Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Yoga—Po ua na o se Faamalositino pe e Aafia ai se Isi Mea?

Yoga—Po ua na o se Faamalositino pe e Aafia ai se Isi Mea?

Yoga—Po ua na o se Faamalositino pe e Aafia ai se Isi Mea?

O LE iai o se tino paee manaia ma mālōlōina lelei o loo i mafaufau o tagata i aso nei. O le māfuaaga lea ua liliu atu ai tagata i fale faamalositino ma kalapu mo le mauaina o se fesoasoani. O le māfuaaga foʻi lenā o le liliu atu o tagata o atunuu i Sisifo i faiga mai atunuu i Sasaʻe e taʻua o le yoga.

O tagata o loo mafatia i popolega, le lotomafatia, ma le lē mautonu ua latou liliu atu foʻi i le yoga mo le mauaina ai o se mapusaga ma ni vaifofō. Aemaise lava talu mai vaitausaga amata mai i le 1960 faasolo mai ai, o tausaga o tagata hipi ma tagata ola saʻoloto, na salalau atu i le itu atoa i Sisifo le fiafia atu i lotu mai Sasaʻe ma a latou faiga faaagaga. Ua lauiloa ai le faiga faalotu o le lagi faapese o upu ua aʻoina faatauloto, o se gaoioiga lea e māfua mai i le yoga, ona o tagata e faia ata tifaga ma le ʻaufaimusika. Ona o le faateleina o le fiafia i le yoga, e tatou te ono fesili ai faapea: ‘Po o le yoga ua na o se faamalositino e masani ai lea o le a mauaina ai e le tagata o loo faia ia le soifua mālōlōina, se tino paee manaia ma le filemu o le mafaufau? Pe mafai ona faia le yoga e aunoa ma le iai o se aafiaga faalotu? Pe talafeagai le yoga mo Kerisiano?’

Le Talaaga o le Yoga

O le tupuga mai o le upu “yoga” e mafai ona uiga atu i le soofaatasi po o le tuufaatasi, po o le tuufaatasia e ala i se amo, ia taofi, po o le pulea. I le tagata Hinitū, o le yoga o se auala po o se faiga e pulea ai gaoioiga lea e iʻu atu ai i le tuufaatasia ma se mana po o se agaga e sili atu i tagata. Na faamatalaina faapea o “le tuufaatasia o le malosi uma o loo i le tino, le mafaufau ma le agaga i le Atua.”

O le ā le mamao i tuā i le talafaasolopito e mafai ona maua i ai le yoga? O ata o tagata o loo i faailoga na vaneina na maua i le Indus Valley i Pakisitana i aso nei, e eseese auala o le yoga o loo saofafaʻi ai. O tagata na nonofo i le Indus Valley o loo manatu tagata suʻesuʻe i toēga o mea i le eleele faapea, na iai i le va o le meleniuma lona tolu ma le lona lua T.L.M., e latalata tele i le vaitaimi na nofoia ai e tagata ia Mesopotamia. O toegamea mai na nofoaga e lua o loo faaalia ai se tamāloa, o loo fai ma sui o se atua, na faapaleina i seu o manu ma siʻomia e meaola, o loo faamanatu mai ai Nimarota o “lē malosi i tuli manu.” (Kenese 10:8, 9) Ua faapea mai tagata Hinitū, o ata o tagata o loo saofafaʻi a o faia le yoga o faatusa na o le atua o Siva, o le alii o meaola ma o le alii o le yoga, lea e masani ona tapuaʻia e ala i se faatusa o measā o le tino. O lea, ua taʻua ai e le tusi Hindu World le yoga “o se faiga maumauaʻi o tulafono, na tele ina maua a o lumanaʻi le iai o tagata Aryan, ma aofia ai le tele o talitonuga ma faamanatuga mai anamuā lava.”

O faiga o le yoga na muamua faaooina mai e ala i upu tuugutu. Ona tusia auʻiliʻili lea o faamatalaga e le tagata atamai mai Initia o Patañjali e avea ma Yoga Sutra, po o le tusi faavae mo faatonuga i le faia o le yoga. E tusa ai ma le faamatalaga a Patañjali, o le yoga o “se auala o taumafaiga e mauaina ai le lelei atoatoa, e ala i le puleaina o uiga faalenatura o le tagata, i le tino ma le mafaufau.” Mai lona amataga seʻia oo mai i le taimi nei, ua avea le yoga ma vaega tāua o lotu i Sasaʻe, aemaise lava i le faa-Hinitū, le faa-Jainism, ma le lotu Puta i le taimi nei. Ua talitonu nisi o loo faia le yoga faapea o lenā tulaga o le a mafai ai ona latou maua le moksha, po o le saʻolotoga, e ala i le faatasi ma se agaga ua iai i mea uma.

Seʻi o tatou toe fesili tasi lava: ‘Pe e mafai ona faia le yoga tau lava o le faamalosi ai o le tino e mauaina ai se tino e mālōlōina lelei ma se mafaufau e toʻafimālie, e aunoa ma se aafiaga i tulaga tau lotu?’ E tusa ai ma lona talaaga, o le tali i ai e leai.

O le ā le Iʻuga e Mafai Ona Oo iā te Oe Ona o le Yoga?

O le sini o le yoga o le mauaina lea e se tagata le tulaga faaleagaga o le “soofaatasi” atu po o le tuufaatasia ma se agaga e sili atu i se tagata. Ae o ai la lenā agaga?

Na faapea mai Benjamin Walker o le tusitala o le Hindu World, e faatatau i le yoga: “Atonu o se uluaʻi faiga faataulaitu, ma o le yoga o loo iai pea ni aafiaga o faiga faataulaitu ma le fesootaʻi atu i agaga leaga.” Ua talitonu le ʻaufaifilosofia Hinitū e faapea o le faiga o le yoga e mafai ona avatu ai le malosi e sili aʻe i tagata, e ui lava e masani ona latou faapea mai e lē o le sini autū lea o le yoga. Mo se faaaʻoaʻoga, i le tusi Indian Philosophy, ua faapea mai ai se tasi sa avea muamua ma peresitene o Initia, o Dr. S. Radhakrishnan, o le yogi lea e “puleaina le tino e ala i le iai o se auala faapitoa e faatulaga ai le tino lea e oo ai ina lē lagonaina le vevela tele po o le mālūlū tele. . . . O le tagata e faia le yoga e mafai ona vaai ma lagonaina mamao mea . . . E mafai foʻi ona iloa manatu o isi e aunoa ma le talanoa atu iā i latou i le auala e masani ai. . . . E mafai foʻi e le tagata e faia le yoga ona faia lona tino ina ia lē iloa mai e isi.”

O le taoto o le tagata o loo faia le yoga i luga o fao maamaai po o le savali i luga o maa vevela e ono foliga mai e na o ni faiga faatogafiti i nisi ae o se mea ula i isi. Peitaʻi o mea ia e masani ona tutupu i Initia, e pei o le tū i le vae e tasi a o faataupupula saʻo atu i le la mo le faitau itula ma le puleaina o le mānava lea e mafai ai ona tanumia se tagata i oneone mo ni vaitaimi uumi. Iā Iuni 1995, na lipotia mai ai e le Times of India e faapea o se teineitiiti e tolu ma le ʻafa tausaga lona matua na taoto ua lē lagona se mea pei ua oti a o faataga se taavale e silia ma le 1,600 pauna le mamafa e alu atu i luga o lona manava. Na faateʻia le anoano o tagata na iai, ina ua ala o ia e aunoa ma se mea na leaga. Na faaopoopo mai le lipoti e faapea: “O le malosi atoatoa lea o faiga o le yoga.”

E mautinoa, e leai se tagata soifua e mafai ona faia se tasi o nei mea. O lea la, e tatau ona fesili ifo se Kerisiano: O le ā ua faaalia e nei mea uiga ese sa tutupu? Pe e mai iā Ieova le Atua, “le Silisili ese i le lalolagi uma,” pe e mai i se isi puna? (Salamo 83:18) O loo manino le Tusi Paia i lenei manatu. Ina ua toetoe lava ulu atu tagata Isaraelu i le Nuu o le Folafolaga, lea na nofoia e tagata Kanana, na taʻu atu e Ieova i le fanauga a Isaraelu e ala iā Mose e faapea: “Aua neʻi e faaaʻoaʻo ona fai e pei o mea inosia a ia nuu.” O ā “mea inosia”? Na lapataʻi Mose faasaga i “se fai togafiti faataulaitu, o se iite i ao o le lagi, po o se saili faailoga, po o se taulaitu.” (Teuteronome 18:9, 10) O nei mea e inosia e le Atua ona o galuega a temoni ma galuega a le tino agasala.—Kalatia 5:19-21.

E Lē o se Mea e Ao Ona Faia e se Kerisiano

Po o ā lava manatu o i latou o loo aʻoaʻoina le soifua mālōlōina e faatatau i lea mataupu, o le yoga ua lē na o se faamalositino. Ua taʻua e le tusi Hindu Manners, Customs and Ceremonies mea na tutupu i tagata e toʻalua na amata ona aʻoaʻoina le yoga e ala i le taʻitaʻiga a se taʻitaʻi lotu faa-Hinitū. Ua faapea mai le tasi: “Sa ou faia taumafaiga e sili aʻe i mea e mafaia e le tagata e taofia ai laʻu manava i le umi ou te mafaia ai, ma faatoʻā manava lava pe a ou faalogo atu o le a ou matapogia. . . . I se tasi aso i le tutonu o le lā i le aoauli, sa ou manatu ai na ou vaaia le susulu malosi o le masina lea na foliga mai o loo gaoioi ma e maluelue mai i le tasi itu i le isi itu. O le isi taimi sa ou manatu ai o loo ufitia aʻu i se ao uliuli i le taimi o le tutonu o le lā. Sa matuā fiafia lava lē na faatonutonuina aʻu ina ua ou faamatala atu iā te ia nei vaaiga. . . . Na ia faamautinoa mai iā te aʻu faapea e lē o toe umi se taimi, ae tatau loa ona oo iā te aʻu nisi vaaiga e faateʻia ai ona o loʻu tuutoina.” Na faamatala mai e le tamāloa lona lua e faapea: “Na ia faamalosia aʻu ou te faataupupula atu i le lagi i aso uma e aunoa ma le emo o oʻu mata po o le suia o loʻu tulaga. . . . O nisi taimi ou te manatu ai o loo oʻu vaaia aloiafi i le ʻea; i isi taimi e foliga mai ai o loo oʻu vaaia ni mea lapotopoto e mumū i le lagi faapea ma isi fetu. Sa matuā fiafia lava loʻu faiaʻoga i le taulau o aʻu taumafaiga.”

O vaaiga ia e lē masani ai e mautinoa e manatu taʻitaʻi lotu Hinitū o ni iʻuga talafeagai ia e taʻitaʻia atu ai i le sini moni o toleniga o le yoga. Ioe, o le sini autū o le yoga o le mea e taʻua o le moksha, lea e faamatalaina o le tuufaatasia ma se agaga sili e leai ni ona uiga māfana. O loo faamatalaina o le “taofia (ma le loto i ai) o manatunatuga o le mafaufau.” Ua manino le feteenaʻi o lenei faiga ma le sini o loo faatulaga mo Kerisiano, o loo fautuaina e faapea: “Ia outou tuuina atu o outou tino i le Atua, o le taulaga ola, ma le paia, ma le malie, o le mea lea e tatau ai ona outou faia. Aua foi tou te amio faatasi ma lenei lalolagi, a e peitai ia liliuina i le toe fuataiina o outou loto [mafaufau], ina ia outou suesue pe se a le finagalo o le Atua, o mea ua lelei, ma le malie, ma le atoatoa.”—Roma 12:1, 2.

O le filifiliga o le faia o faamalositino o se filifiliga a le tagata lava ia. Peitaʻi, o le a puipuia e Kerisiano i latou lava mai le faaleagaina o la latou faiā ma Ieova le Atua e so o se mea, po o le faamalositino, ʻai, inu, laʻei, faafiafiaga, po o se isi lava mea. (1 Korinito 10:31) Mo i latou la o loo faia faamalositino mo le mauaina o se soifua mālōlōina, e tele ni auala o loo iai e lē o aafia ai ia lamatiaga o faiga faataulāitu ma le fesootaʻi atu i agaga leaga. E ala i le ʻalofia o faiga ma talitonuga ia e tupuga mai i lotu sesē, e tatou te mafai ai ona tepa taulaʻi atu i faamanuiaga a le Atua o se faiga fou amiotonu o mea, lea o le a mafai ona tatou olioli ai i se ola lelei atoatoa i le tino ma le mafaufau e faavavau.—2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:3, 4.

[Ata i le itulau 22]

E toʻatele ua olioli i faamalositino lelei ia e lē o aofia ai le fesootaʻi atu i faiga faaagaga