Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faaauau Ona Latou Savavali i le Upu Moni

Ua Faaauau Ona Latou Savavali i le Upu Moni

Ua Faaauau Ona Latou Savavali i le Upu Moni

“E leai soʻu fiafia e sili i lenei, pe a ou faalogo ua savavali laʻu fanau i le upu moni.”—3 IOANE 4.

1. O le ā o loo taulaʻi atu i ai “le upu moni a le tala lelei”?

E FAAMAONIA e Ieova na o i latou lava e tapuaʻi iā te ia “i le agaga ma le upu moni.” (Ioane 4:24, NW) E latou te usitai i le upu moni, ma taliaina aʻoaʻoga uma faa-Kerisiano e faavae i le Afioga a le Atua. O lenei “upu moni a le tala lelei” e taulaʻi atu iā Iesu Keriso ma le faaeaeaina o le pule silisili ese a Ieova e ala i le Malo. (Kalatia 2:14) E leʻi taofia e le Atua le oo atu o “le galuega e faasese ai,” iā i latou o ē e mananaʻo i le pepelo, peitaʻi o le faaolataga e faalagolago i le faatuatua i le tala lelei ma savali i le upu moni.—2 Tesalonia 2:9-12; Efeso 1:13, 14.

2. Mo le ā sa matuā fiafia ai le aposetolo o Ioane, ma o le ā le tulaga o le la faiā ma Kaio?

2 O ē e faalauiloa le Malo o i latou ia e “fai ma fesoasoani i le upu moni.” E pei lava o le aposetolo o Ioane ma lana uō o Kaio, sa latou maumauaʻi e taofimau i le upu moni ma savavali ai. I lona manatunatu iā Kaio, na tusi ai Ioane e faapea: “E leai soʻu fiafia e sili i lenei, pe a ou faalogo ua savavali laʻu fanau i le upu moni.” (3 Ioane 3-8) E ui lava e leʻi aʻoaʻoina Kaio e le toeaina o Ioane i le upu moni, ae ona ua āfu le soifua o le aposetolo, o lona matua faa-Kerisiano, atoa ma uiga faatamā ua talafeagai ai la ona manatu faapea sa avea Kaio o le e foliga mai e laʻitiiti iā te ia o se tasi o ana fanau faaleagaga.

Le Upu Moni ma le Tapuaʻiga Faa-Kerisiano

3. O le ā le fuafuaga ma le aogā o sauniga sa faia e uluaʻi Kerisiano?

3 Ina ia aʻoaʻoina le upu moni, sa faapotopoto uluaʻi Kerisiano o se faapotopotoga, e masani lava i aiga o tagata. (Roma 16:3-5) O le faia faapea sa latou maua ai faalaeiauga ma sa faatupu ai le alofa o le tasi i le tasi ma le faia o galuega lelei. (Eperu 10:24, 25) E faatatau atu iā i latou na faapea mai o Kerisiano i taimi mulimuli ane, na tusia e Tetuliano (pe tusa o le 155–​ina ua mavae le 220 T.A.) e faapea: “Matou te potopoto e faitau tusi a le Atua . . . O upu paia na ua fafagaina ai lo matou faatuatua, matou te siitia lo matou faamoemoe, matou te faamautinoa ai lo matou talitonuga.”—Apology, mataupu 39.

4. O le ā le vaega ua faia le usuina o pese i sauniga faa-Kerisiano?

4 E aliali mai o le usuina o pese o se vaega o sauniga a uluaʻi Kerisiano. (Efeso 5:19; Kolose 3:16) Na tusi le polofesa o Henry Chadwick e faapea, na iloaina e le tagata faitofā o le senituri lona lua o Celsus e uiga i pese sa usuina e i latou na faapea mai o Kerisiano, “e matuā matagofie lava ma na ia lagona ai le loto tigā i āuga sa aafia ai ona faalogona.” Na toe faaopoopo mai Chadwick: “O Clement o Alesania o le tusitala Kerisiano muamua na talanoaina ituaiga o musika e talafeagai mo le faaaogāina e Kerisiano. Sa ia faatonu mai e lē tatau ona pei o ituaiga o musika lea e fesootaʻi atu i musika o siva e faagaee ai faalogona faaleituaiga.” (The Early Church, itulau 274-275) E pei lava ona aliali mai sa pepese uluaʻi Kerisiano ina ua latou faatasitasi, e masani foʻi ona usuina e Molimau a Ieova pese e faavae i le Tusi Paia lea o loo aofia ai viiga malolosi o loo viiviia ai le Atua ma le Malo.

5. (a) Sa faapefea ona saunia mai taʻitaʻiga faaleagaga i le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano? (e) Pe faapefea ona faatatauina e Kerisiano moni afioga a Iesu o loo faamauina i le Mataio 23:8, 9?

5 I uluaʻi faapotopotoga Kerisiano, o toeaina sa aʻoaʻoina atu le upu moni, ma sa fesoasoani atu auauna o le faiva i aumea talitonu i auala eseese. (Filipi 1:1) O se vaega pule sa faalagolago i le Afioga a le Atua ma le agaga paia sa saunia maia le taʻitaʻiga faaleagaga. (Galuega 15:6, 23-31) E leʻi faaaogāina taʻu faalotu auā sa faatonu e Iesu ona soo: “Aua neʻi taʻua outou o rapi; auā e toatasi la outou aʻoaʻo; a o outou uma o le au uso outou. Aua foi neʻi tou taʻua se tasi i le lalolagi o lo outou tamā; auā e toatasi lo outou Tamā, o i le lagi ia.” (Mataio 23:8, 9, LF ) I lenei tulaga ma le tele lava o isi mea, e iai mea e tutusa ai Molimau a Ieova ma uluaʻi Kerisiano.

Sauāina i le Talaʻia o le Upu Moni

6, 7. E ui lava sa latou faalauiloa atu se feʻau filemu, ae o a mea sa tutupu i Kerisiano moni?

6 E ui lava sa latou faalauiloaina le feʻau filemu o le Malo, ae sa sauāina uluaʻi Kerisiano, e pei lava ona sa faia iā Iesu. (Ioane 15:20; 17:14) Ua taʻua e le tusitala o talafaasolopito o John L. von Mosheim ia Kerisiano o le uluaʻi senituri, “o se vaega o tane aupito i sili ona fifilemu e lē faatupu faalavelave, o ē e lē mafai ona teua i le mafaufau se manaʻoga po o se naunautaʻiga ina ia faia ni mea e āfaina ai le sologa lelei o le malo.” Na taʻua e Dr. Mosheim e faapea o le mea sa “feita ai tagata Roma agaʻi i Kerisiano, o le faatauvaa o la latou tapuaʻiga, lea sa le tutusa ma sauniga paia faalotu a isi tagata uma.” Na ia faaopoopo mai: “Sa leai ni a latou taulaga, ni malumalu, ni faatusa, ni tagata e maua faaaliga, po o ni ituaiga o faifeʻau; ma na avea lenā ma māfuaaga e amusia ma faalumaina ai Kerisiano e i latou sa lē malamalama, i latou sa manatu e leai se tapuaʻiga pe a aunoa ma sauniga paia faalotu faapena. O le pogai lea sa manatu ai i Kerisiano e faapea o ē e lē talitonu e iai se Atua; ma e tusa ai o le tulafono a Roma, o i latou e tuuaʻia e lē talitonu e iai se atua sa manatu iai o ni ē e faasoesa i le sosaiete o tagata.”

Sa faapogaia e ositaulaga, o tufuga fai faatusa, ma isi ia sa ola i tupe maua mai i ifoga tupua ia le toʻatele e tetee i Kerisiano, o ē sa lē auai i faiga ifoga i tupua. (Galuega 19:23-40; 1 Korinito 10:14) Na tusi Tetuliano e faapea: “Sa latou talitonu o Kerisiano o le faapogai lea o puapuaga uma i le Malo, o le pogai o mea leaga uma ua oo i tagata. Afai e lofia pa o le aai e le vaitafe o Tiber, afai e lē faasūsūina e le vaitafe o le Naila le fanua, afai e leai ni timu mai le lagi, pe teʻi ua iai se mafuiʻe, afai e iai se oge, afai e iai se mala, e tasi lava le alaga e faalogoina: ‘Lafo Kerisiano i leona!’” Po o ā lava iʻuga e oo iai, e tatau i Kerisiano moni ‘ona leoleo latou ia te i latou ia taumamao mai i tupua’—1 Ioane 5:21.

Le Upu Moni ma Aso Faamanatu Faalotu

8. Aiseā ua lē faamanatuina ai le Kirisimasi e i latou o savavali i le upu moni?

8 E ʻalofia e i latou e savavali i le upu moni ia aso faamanatu e lē faale-Tusi Paia auā ‘e lē mafuta le malamalama ma le pouliuli.’ (2 Korinito 6:14-18) E mo se faataʻitaʻiga, latou te lē faamanatuina le Kirisimasi, lea e faamanatu iā Tesema 25. Ua taʻutino mai e le World Book Encyclopedia e faapea, “e leai se tasi na te iloa le aso tonu na soifua mai ai Keriso.” Ua taʻua e le Encyclopedia Americana (Tusi 1956) e faapea: “O le tausamiga a tagata Roma e taʻu o Saturnalia, e faamanatu i le ogatotonu o Tesema, ua maua mai ai le tele o tu ma aga e faafiafiaina ai o le Kirisimasi.” Ua fai mai le M’Clintock and Strong’s Cyclopædia e faapea: “O le faamanatuina o le Kirisimasi e lē o se faatonuga mai le Atua, e leʻi amataina mai foʻi i le Feagaiga Fou.” Ua faamatala mai e le tusi Daily Life in the Time of Jesus e faapea: “O lafu manu . . . e aumai i totonu i fale pe a oo i le tau malūlū; ma i lenei mea e ono mātauina ai e faapea o le aso e pei ona masani ai i le Kirisimasi, i le tau malūlū, e foliga mai e lē saʻo, auā o loo faapea mai le ʻau Evagelia sa i le vao leoleo mamoe.”—Luka 2:8-11.

9. Aiseā na ʻalofia ai e uluaʻi Kerisiano ma auauna a Ieova i aso nei le faamanatuina o le Eseta?

9 E manatu i le Eseta e faapea e faamanatuina ai le toetū o Keriso, peitaʻi e tusa ai ma molimau maufaatuatuaina, e fesootaʻi atu le Eseta i tapuaʻiga sesē. Fai mai le Westminster Dictionary of the Bible, o le Eseta i lona “amataga mai o se tausamiga o le tau e totogo ai mea e faamamalu ai le atua fafine o le malamalama ma le tau e totogo ai mea o tagata Siamani lea sa taʻua i le gagana Anglo-Saxon o Eastre,” po o Eostre. Po o le ā lava le tulaga, ua taʻua e le Encyclopædia Britannica (Tusi lona 11) e faapea: “E leai se faamaoniga sa faamanatuina le Eseta i le Feagaiga Fou.” E leʻi faamanatuina le Eseta e uluaʻi Kerisiano ma e lē faamanatuina foʻi e tagata o Ieova i aso nei.

10. O le ā le faamanatuga sa amataina e Iesu, ma o ai o loo saʻo ona latou tausia?

10 E leʻi faatonuina e Iesu ona soo e faamanatu lona soifua mai po o lona toetū, peitaʻi sa ia faavaeina le Faamanatuga o lona maliu faataulaga. (Roma 5:8) O le mea moni, e na o le pau lava lenei o le mea na ia faatonuina ona soo e faamanatu. (Luka 22:19, 20) E taʻua foʻi o le Talisuaga Afiafi a le Alii, ma o loo faaauau pea ona faamanatu e Molimau a Ieova lenei sauniga faaletausaga.—1 Korinito 11:20-26.

Ua Folafola Atu le Upu Moni i le Lalolagi Uma

11, 12. Pe faapefea e i latou o savavali i le upu moni ona lagolagoina e lē aunoa le galuega talaʻi?

11 O i latou ua iloa le upu moni e manatu o se faaeaga le tuutoina atu o o latou taimi, le malosi, atoa ma isi alagaʻoa i le galuega o le talaʻia o le tala lelei. (Mareko 13:10) Sa lagolagoina le galuega talaʻi a uluaʻi Kerisiano i foaʻi tauofo. (2 Korinito 8:12; 9:7) Na tusi Tetuliano e faapea: “E tusa lava pe sa iai se pusa ina ia tuu i ai ni tupe, ae sa leai ni tupe i inā na aoina i le ulufale mai i sauniga, e pei ai o le ō i le lotu o loo fai ai ni faiga faapisinisi. O masina taʻitasi e aumai ai e tagata uma sina tupe itiiti—ia po o le ā lava le taimi ua ia manaʻo e aumai, ma e faatoʻā fai pe a ia loto i ai, ma pe afai na te mafai; auā e lē faamalosia se tasi; o se foaʻi e tauofo.”—Apology, mataupu 39.

12 O loo lagolagoina foʻi le galuega a Molimau a Ieova i le lalolagi atoa i foaʻi tauofo. E ese mai i Molimau a Ieova, ua manatu foʻi i latou o ē ua faaalia le fiafia o se faaeaga le lagolagoina o lenei galuega i a latou foaʻi tau tupe. I lenei foʻi tulaga, e tutusa le mea sa iai i le uluaʻi senituri ma Molimau a Ieova.

Le Upu Moni ma Amioga a le Tagata Lava Ia

13. E faatatau i a latou amio, o le ā le fautuaga a Peteru ua utagia e Molimau a Ieova?

13 I le avea ai ma ē e savavali i le upu moni, sa utagia e uluaʻi Kerisiano le fautuaga a le aposetolo o Peteru: “Ia lelei a outou amio i luma o nuu ese, o le mea latou te fai upu leaga ai ia te outou, peiseai o tagata amio leaga outou, latou te vaavaai ai i a outou amio lelei, ona latou vivii atu ai lea i le Atua i le aso e asiasi mai ai.” (1 Peteru 2:12) E matuā talisapaia foʻi ma le loto e Molimau a Ieova na upu.

14. O le ā le vaaiga a Kerisiano i faafiafiaga lē mamā?

14 E oo lava i le vaitaimi na amata ai ona iai le faaaposetate, sa ʻalofia e i latou o ē na faapea mai o Kerisiano ia gaoioiga lē mamā. Na tusia e W. D. Killen, o se polofesa i le talafaasolopito faalotu e faapea: “I le senituri lona lua ma le tolu sa avea fale o mataaga i aai tetele ma taulaʻiga o le toʻatele; e ui lava o i latou sa faatinoina faafiafiaga sa lauiloa i amioga lē mamā. O a latou faafiafiaga ma faaaliga sa matuā faamalieina ai tuʻinanauga leaga ma le matagā o tagata i lenā vaitaimi. . . . Sa matuā ʻinoʻino Kerisiano uma i fale o mataaga. . . . Na latou ʻalofia faiga matagā na faia i inā, ma ona o a latou talitonuga sa faatigāina ai o latou loto ona o le faaauau pea ona tapuaʻi atu i atua ma atua fafine faapaupau i na fale.” (The Ancient Church, itulau 318-319) E ʻalofia foʻi e soo moni o Iesu i aso nei ia ituaiga o faafiafiaga e matagā ma lē mamā tau amio.—Efeso 5:3-5.

Le Upu Moni ma “Faipule Silisili”

15, 16. O ai “faipule silisili,” ma o faapefea ona manatu i ai i latou o loo savavali i le upu moni?

15 E ui lava i le amio lelei a uluaʻi Kerisiano, ae sa lē saʻo le manatu o le toʻatele o emeperoa Roma iā i latou. Fai mai le tusitala o talafaasolopito o E. G. Hardy, sa manatu emeperoa iā i latou o ni “tagata e maelega valea.” O fetusiaʻiga sa fai i le va o le Kovana o Pliny the Younger o Petania ma le Emeperoa o Trajan, ua faaalia ai e leʻi malamalama i latou sa i le tofi taʻitaʻi i le tulaga moni sa iai le faa-Kerisiano. Pe e faapefea ona manatu Kerisiano i le Malo?

16 E pei lava o uluaʻi soo o Iesu, e usiusitai faatatau foʻi Molimau a Ieova i “faipule silisili” faalemalo. (Roma 13:1-7) Pe a iai se feteenaʻiga i mea e manaʻomia mai e tagata ma le finagalo o le Atua, latou te maumauʻi e faapea: “E tusa ona sili o lo matou anaana i le Atua i lo matou anaana i tagata.” (Galuega 5:29) Na taʻua i le tusi After Jesus—The Triumph of Christianity: “E ui e lē auai Kerisiano i tapuaʻiga i le emeperoa, ae e leʻi avea i latou ma ē faatupu vevesi, ma e ui sa ese ma foliga faasagatau la latou tapuaʻiga i le vaaiga a tagata faapaupau, ae sa leʻi avea o ni ē e faamataʻuina ai le malo.”

17. (a) O le ā le malo sa lagolagoina e uluaʻi Kerisiano? (e) Ua faapefea ona faatatauina e soo moni o Iesu upu o le Isaia 2:4 i o latou olaga?

17 Sa avea uluaʻi Kerisiano ma ē e lagolagoina le Malo o le Atua, e pei foʻi ona sa faaalia e augātamā o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo le faatuatua i le folafolaga i le ‘aai ua faavaeina e le Atua.’ (Eperu 11:8-10) I le pei o lo latou Matai, e “le ni o le lalolagi” soo o Iesu. (Ioane 17:14-16) E faatatau atu i taua ma feteenaʻiga a tagata, latou te tausia le filemu e ala i le ‘tuʻi o a latou pelu e fai ma uamea o suatosina.’ (Isaia 2:4) I le mātauina o se mea e tutusa lelei ai, na faapea mai se faiaʻoga o le talafaasolopito o lotu e suafa iā Geoffrey F. Nuttall: “O le talitonuga a uluaʻi Kerisiano e faatatau i taua e tutusa lelei ma le talitonuga o tagata o ē ua taʻua e i latou o Molimau a Ieova, ma e faigatā tele iā i matou ona taliaina lea mea moni.”

18. Aiseā e leai ai se māfuaaga e ao ai ona matataʻu ia so o se faigāmalo i Molimau a Ieova?

18 Talu ai o ni tagata solitū i lo latou gauaʻi atu i “faipule silisili,” sa leʻi avea uluaʻi Kerisiano o ni ē e faamataʻuina ai so o se faigāmalo na iai—ma e faapena foʻi le tulaga o Molimau a Ieova. Na tusi se faatonu o se nusipepa i Amerika i Matu e faapea: “Ai seʻiloga o ni manatunatuga faamaualuga ona faatoʻā talitonuina lea faapea o loo taufaamataʻu atu Molimau a Ieova i so o se faigāmalo. O i latou moni lava o se vaega faalelotu e lē taumafai e tetee i pulega a malo, ma e tausisi i le filemu.” O taʻitaʻi o malo ua malamalama i lea tulaga ua latou iloa e aunoa lava ma se mea e mataʻu ai i Molimau a Ieova.

19. O le ā e mafai ona fai atu ai e uiga i uluaʻi Kerisiano ma Molimau a Ieova e faatatau i lafoga?

19 O se tasi o auala sa faaalia ai le faaaloalo o uluaʻi Kerisiano i “faipule silisili” e ala lea i le totogia o a latou lafoga. Ina ua tusi atu i le Emeperoa o Antoninus Pius (138-161 T.A.), na taʻua ai e Justin Martyr e faapea sa totogia e Kerisiano a latou lafoga “ma le lotomalie na i lo isi tagata uma.” (First Apology, mataupu 17) Ae na taʻu atu e Tetuliano i pule o Roma e faapea, e ao i a latou ao lafoga ona “matuā lotofaafetai i Kerisiano” ona o lo latou totogia ma le lotofaamaoni o lafoga. (Apology, mataupu 42) Sa maua e Kerisiano aogā mai i le Pax Romana, po o le Filemu faa-Roma, i ana tulafono ma le tausia o le saogalemu, o auala lelei, ma le sologa lelei o le saogalemu o femalagaaʻiga i luga o le vasa. I le iloaina o lo latou nofo aitalafu i le sosaiete faaletagata, sa latou utagiaina ai upu a Iesu: “Ina avatu ia o mea a Kaisara ia Kaisara; ia avatu foi mea a le Atua i le Atua.” (Mareko 12:17) O loo mulimuli tagata o Ieova i aso nei i lenei fautuaga ma o loo viiviia i latou i lo latou faamaoni, i le totogia o lafoga.—Eperu 13:18.

Le Upu Moni—O se Fusi o le Autasi

20, 21. O le ā ua faamaonia ai le moni e uiga i le ʻauuso fifilemu, e faatatau i uluaʻi Kerisiano ma auauna a Ieova i aso nei?

20 Talu ai lo latou savavali i le upu moni, sa fusia faatasi uluaʻi Kerisiano i se ʻauuso fifilemu, e pei lava o Molimau a Ieova i aso nei. (Galuega 10:34, 35) Na taʻua i se tusi sa lomia i le Moscow Times e faapea: “E lauiloa [Molimau a Ieova] i uiga faaleuō, agalelei, ma o ni tagata lotomaulalo o ē e faigofie lava ona feutagaʻi i ai, latou te lē taitai ona faia se mea e faatigā ai i isi tagata ma latou te saʻilia e lē aunoa le filemu iā latou feutagaʻiga ma isi . . . E leai nisi o i latou e faia ni faiga faatogafalea, onā pe ola faalagolago i fualaau faasāina, ma e faigofie lava le māfuaaga: Latou te taumafai e taʻitaʻia i latou e o latou talitonuga e faavae i le Tusi Paia i mea uma latou te faia ma tautatala i ai. Afai e taumafai tagata uma i le lalolagi e ola e tusa ai o le Tusi Paia i le auala o loo fai ai e Molimau a Ieova, o le a matuā ese le tulaga e iai lo tatou lalolagi sauā.”

21 Na taʻua e le Encyclopedia of Early Christianity e faapea: “Sa manatu tagata o le uluaʻi ekalesia o i latou o se ʻauaiga fou faaletagata, sa mafai ona ola faatasi ai i le autasi ma le filemu ia vaega o tagata Iutaia ma Nuu ese sa feteenaʻi muamua.” O Molimau a Ieova o se ʻauuso foʻi i le lalolagi aoao o loo tausia le filemu—e mautinoa lava o se sosaiete o le lalolagi fou. (Efeso 2:11-18; 1 Peteru 5:9; 2 Peteru 3:13) Ina ua vaai le alii ofisa sili o le saogalemu i le Malae o Faafiafiaga i Pretoria i Aferika i Saute, i le auala na feiloaʻi ai Molimau a Ieova mai i lanu eseese uma i inā, o ni tagata usufono i se tauaofiaga, na ia faapea mai: “O tagata uma, sa amio lelei ma o loo faaalia pea le amio lelei, e tautala lelei le tasi i le isi, o uiga na faaalia i nai aso ua mavae—e molimau uma lava i amio lelei a tagata o la outou sosaiete, ma e ola faatasi tagata uma lava e pei o se aiga fiafia e tasi.”

Na Tauia i le Aʻoaʻoina Atu o le Upu Moni

22. O le ā ua mafai ona tupu ona o le faailoaina atu e Kerisiano o le upu moni?

22 E ala i a latou amio ma le galuega talaʻi, sa ‘faailoa ai le upu moni’ e Paulo ma isi Kerisiano. (2 Korinito 4:2) Pe e te lē ioe ea o loo faia e Molimau a Ieova le mea lava lea e tasi ma o loo aʻoaʻoina nuu uma i le upu moni? O loo taliaina e tagata i le lalolagi atoa le tapuaʻiga moni ma o loo gasolo i le ‘mauga o le fale o Ieova’ i se aofaʻiga ua matuā faatoʻateleina. (Isaia 2:2, 3) I tausaga uma, e faitau afe o loo papatisoina i le faailogaina o lo latou tuuina atu i le Atua, ua iʻu ai i le faavaeina o le tele o faapotopotoga.

23. O le ā sou manatu ua iai e faatatau iā i latou o loo aʻoaʻoina nuu uma i le upu moni?

23 E ui lava e eseese o latou talaaga, ae ua autasia tagata o Ieova i le tapuaʻiga moni. O le alofa o loo latou faaalia ua mātaulia ai i latou o soo o Iesu. (Ioane 13:35) Pe e mafai ona e mātaulia o loo ‘iai moni le Atua ia i latou’? (1 Korinito 14:25) Pe o e lagolagoina ea i latou o loo aʻoaʻoina nuu uma i le upu moni? Afai o e faia faapea, tau ina ia e faaalia e faavavau le lotofaafetai mo le upu moni ma avea o se faaeaga le savali ai e faavavau.

E Faapefea Ona E Tali?

• I le tulaga i le tapuaʻiga, o ā mea e tutusa ai uluaʻi Kerisiano ma Molimau a Ieova?

• O le ā le aso faamanatu faaletapuaʻiga e tasi o loo tausia e i latou o savavali i le upu moni?

• O ai “faipule silisili,” ma o le ā le manatu ua iai i Kerisiano agaʻi iā i latou?

• Ua faapefea ona avea le upu moni ma fusi e autasia ai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 21]

O sauniga faa-Kerisiano o se faamanuiaga e lē aunoa iā i latou e savavali i le upu moni

[Ata i le itulau 23]

Sa faatonuina e Iesu ona soo e faamanatu le Faamanatuga o lona maliu faataulagaina

[Ata i le itulau 24]

E pei lava o uluaʻi Kerisiano, e faaalia e Molimau a Ieova le faaaloalo “i faipule silisili”