Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tapua‘i i le Atua “i le Agaga”

Tapua‘i i le Atua “i le Agaga”

Tapuaʻi i le Atua “i le Agaga”

“Tou te faatusa le Atua iā te ai? se a foʻi se faatusa tou te faatusaina ai o ia?”—ISAIA 40:18, “TUSI PAIA SAMOA KATOLIKO”

ATONU ua faatalitonuina moni lava oe, o le faaaogāina o ata faalelotu e tapuaʻi ai i le Atua e taliaina lea. E te ono lagona lou vavalalata atu i le Faafofoga tatalo, o lē e lē o vaaia, e lē o se peresona ma e lē o malamalama foʻi i ai.

Ae pe o iā i tatou se saʻolotoga atoatoa e filifilia ai lava le auala e faalatalata atu ai i le Atua? Pe e lē o le Atua ea e tatau ona faia le faaiʻuga i le mea e na te taliaina ma le mea e na te lē taliaina? Na faamatalaina e Iesu le finagalo o le Atua i lenei mataupu ina ua ia faapea mai: “O aʻu nei le ala, ma le upu moni, ma le ola; e le alu atu lava se tasi i le Tamā, pe a le ui mai ia te au.” (Ioane 14:6) * O na upu ua faasāina ai le faaaogāina o so o se ata faalelotu po o so o se mea paia lava.

Ioe, e iai le ituaiga faapitoa o tapuaʻiga e taliaina e Ieova le Atua. O le ā lea? Na faamatalaina mai e Iesu i le isi taimi e faapea: “A e oo mai ona aso, ua oo nei foi i ai, o e tapuai faamaoni latou te tapuai i le Tamā i le agaga ma le faamaoni; auā o loo saili le Tamā i e tapuai faapena ia te ia. O le Atua o le agaga lava ia; o e tapuai ia te ia, e tatau ona tapuai atu ai i le agaga ma le faamaoni.”—Ioane 4:23, 24.

Pe mafai ona suitulaga i le Atua, o lē o le “agaga,” se faatagata faaletino? E leai! E tusa lava po o le ā le matagofie o se ata faalelotu, e lē taitai ona faatusalia i le mamalu o le Atua. O lea, o se faatusa o le Atua e lē mafai lava ona faaataina moni mai ai o ia. (Roma 1:22, 23) Pe o le a ‘tapuai ma le faamaoni’ se tasi pe afai e faalatalata atu i le Atua e ala i ni ata faalelotu na tusia e tagata?

Se Aʻoaʻoga Manino o le Tusi Paia

Na faasāina e le Tulafono a le Atua le avea o faatusa o ni mea e tapuaʻi i ai. Ua taʻua e le tulafono lona lua o Tulafono e Sefulu e faapea: “Aua e te fai mo oe se tupua ua ta, po o se faatusa lava o se mea o i le lagi i luga, po o i le fanua i lalo, po o i le sami o i lalo o le fanua; aua e te ifo i ai, aua foi e te auauna i ai.” (Esoto 20:4, 5) Ua faatonu mai e le Tusitusiga Kerisiano e faapea: “Ia outou sosola ese ai i le ifo i tupua.”—1 Korinito 10:14.

Ioe, e toʻatele ua finau mai e faapea o lo latou faaaogāina o faatusa i tapuaʻiga e lē o se ifo i tupua. Mo se faaaʻoaʻoga, ua masani ona faafitia e Kerisiano Orthodox lo latou tapuaʻia moni o faatusa faalelotu ia latou te ifo, tootutuli ma tatalo ai i luma. Ua tusi mai se patele Orthodox e faapea: “E matou te tuuina atu i ai le faaaloalo ona o faailoga e paia, ma matou te faamamaluina mea ma ē o loo faaataina mai i ata faalelotu.”

Peitaʻi, o loo tumau pea le fesili: Pe e taliaina e le Atua le faaaogāina o ata faalelotu e faaauala atu ai le tapuaʻiga? E leai se vaega o le Tusi Paia o taʻua mai ai le faatagaina o lenā faiga. Ina ua fausia e tagata Isaraelu se faatusa o se tamaʻi povi, e faapea mo se fuafuaga e tapuaʻi ai iā Ieova, na ia faailoaina mai lona matuā lē finagalo i ai, i lona fetalai atu ua latou faia faiga faaaposetasi.—Esoto 32:4-7.

Se Lamatiaga o Loo i Tua

O se faiga mataʻutia le faaaogāina o faailoga faaletino e tapuaʻi ai. E faigofie ai lava ona faaosoosoina tagata e tapuaʻi i se faailoga faaletino na i lo le Atua lea o loo suitulaga ai lenā faailoga. I nisi faaupuga, ua avea le ata faalelotu ma taulaʻiga mo le ifoga tupua.

O le mea lenā na tupu i le tele o faailoga na iai i aso o tagata Isaraelu. Mo se faaaʻoaʻoga, na faia e Mose se gata apamemea a o iai i latou i le vaomatua. O le mea moni lava ia, o le tuuina o le gata i luga o le laau na avea ma auala e faamālōlōina ai. O i latou na ūina e gata e mafai ona latou tepa aʻe i luga i le gata apamemea ma mauaina ai le fesoasoani mai le Atua. Ae ina ua taunuu tagata i le Nuu Folafolaina, na foliga mai na suia lenei faatulagaga i se tupua, e peiseaʻī na iai i le gata apamemea lava ia se mana e faamālōlō ai. Na latou faamūina i ai mea manogi ma oo ina latou avatu i ai se igoa, o Nehushtan.—Numera 21:8, 9; 2 Tupu 18:4.

Na taumafai foʻi tagata Isaraelu e faaaogā le atolaau o le feagaiga e fai ma mea o loo iai se mana faamaneta e tetee atu ai i o latou fili, ae na oo ai i ni iʻuga mataʻutia. (1 Samuelu 4:3, 4; 5:11) Ae i aso o Ieremia, na sili ai ona teuteuina e tagata o Ierusalema le malumalu na i lo le faamamaluina o le Atua lea na tapuaʻia ai.—Ieremia 7:12-15.

O loo taatele pea le faanaunauga e tapuaʻia mea faaletino e sui ai le Atua. Na faapea mai le tagata suʻesuʻe o Vitalij Ivanovich Petrenko: “O ata faalelotu . . . ua avea ma mea e tapuaʻia ma ua lamatia ai i le ifo i tupua . . . Ua taʻutino mai e se tasi e faapea o se faiga faapaupau moni lea ua aumaia i le tapuaʻi i ata faalelotu e ala mai i talitonuga taatele.” Ua faapena ona faapea mai le patele Orthodox Eleni o Demetrios Constantelos i lana tusi Understanding the Greek Orthodox Church: “E mafai mo se Kerisiano ona faia se ata faalelotu e tapuaʻi i ai.”

O loo tumau pea ona fesiligia le manatu faapea o ata faalelotu ua na o ni mea e fesoasoani e fai ai le tapuaʻiga. Aiseā? Ae, pe e lē moni ea e ono manatu i ata o Maria po o “tagata paia” e talafeagai ona matuā tuutoina atu i ai ma e sili atu ona uigā na i lo ata o isi foʻi lava tagata ua loa ona maliliu? Mo se faaaʻoaʻoga, o se ata faapitoa o Maria i Tínos, i Eleni, e iai lava se vaega o tagata lotu Orthodox latou te tapuaʻia, ma e tetee i le isi lava foʻi vaega o tagata lotu o loo tapuaʻia le isi ata faalelotu o Maria i Soumela, i le itu i mātū o Eleni. E taufai talitonu uma i latou e sili atu le ata a le isi vaega ma e faia le tele o ni vavega mataʻina na i lo le isi, e ui lava o ata uma lava o le tagata e toʻatasi lea ua leva ona maliu. O lea, ua tuu atu ai e tagata ni malosiaga moni i nisi o ata faalelotu faapitoa ma tapuaʻi atu i ai.

Faalatalata Atu i “Tagata Paia” po o Maria?

E ui i lea, ae faapefea le tapuaʻia o tagata, e pei o Maria po o “tagata paia”? I le tali a Iesu i le faaosoosoga a Satani, na faasino atu ai i le Teuteronome 6:13 ma faapea atu: “E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.” (Mataio 4:10) Na faapea atu o ia mulimuli ane ai, o ē tapuaʻi moni e tapuaʻi i “le Tamā” ae lē o se isi lava. (Ioane 4:23) I le malamalama i lenei tulaga, na aʻoaʻia ai e se agelu le aposetolo o Ioane i lona taumafai e tapuaʻi atu iā te ia i le faapea atu: “Aua lava! . . . ia e ifo i le Atua.”—Faaaliga 22:9.

Pe e talafeagai la le tatalo atu i le tinā faalelalolagi o Iesu, o Maria, po o ni “tagata paia” faapitoa, e auala atu ai i le Atua? Ua tali tuusaʻo mai le Tusi Paia e faapea: “Auā e toʻatasi le Atua, e toʻatasi foʻi le puluvaga i le Atua ma tagata, o le tagata o Keriso Iesu lea.”—1 Timoteo 2:5.

Ia Puipuimaluina la Lua Faiā ma le Atua

O le faaaogāina o ata faalelotu i tapuaʻiga, lea e tetee atu ai i le aʻoaʻoga manino o le Tusi Paia, e lē mafai ona fesoasoani i tagata ina ia mauaina ai le finagalo malie o le Atua ma maua ai le faaolataga. I le tuufaafeagai, ua faapea mai ai Iesu, o le ola e faavavau e faalagolago i lo tatou mauaina o le poto e uiga i le Atua moni e toʻatasi, ia faamasani i ona uiga lē mafaatusalia faapea foʻi i ana fuafuaga ma feutagaʻiga ma tagata. (Ioane 17:3) O ata e lē mafai ona vaai, lagona, pe tautatala, e lē mafai ona fesoasoani i se tasi e iloaina le Atua ma tapuaʻi atu ai iā te ia i le auala e taliaina ai. (Salamo 115:4-8) O le aʻoaʻoga pito sili ona tāua e maua lea i le suʻesuʻeina o le Afioga a le Atua, le Tusi Paia.

E lē gata i le leai o ni aogā e maua mai le tapuaʻi atu i ata faalelotu ae e ono lamatia ai faaleagaga. E faapefea? O le mea muamua ma e sili atu foʻi, e mafai ona faaleagaina ai le faiā a se tasi ma Ieova. E tusa ai ma le nuu o Isaraelu, o ē “na faatupuina lona toʻatamaʻi ona o atua leaga,” na valoia ai e le Atua e faapea: “O le a ʻalo oʻu mata iā i latou.” (Teuteronome 32:16, 20, The New American Bible) Ina ua toe faaleleia la latou faiā ma le Atua, na latou “nutipalaina a latou tupua sesē.”—Isaia 31:6, 7, NAB.

O lea, maʻeu le talafeagai o le fautuaga faale-Tusi Paia: “Lau fanau e, ia puipuimaluina outou mai tupua”!—1 Ioane 5:21, NAB.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 4 Vaganā ua faasinoina, o loo faaaogā le lomiga o le Tusi Paia Samoa a le Ekalesia Katoliko Roma mo mau sii.

[Pusa i le itulau 6]

Na Fesoasoani i ai Ina ia Tapuaʻi “i le Agaga”

O Olivera o se tagata tuutoina atu i le Lotu Orthodox i Alapania. Ina ua faasāina e le atunuu ia lotu i le 1967, na faaauau pea e Olivera ona faia faananā tū a lana tapuaʻiga. Na ia faaaogāina le tele o lana penisione itiiti e faatauina ai ata faalelotu auro ma siliva, o mea manogi, ma molī gaʻo. Na ia nanāina nei mea i lona moega ma e masani ona moe i se nofoa i tafatafa ane, ona o le fefe ina neʻi maua pe gaoia. Ina ua asiasi atu i ai ni Molimau a Ieova i tausaga amata o le 1990, na mātauina ai e Olivera se faailoaga ese o upu moni o le Tusi Paia i la latou feʻau. Na ia iloa ai mea o loo fai mai ai le Tusi Paia e faatatau i le tapuaʻiga moni e faia “i le agaga” ma sa ia aʻoaʻoina ai le finagalo o Ieova i le faaaogāina o ata faalelotu. (Ioane 4:24, Tusi Paia Samoa Katoliko) Na mātauina e le Molimau lea na la suʻesuʻeina le Tusi Paia, le faaitiitia o ata faalelotu e iai i taimi taʻitasi e asiasi atu ai o ia i le fale o Olivera. Mulimuli ane, na oo lava ina matuā leai lava ma se mea. Ina ua uma ona ia papatiso, na faapea mai le faamatalaga a Olivera: “I le asō, na i lo le toe iai o ni ata faalelotu lē aogā, ua iā te aʻu le agaga paia o Ieova. Ou te matuā lotofaafetai ona o le lē manaʻomia o ni ata faalelotu e mauaina ai lona agaga.”

O Athena, mai le motu o Lesbos i Eleni, o se tagata malosi i le Lotu Orthodox. Sa avea o ia ma sui o le ʻaufaipese ma sa lē aunoa ona ia faia ni tū faalelotu, e aofia ai le faaaogāina o ata faalelotu. Na fesoasoani Molimau a Ieova iā Athena e iloaina faapea e lē o mea uma na ia aʻoaʻoina sa ōgatusa ma le Tusi Paia. Na aofia ai i inei le faaaogāina o ata faalelotu ma koluse e tapuaʻi ai. Na maumauaʻi pea Athena e faia ni ana lava saʻiliʻiliga loloto e uiga i le amataga mai o nei faailoga faalelotu. Ina ua māeʻa ona ia saʻiliʻili māeʻaeʻa i tusi eseese, na faamautinoaina ai o ia e lē faa-Kerisiano le amataga mai o na mea. O lona faanaunauga ina ia tapuaʻi i le Atua “i le agaga” na taʻitaʻiina atu ai o ia e aveesea ana ata faalelotu, e ui lava e ese le taugatā. Peitaʻi, na fiafia Athena e faamaʻimauina ana mea ina ia tapuaʻi ai i le Atua i se tulaga mamā faaleagaga ma le auala e taliaina ai.—Galuega 19:19.

[Pusa/Ata i le itulau 7]

Po o Ata Faalelotu ua na o se Galuega a le ʻAutusiata?

I tausaga talu ai nei, na aoaoina ai ata faalelotu a le Lotu Orthodox i le lalolagi aoao. E masani ona manatu i ai ē o loo aoina nei ata e lē o ni faailoga paia faalelotu, ae o ni galuega a le ʻautusiata lea e faaalia ai aganuu o senituri ua leva. E masani ona mauaina le tele o ata faalelotu faapena o loo teuteuina ai se fale po o se ofisa o se tasi e faapea mai e lē talitonu e iai se Atua.

Peitaʻi, o Kerisiano faamaoni, latou te lē faagaloina le fuafuaga autū o ata. O se faailoga mo le tapuaʻiga. I le lē aiā fua o Kerisiano i le faitalia a isi e umia ai ni ata faalelotu, e latou te lē teuina ia na ata faalelotu o ni meatotino, e oo lava i le faapea o ni mea e manaia ma e tāua ona teuina. E ōgatusa lenei ma le mataupu silisili o loo maua i le Teuteronome 7:26, Tusi Paia Samoa Katoliko: “Aua e te avatu i lou fale se mea e inosia, neʻi fetuuina oe pei o lea mea; ia e matua ʻinoʻino i ai, ma ia matua inosia e oe, aua o le mea fetuuina lava lea.”

[Ata i le itulau 7]

Sa leʻi faatagaina e le Atua le faaaogāina o faatusa i le tapuaʻiga

[Ata i le itulau 8]

O le poto mai le Tusi Paia e fesoasoani iā i tatou e tapuaʻi ai i le Atua i le agaga