoa sa fiafia Iesu i Tusitusiga Paia e pei o lona augātamā o Tavita?

Sa mulimuli le Tavita Sili—o Iesu, le Alo o Tavita—i lea ata po o le faaaʻoaʻoga. Sa avea o se masani a Iesu le alu i le sunako i lona vaipanoa i vaiaso taʻitasi. O i inā sa ia faafofoga ai i le Tusi Paia a o faitau ma faamatalaina. E le gata i lenā, sa iai taimi sa faitau e Iesu lava ia le Afioga a le Atua i luma o tagata ma faamatala lona faatatauga. (Luka 4:16-21) E faigofie lava la ona e mātauina lona masani lelei i le Tusi Paia. Ia tau lava o le faitau o faamatalaga a le ʻau Faievagelia, ma mātauina le tele o taimi e fetalai ai Iesu “ua tusia” po o isi auala o loo ia faasino atu ai i vaega patino o le Tusi Paia. O se faaaʻoaʻoga, i lana Lauga i luga o le Mauga e pei ona faamauina e Mataio, e tusa e 21 taimi o loo sii mai ai e Iesu Tusi Paia Eperu.—Mataio 4:4-10; 7:29; 11:10; 21:13; 26:24, 31; Ioane 6:31, 45; 8:17.

7. Sa faapefea ona ese Iesu mai i taʻitaʻi lotu?

Sa mulimuli Iesu i le fautuaga i le Salamo 1:1-3: “Amuia le tagata e le savali i le filifiliga a e amio leaga, . . . a e naunau o ia i le tulafono a Ieova; e mafaufau foi o ia i lana tulafono i le ao atoa ma le po. . . . E manuia foi mea uma na te faia.” Pagā le tuufaafeagai o lenā mea ma taʻitaʻi lotu i ona aso, o ē sa “tietie . . . i le nofoa o Mose” peitaʻi sa latou lafoaʻia “le tulafono a Ieova”!—Mataio 23:2-4.

8. Aiseā na lē aogā ai i taʻitaʻi lotu Iutaia lo latou faitauina ma suʻesuʻeina le Tusi Paia?

Peitaʻi, e ono lē mautonu nisi i se tasi o vaega o le Tusi Paia, lea e ono faamatalaina e faapea e leʻi faalaeiauina e Iesu le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. I le Ioane 5:39, 40, tatou te faitau ai i le mea na fetalai atu ai Iesu i nisi i ona aso e faapea: “E suesue outou i Tusi, auā ua outou manatu tou te maua ai le ola faavavau; o Tusi foi ia o loo molimau ia te au; a e le mafafai outou ina o mai ia te au, ia outou maua ai le ola.” Peitaʻi o le faamatalaga lenā a Iesu e leʻi uunaʻia ai lana ʻaufaalogologo Iutaia e aua le suʻesuʻeina le Tusi Paia. Na i lo lenā, sa ia faaalialia a latou faiga faatagāfai po o lo latou lē faamaoni. Sa latou iloa e ono taʻitaʻia i latou e le Tusi Paia i le ola e faavavau, peitaʻi o le Tusi Paia lava foʻi lenā lea sa latou suʻesuʻe i ai sa ono taʻitaʻia i latou i le Mesia, o Iesu. Ae ui lava i lea, latou te leʻi mananaʻo e talia o ia. O lea la sa leʻi aogā suʻesuʻega auā latou te leʻi faamaoni, ma sa aʻoaʻogatā.—Teuteronome 18:15; Luka 11:52; Ioane 7:47, 48.

9. O le ā le faaaʻoaʻoga lelei sa faataatia e aposetolo ma perofeta na muamua atu?

9 Maʻeu le ese o le tulaga sa iai soo o Iesu, e aofia ai ma aposetolo! Sa latou suʻesuʻeina “[tusitusiga paia], e mafaia ona faapoto ai [se tasi] e iu ai i le faaolataga.” (2 Timoteo 3:15, LF) O le faia faapea ua pei ai i latou o perofeta na muamua atu o ē sa “tausailiili i ai ma tausuesue i ai.” E leʻi manatu na perofeta i saʻiliʻiliga e faapea e na o ni nai suʻesuʻega maelega lava mo ni nai masina po o se tausaga. Fai mai le aposetolo o Peteru sa latou “sailiili,” aemaise lava e faatatau i le Keriso ma le ituaiga mamalu ua aofia ai i lona tulaga o le faaola o le lalolagi. I lana uluaʻi tusi, e 34 taimi na sii mai ai e Peteru manatu mai i tusi e sefulu o le Tusi Paia.—1 Peteru 1:10, 11.

10. Aiseā e ao ai iā i tatou taʻitoʻatasi ona fiafia i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia?

10 E manino lava la e faapea, o le suʻesuʻeina ma le māeʻaeʻa o le Afioga a le Atua o se tofiga lea mo tupu i Isaraelu anamua. Sa mulimuli Iesu i lenei ata po o faaaʻoaʻoga. Ma o le suʻesuʻeina o le Tusi Paia o se galuega faifai pea a i latou o ē o le a pule faatasi ma Keriso o ni tupu i le lagi. (Luka 22:28-30; Roma 8:17; 2 Timoteo 2:12; Faaaliga 5:10; 20:6) O lenei ata na faataatia mo tupu o se mea tatau foʻi mo i latou uma i aso nei o ē o loo tepa taulaʻi atu i faamanuiaga i le lalolagi i le pulega o le Malo.—Mataio 25:34, 46.

O se Matafaioi mo Tupu ma mo Oe

11. (a) O le ā le lamatiaga e faatatau i le suʻesuʻe ua iai mo Kerisiano? (e) O ā fesili e lelei mo i tatou ona fesiligia ai i tatou lava?

11 E mafai ona tatou matuā maumauaʻi ma le faamaoni e faapea atu e ao i Kerisiano moni taʻitoʻatasi ona fai lana ia lava iloiloga o le Tusi Paia. E lē o se mea lenā e fai na o le taimi lava na outou faatoʻā suʻesuʻeina ai le Tusi Paia faatasi ma Molimau a Ieova. E ao iā i tatou uma lava ona maumauaʻi e ʻalofia le pei o nisi i aso o Paulo o ē e leʻi umi lava sina taimi ae tuulafoaʻi suʻesuʻega totino. Sa latou aʻoaʻoina “mataupu muamua o le afioga a le Atua,” e pei o “aʻoaʻoga muamua a Keriso.” Peitaʻi, e leʻi faaauau ona faia a latou suʻesuʻega, o le mea lea latou te leʻi “faaoo atu i le faaatoatoaga.” (Eperu 5:12–6:3, LF) E talafeagai ona tatou fesili ifo iā i tatou lava e faapea: ‘E faapeʻī loʻu lagona e faatatau i loʻu suʻesuʻeina o le Afioga a le Atua, e tusa lava pe e leʻi leva ona ou aufaatasi ai ma le faapotopotoga Kerisiano pe ua sili atu foʻi i le faitau sefulu tausaga? Sa tatalo Paulo mo Kerisiano i ona aso ina “ia tupu pea [le] . . . iloa lelei o le Atua.” Pe o oʻu faaalia ea e faapea o loo iā te aʻu lea lava faanaunauga?’—Kolose 1:9, 10.

12. Aiseā e tāua ai le faaauau ona naunau i le Afioga a le Atua?

12 O se tasi o mea tāua mo lou mauaina o se masaniga lelei o le suʻesuʻe, o le ati aʻe lea o se naunau mo le Afioga a le Atua. O loo faasino atu le Salamo 119:14-16 i le manatunatu pea lava pea i le Afioga a le Atua ma se fuafuaga e faapea o se tasi lea o auala e faapogaia lou fiafia i ai. E toe faamanatu atu, o le mea lenā e ao ona fai e tusa lava po o le a le umi talu ona avea oe ma Kerisiano. I le faamamafaina o lenā mea, manatunatu i le faaaʻoaʻoga a Timoteo. E oo lava i le taimi ua avea ai lenei toeaina Kerisiano o “se tagata tau e lelei a Keriso Iesu,” sa faalaeiau atu Paulo iā te ia ina ia fai le mea e sili na te mafaia i le “talaʻitonuina [o] le upu moni.” (2 Timoteo 2:3, 15, LF; 1 Timoteo 4:15) E manino lava la, o le faia o “taumafaiga e sili e te mafaia” (NW) e aofia ai le iai o se masaniga lelei o suʻesuʻega faifai pea.

13. (a) E faapefea ona ono faaavanoa se taimi tele mo le suʻesuʻeina o le Tusi Paia? (e) O ā ni fetuutuunaʻiga e mafai ona e faia ina ia maua ai taimi mo suʻesuʻega?

13 O se laasaga agaʻi i se masaniga lelei, o le faatulaga ese lea e lē aunoa o se taimi mo le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. O faapeʻī lou faia o lenā mea? Po o le a lava lau tali faamaoni mai, pe e te manatu o le a e maua aogā pe afai e tele atu le taimi e faaalu i au suʻesuʻega totino? E te ono faapea mai, ‘O le a faapefea ona ou maua le taimi e faia ai faapea?’ O nisi ua faateleina o latou taimi aogā e alu i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia e ala i le vave ala laʻitiiti i taeao. E latou te ono faitauina le Tusi Paia mo le 15 minute po o le faia foʻi o se fuafuaga tau suʻesuʻega a le tagata lava ia. O le isi mea e mafai ona fai, aiseā e lē fai ai sina fetuunaʻiga laʻitiiti i lau faasologa o le vaiaso? O se faaaʻoaʻoga, afai o lau masani o le faitau nusipepa i le tele o aso po o le matamata i tala fou i afiafi i le televise, faamata e mafai ona faamisi le faia o lenā mea i le na o se aso lava se tasi i le vaiaso? E mafai ona e faaaogā le taimi o le aso lenā e faateleina ai le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. Afai e te aumai le taimi lea e matamata ai i tala fou i le aso e tasi ma faaalu pe a ma le 30 minute e fai ai au lava suʻesuʻega, o le a e maua ai le sili atu i le 25 itula i le tausaga. Seʻi tau ina manatu i aogā e maua mai i le 25 itula faaopoopo i le tausaga mo le faitauina po o le suʻesuʻeina o le Tusi Paia! O le isi lenei fautuaga: A o faagasolo le vaiaso o loo lumanaʻi nei, iloilo au mea sa e faia i le aso i faaiʻuga o aso taʻitasi. Ia vaai pe mafai ona e maua se mea e ono tuu ese pe faaitiitia ina ia maua ai taimi e suʻesuʻeina ma faitau atili ai le Tusi Paia.—Efeso 5:15, 16.

14, 15. (a) Aiseā e tāua ai le iai o ni sini pe a fai suʻesuʻega a le tagata lava ia? (e) O ā nisi o sini e mafai ona ausia pe a faitauina le Tusi Paia?

14 E faapefea ona avea le suʻesuʻe o se mea faigofie mo oe, ma e sili ona e fiafia e fai? Ia iai ni sini. O ā ni sini talafeagai i le suʻesuʻe e mafai ona e faatutūina? O le toʻatele lava, o le uluaʻi sini sili ona talafeagai o le faitauina lea o le Tusi Paia atoa. Atonu e oo mai i le taimi nei ua uma ona e faitauina ni vaega o le Tusi Paia i nisi taimi ma ua e maua ai aogā. Pe e mafai ona fai nei ma ou faanaunauga le faitauina o le Tusi Paia atoa? O le sini faigofie mo oe i le faia o lenei mea o le faitau lea o Evagelia e fā, ona sosoo ai lea ma le sini lona lua, e pei o le faitauina o le Tusi Paia Kerisiano Eleni atoa. A oo loa ina e maua iʻuga e faamalieina ai ma aogā, o le isi la ou sini atonu o le faitau faasolosolo o tusi a Mose atoa ai ma tusi o loo tusia ai mea na tutupu i le talafaasolopito seʻi oo atu i le tusi o Eseta. O le māeʻa o lenā, o le a e iloa ai o se mea e mafai ona fai le faitauina o le Tusi Paia atoa. O se tasi fafine, o lē na avea ma Kerisiano ina ua 65 tausaga o lona soifua, sa ia tusia i totonu o le faavaa o lana Tusi Paia le aso e amata ai lana faitau ma mulimuli ane le taimi e māeʻa ai ona ia faitauina. I le taimi nei ua faalima ona ia faitauina le Tusi Paia! (Teuteronome 32:45-47) Na i lo le faitau mai i le komepiuta pe e lolomi i ni pepa, sa ia uu le Tusi Paia i ona lima.

15 O nisi o ē ua uma ona ausia le sini o le faitauina o le Tusi Paia atoa ua uia isi laasaga ina ia faateleina ai aogā ma taui e maua mai i a latou suʻesuʻega faifai pea. O se tasi auala o le faaaofia ai lea o se mataupu e suʻesuʻeina muamua a o leʻi faitauina tusi taʻitasi o le Tusi Paia. I le tusi o le “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial” ma le Insight on the Scriptures, e mafai e se tasi ona maua ai faamatalaga sili ona lelei e faatatau i le faatulagaga faatalafaasolopito, o le auala o loo tusia ai, ma aogā e ono maua mai i tusi taʻitasi o le Tusi Paia. *

16. E ao ona tatou ʻalofia le mulimuli atu i le ā le faaaʻoaʻoga e faatatau i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia?

16 A o faia lau suʻesuʻega, ʻalofia le faiga e masani ai le toʻatele o ē faapea mai o latou o tagata popoto o le Tusi Paia. Latou te matuā uaʻi atu i le iloiloina o mau ma vaai i le Tusi Paia pe o ni manatu o tagata. O nisi o i latou ua taumafai e faatutusa se aofia patino agaʻi i tusi taʻitasi po o le fafau aʻe o ni sini ma ni manatu faapea o manatu ia sa iai i mafaufau o tagata ia na tusia tusi taʻitasi. O le iʻuga o mafaufauga faaletagata faapena e ono faatulaga ai tusi o le Tusi Paia e faapea, ua na o ni faamatalaga faatalafaasolopito po o le manatu foʻi iai ua na o ni laasaga i le atinaʻeina o lotu. O isi tagata popoto ua faaalu o latou taimi i le suʻesuʻeina o upu, e pei o le auala ma gagana o loo tusia ai tusi o le Tusi Paia. Ua alu uma o latou taimi i le suʻesuʻeina o amataga o upu ma sii mai uiga i le gagana Eperu ma Eleni na i lo le tāua o le feʻau a le Atua. Pe e te manatu e mafai ona faalolotoina ma faagaee ai le faatuatua i lea ituaiga faiga?—1 Tesalonia 2:13.

17. Aiseā e ao ai ona tatou manatu i le Tusi Paia e faapea o loo iai le feʻau mo tagata uma?

17 Pe e talafeagai ea faaiʻuga a tagata popoto? Pe moni ea faapea, o tusi taʻitasi o le Tusi Paia o loo iai e na o le tasi se manatu autū pe e mo se aofia patino? (1 Korinito 1:19-21) O le mea moni lava ia, o tusi o le Afioga a le Atua o loo iai aogā tumau mo tagata po o le a lava le matua ma o latou talaaga. E tusa lava pe o se tusi sa uluaʻi tusia i se tagata e toʻatasi, e pei o Timoteo po o Tito, ia pe i se vaega patino, atonu po o tagata Kalatia po o tagata Filipi, e mafai e i tatou uma lava ma e ao ona suʻesuʻeina na tusi. E tāua nei tusi mo i tatou uma taʻitoʻatasi, ma i se tusi e ono talanoaina ai ni matua se tele ma aogā i le tele o aofia. O le mea moni lava la, o le feʻau a le Tusi Paia e faatatau atu i le lalolagi uma, ua ao la ona tatou malamalama i le pogai ua faaliliu ai i le tele o gagana o loo tautala ai tagata i le lalolagi uma.—Roma 15:4.

O Aogā mo Oe ma Isi

18. A o e faitauina le Afioga a le Atua, o le ā e ao ona e mafaufau i ai?

18 A o e suʻesuʻe, o le a e mātauina ai le matuā aogā o le saʻilia o se malamalamaga o le Tusi Paia atoa foʻi ma le taumafai e tagaʻi i mea tutupu i le fesootaʻiga ma isi mea. (Faataoto 2:3-5; 4:7) O mea ua faailoa e Ieova e ala mai i lana Afioga e fesootaʻi vavalalata uma i lana fuafuaga. O lea la a o e faitau, faafesootaʻi atu mea moni ma fautuaga i le fuafuaga a le Atua. E mafai ona e manatunatu i le auala e fesootaʻi ai se mea na tupu, se manatu, po o se valoaga agaʻi i le fuafuaga a Ieova. Fesili ifo iā te oe: ‘O le a o taʻu mai e lenei mea iā te aʻu e faatatau iā Ieova? E faapefea ona fesootaʻi atu i le fuafuaga a le Atua lea o le a faataunuuina e ala i lona Malo?’ E te ono tomanatu foʻi faapenei: ‘E mafai faapefea ona ou faaaogāina lenei faamatalaga? Pe e mafai ona ou faaaogāina i le aʻoaʻoina po o le fautuaina o isi e faavae i le Tusi Paia?’—Iosua 1:8.

19. O ai e mauaina aogā a o e faamatalaina i isi mea ua e aʻoaʻoina? Faamatala.

19 O le manatu mamafa i isi e mafai foʻi ona aogā i se isi itu. A o faagasolo lau suʻesuʻega ma le faitauina o le Tusi Paia, o le a e aʻoaʻoina mea fou ma maua se malamalamaga loloto fou. Taumafai e faaaofia ai mea nei i talanoaga e ati aʻe ai ma tagata o lou aiga po o isi foʻi. Afai e te faia faapea i taimi talafeagai ma i se auala lotomaulalo, e lē fesiligia le tauia o talanoaga faapena. O le faamaoni ona e toe faamatalaina ma le aasa o mea ua e aʻoaʻoina po o vaega sa e fiafia i ai e ono tāmau ai na faamatalaga i isi. E sili atu i lenā, o le a matuā aogā patino lava iā te oe. I le ā le auala? Ua taʻua e nisi tagata atamamai faapitoa e faapea o le a umi atu ona manatua e se tagata mea na te aʻoaʻoina e ala i le faitau pe suʻesuʻe pe afai, na te faaaogāina pe toe taʻua ia mea, e pei o le faamatala atu i isi a o manino pea i lona mafaufau. *

20. Aiseā e aogā ai le faitau pea lava pea o le Tusi Paia?

20 O taimi uma lava e te faitau ai i se tusi o le Tusi Paia, e mautinoa lava e te aʻoaʻoina ai ni faamatalaga fou. O le a e uaʻi atu i vaega na sa e lē uaʻi muamua atu i ai. O le a faateleina lou malamalamaga i nei faamatalaga. E ao i lenei mea ona faamatilatila ai e faapea na i lo le manatu o se tusi na tusia e tagata, o tusi o le Tusi Paia o ni mea e tāua mo lou toe suʻesuʻe i ai ma maua ai aogā. Manatua, o se tupu, e pei o Tavita, sa tatau ona “faitau ai . . . i aso uma lava o lona olaga.”

21. O ā taui e mafai ona e faatalitalia pe a faateleina au suʻesuʻega o le Afioga a le Atua?

21 Ioe, o i latou e faaalu le taimi mo suʻesuʻega uigā o le Tusi Paia e telē se aogā latou te maua mai ai . Latou te maua mea tāua ma le malamalamaga faaleagaga. E faamalosia ma faaleleia ai la latou faiā ma le Atua. E mafai foʻi ona faateleina le avea o i latou o nisi e aogā i tagata o le aiga, i uso ma tuafafine i le faapotopotoga Kerisiano, ma i latou e leʻi oo ina avea ma tagata tapuaʻi o Ieova.—Roma 10:9-14; 1 Timoteo 4:16.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 15 O nei lomiga mo le faia o suʻesuʻega o loo lomia e Molimau a Ieova ma o loo mafai ona maua i le tele o gagana.

Pe E te Manatua?

• O le ā sa manaʻomia ona fai e tupu o Isaraelu?

• O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Iesu ma le ʻauaposetolo e faatatau i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia?

• O ā fetuutuunaʻiga e mafai ona e fai ina ia faateleina ai lou taimi mo au lava suʻesuʻega?

• E ao ona e suʻesuʻeina le Afioga a le Atua faatasi ai ma le ā le vaaiga faalemafaufau?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 15]

“Uu i o Tatou Lima”

“Afai tatou te manaʻomia . . . se faasino mau i le Tusi Paia, e leai se isi auala e sili ona lelei e mafai ona tatou maua ai na i lo le Initineti. Peitaʻi afai tatou te mananaʻo e faitau le Tusi Paia, ia suʻesuʻe i ai, mafaufau i ai, toe tomanatu i ai, e ao ona uu i o tatou lima, auā ua na o le pau lenā o le auala e faaoo ai i o tatou mafaufau ma loto.”—Gertrude Himmelfarb, o se polofesa iloga ua litaea mai i lona tulaga sa galue ai. City University, New York.