Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faaa‘oa‘o i le Faia‘oga Sili

Ia Faaa‘oa‘o i le Faia‘oga Sili

Ia Faaaʻoaʻo i le Faiaʻoga Sili

“Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo . . . , ia outou aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.”—MATAIO 28:19, 20.

1, 2. (a) O faapefea lo tatou tulaga i le avea ma faiaʻoga? (e) Pe a faatatau i le aʻoaʻo atu, o le ā se tiute tauave tutasi o loo i Kerisiano moni?

PO O oe o se faiaʻoga? Po o le a lava le tulaga, o i tatou uma lava o ni faiaʻoga. So o se taimi lava e te avatu ai ni taʻiala i se tagata faimalaga ua sē, pe faasino atu i se tasi lua te galulue faatasi le auala e fai ai se galuega patino, po o le faamatala i se tamaitiiti o le auala e nonoa ai ona seevae, o lenā ua e aʻoaʻo atu. O le fesoasoani atu i se tasi i auala faapena e aumaia ai se lotomalie, a ea?

2 O loo i Kerisiano moni se tiute tauave tutasi e faatatau i le aʻoaʻo atu. Ua tofia i tatou e ‘fai tagata ma soo . . . , aʻoaʻo atu ia te i latou.’ (Mataio 28:19, 20) E iai foʻi avanoa tatou te aʻoaʻo atu ai i totonu o le faapotopotoga. E tofia tane agavaa e auauna o ni “leoleo atoa ma aʻoaʻo,” ma le fuafuaga ina ia ati aʻe le faapotopotoga. (Efeso 4:11-13) I a latou gaoioiga faa-Kerisiano i aso taʻitasi, e avea ai foʻi fafine matutua ma “aʻoaʻo i mea lelei” i fafine talavou. (Tito 2:3-5) O loo uunaʻia i tatou uma lava ina ia faalaeiau i aumea talitonu, ma e mafai ona tatou utagia lenā apoapoaʻiga e ala i le faaaogā o le Tusi Paia e ati aʻe ai isi. (1 Tesalonia 5:11) Maʻeu se faaeaga faapitoa o le avea ma faiaʻoga o le Afioga a le Atua, ma tufa atu aogā faaleagaga lea e mafai ona iai aogā tumau!

3. E mafai faapefea ona tatou faaleleia lo tatou uigā o ni faiaʻoga?

3 E mafai la faapefea ona faaleleia i tatou e avea o ni faiaʻoga uigā? O le vaega autū lava, e ala i le faaaʻoaʻo i le Faiaʻoga Sili, o Iesu. Peitaʻi, e ono tomanatu nisi, ‘E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Iesu?’ ‘O ia sa lelei atoatoa.’ E moni, e lē mafai ona avea i tatou ma faiaʻoga lelei atoatoa. Peitaʻi, po o a lava o tatou tomai, e mafai lava ona fai le mea e sili tatou te mafaia e faataʻitaʻia ai le auala sa aʻoaʻo atu ai Iesu. Seʻi tatou talanoaina pe faapefea ona tatou faataʻitaʻia nisi o ana auala se fā—o le faafaigofie, o fesili uigā, o fefulisaʻiga i manatu e lelei ma aogā, ma talafaatusa talafeagai.

Ia Faafaigofie

4, 5. (a) Aiseā e avea ai le faafaigofie, o se vaega tāua o upu moni o le Tusi Paia? (e) Ina ia faafaigofie le aʻoaʻo atu, aiseā e tāua ai le uaʻi atu i upu ma faaupuga e tatou te faaaogāina?

4 O upu moni faavae o le Afioga a le Atua e lē lavelave. I lana tatalo, na fetalai Iesu: “Ou te faafetai ia te oe, loʻu Tamā e, . . . ina ua e nanā ia mea i e popoto ma e atamamai, a ua faaalia atu ia mea i tama valevale.” (Mataio 11:25) Ua faaalia e Ieova ana fuafuaga iā i latou e faamaoni ma loto maulalo. (1 Korinito 1:26-28) O lea la, o le faafaigofie, o se vaega tāua lea o upu moni o le Tusi Paia.

Pe a e faia se suʻesuʻega faale-Tusi Paia i se aiga po o le faia o ni toe asiga i tagata fiafia, e mafai faapefea ona faafaigofie lau aʻoaʻo atu? Ia, o le ā na tatou aʻoaʻoina mai i le Faiaʻoga Sili? Ina ia faamautinoa ua malamalama lana ʻaufaalogologo, o le toʻatele o i latou e “lei aʻoaʻoina . . . ma le valelea,” sa faaaogā e Iesu le gagana faigofie sa mafai ona latou malamalama ai. (Galuega 4:13) O le manaʻoga muamua lava la mo le faafaigofie ona aʻoaʻo atu, o le uaʻi atu lea i upu ma faaupuga tatou te faaaogāina. E lē manaʻomia ona tatou faaaogā ni upu po o ni faaupuga maotua e faatalitonu ai isi i upu moni o le Afioga a le Atua. O na ituaiga ‘faaupuga maotua’ e ono faapogaia ai le matamuli, aemaise lava iā i latou e lē lelei aʻoaʻoga ma leai se tomai. (1 Korinito 2:1, 2) Ua faaalia i le faaaʻoaʻoga a Iesu e faapea, o upu faigofie e filifilia ma le faaeteete, e mafai ona uigā ai le faaooina atu o le upu moni.

6. E faapefea ona tatou ʻalofia le lofia o se tagata aʻoga o le Tusi Paia i le anoanoaʻi o faamatalaga?

6 Ina ia faafaigofie le aʻoaʻo atu, e ao foʻi ona tatou faaeteete e ʻalofia le lofitūina o se tagata aʻoga o le Tusi Paia i le tele o faamatalaga. Sa amanaʻia e Iesu mea e gata ai le malamalama o ona soo. (Ioane 16:12) E ao foʻi iā i tatou ona amanaʻia mea e gata ai le iloa o le tagata aʻoga. Mo se faaaʻoaʻoga, pe a taulimaina se suʻesuʻega i le tusi o Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau, e lē manaʻomia ona tatou faamatalaina mea uma. * E lē manaʻomia foʻi ona faananati le talanoaina o faamatalaga, e pei e foliga mai o le tele o manatu e talanoaina o le mea sili lea ona tāua. Na i lo lenā, e atamai ona fua le faiga o le suʻesuʻega i manaʻoga ma tomai o le tagata aʻoga. O lo tatou sini o le fesoasoani i le tagata aʻoga ina ia avea ma soo o Keriso ma se tagata tapuaʻi iā Ieova. E manaʻomia ona tatou faaalu po o le ā lava le taimi e manaʻomia e fesoasoani ai i tagata aʻoga fiafia, ina ia malamalama lelei i mea o ia aʻoaʻoina. O le faia faapea, e ono pāʻia ai lona loto ma uunaʻia ai o ia e faatino.—Roma 12:2.

7. O ā fautuaga e mafai ona fesoasoani iā i tatou ina ia faafaigofie ai le aʻoaʻo atu pe a tatou taulimaina lauga i le faapotopotoga?

Pe a tatou taulimaina lauga i le faapotopotoga, aemaise lava pe a iai ni tagata fou i le aofia, e faapefea ona tatou talanoa atu i ni “upu matala”? (1 Korinito 14:9) Mafaufau i fautuaga nei e tolu e mafai ona fesoasoani mai. Muamua, ia faamatala so o se faaupuga e lē masani ai o le a e faaaogāina. O lo tatou malamalamaga e faatatau i le Afioga a le Atua, ua mafai ai ona tatou maua ni faaupuga patino. Pe a tatou faaaogā faaupuga e pei o “le auauna faamaoni ma le mafaufau,” o “isi mamoe,” ma “Papelonia le Aai Tele,” e ono manaʻomia ona tatou faamatalaina i ni faaupuga faigofie ina ia manino ai le uiga. Lona lua, ʻalofia le tele o upu. O le tele naʻuā o upu, o le soona faaaogā o faaupuga maotua, e ono taofia ai le fiafia o le aofia. E manino lelei pe a ʻalofia le faaaogāina o upu ma faaupuga e lē manaʻomia. Lona tolu, aua le taumafai e faaaofia le talanoaina o le tele o manatu. Tatou te ono maua le tele o manatu lelei i a tatou saʻiliʻiliga loloto. Peitaʻi e sili atu ona lelei le faatulaga o le mataupu i ni nai manatu autū, faaaogā tau o faamatalaga e lagolagoina ai manatu ma e mafai ona talanoaina i le taimi faatulagaina.

Faaaogāina ma le Uigā o Fesili

8, 9. E mafai faapefea ona tatou filifilia se fesili e fetuunaʻi i mea e fiafia i ai le tagata e ona le fale? Aumai ni faaaʻoaʻoga.

8 Manatua sa telē le tomai o Iesu i le faaaogāina o fesili, ina ia mafai e ona soo ona faamatala mai mea sa i o latou mafaufau, ma ia faagaeetia ma toleni o latou manatunatuga. O le faaaogāina o fesili, sa pāʻia ma faagaeetia ai o latou loto. (Mataio 16:13, 15; Ioane 11:26) E mafai faapefea ona tatou pei o Iesu, i le uigā o le faaaogāina o fesili?

Pe a talaʻi mai lea fale i lea fale, e mafai ona tatou faaaogā fesili e faagaee ai le fiafia, ma saunia ai le auala mo i tatou e talanoa ai e faatatau i le Malo o le Atua. E mafai faapefea ona tatou filifilia se fesili e fetaui ma mea e fiafia i ai le tagata e ona le fale? Ia vaavaai solo. A o faalatalata atu i le fale, autilo atu i le siʻomaga. Pe o iai ni meataalo a tamaiti i tafatafāfale, e taʻu mai ai e iai tamaiti i le aiga? Afai o le tulaga lenā, tatou te ono fesili atu, ‘Pe sa e tau manatu ea pe o le a faapeʻī le tulaga o le lalolagi i le taimi e matutua ai lau fanau?’ (Salamo 37:10, 11) Pe e tele ni loka o iai i le faitotoʻa i luma, pe o iai se faailoilo e alu i le uila e faigofie ai ona iloa tagata gaoi? E tatou te ono fesili atu foʻi: ‘Pe e te manatu ea o le a iai se taimi o le a tatou lagonaina ai le saogalemu i o tatou aiga ma luga o le alatele?’ (Mika 4:3, 4) Pe o iai se auala faapitoa mo nofoa faataavalevale? Atonu tatou te fesili atu: ‘Pe o le a iai ea se taimi o le a fiafia ai tagata soifua uma i le soifuaga mālōlōina?’ (Isaia 33:24) E maua le tele o fautuaga i le tusi Le Auala e Amata ma Faaauau ai Talanoaga Faale-Tusi Paia. *

10. E mafai faapefea ona tatou faaaogā fesili ina ia “utufia mai ai” manatu ma lagona o le loto o le tagata aʻoga, peitaʻi o le ā e ao ona tatou manatua?

10 E faapefea ona uigā lo tatou faaaogāina o fesili a o faia se suʻesuʻega faale-Tusi Paia? I le lē pei o Iesu, e lē mafai ona tatou iloa mea o loo i loto o tagata. Peitaʻi, o fesili e faautauta ae e fetālaʻi e mafai ona fesoasoani iā i tatou e “utufia mai ai” manatu ma lagona o loto o tagata aʻoga. (Faataoto 20:5) Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi faapea o lea tatou te suʻesuʻeina le mataupu “Le Pogai e Maua ai le Fiafia pe a Ola i se Olaga Amio Atua,” i le tusi o Le Poto. O loo talanoaina ai le silafaga a le Atua i le lē faamaoni, faitaaga, ma isi mataupu. E ono tali saʻo mai e le tagata aʻoga le fesili tusia, peitaʻi pe e ioe iai i mea ua ia aʻoaʻoina? Tatou te ono fesili atu ‘Pe e talafeagai ma lou manatu le silafaga a Ieova i ia mataupu?’ ‘E faapefea ona e faatatauina nei mataupu silisili o le Tusi Paia i lou olaga?’ Peitaʻi, ia aua neʻi galo le manaʻoga ina ia faaaloalo i le tulaga aloaʻia o le tagata aʻoga. Tatou te lē mananaʻo e fai atu fesili e faaluma pe taʻufaatauvaaina ai le tagata aʻoga.—Faataoto 12:18.

11. O ā auala e mafai ona faaaogā ai ma le uigā fesili e failauga i le lautele?

11 E mafai foʻi e failauga i le lautele ona faaaogā ma le uigā ia fesili. O fesili faatupu manatu—o fesili ia tatou te lē faatalitalia la tatou ʻaufaalogologo e tali leotele mai i ai—e mafai ona fesoasoani i se aofia e manatunatu ma fefulifulisaʻi ai. Sa faaaogā mai lea taimi i lea taimi e Iesu fesili faapena. (Mataio 11:7-9) E faaopoopo atu i lenā, pe a uma le faatomuaga, e ono faaaogā e se failauga ni fesili e faatulaga ai manatu autū o le a talanoaina. E ono faapea mai: “I la tatou talanoaga i le asō, o le a tatou talanoaina ai tali i fesili nei . . .” I le faaiʻuga, e mafai ona ia faasino atu i na fesili ina ia autalu ai manatu autū.

12. Aumai se faaaʻoaʻoga e faaalia ai pe faapefea i se toeaina Kerisiano ona faaaogā ni fesili, e fesoasoani ai i se aumea talitonu ina ia maua faamāfanafanaga mai i le Afioga a le Atua.

12 I la latou galuega faaleoleo mamoe, e mafai e toeaina ona faaaogā fesili e fesoasoani ai i se tagata “loto iti” ia faamāfanafanaina i le Afioga a Ieova. (1 Tesalonia 5:14) Mo se faaaʻoaʻoga, ina ia fesoasoani i se tasi ua lagona le lotomafatia, e ono tataʻi atu e se toeaina ia manatu i le Salamo 34:18. O loo faapea mai: “Ua latalata mai Ieova i e ua loto momomo; ua ia faaola foi i e ua loto nutimomoia.” Ina ia faamautinoa ua iloa e le tagata ua lotovaivai pe faapefea ona faatatauina lenei manatu iā te ia, e ono fesili atu le toeaina. ‘O ai lea o loo latalata i ai Ieova? E iai ni taimi e te lagona ai le “loto momomo” ma le “loto nutimomoia”? Afai, e pei ona fai mai le Tusi Paia, o loo latalata Ieova i tagata faapena, pe e lē o lona uiga ea e latalata mai o ia iā te oe?’ O se faamautinoaga alofa faapena e mafai ona toe faaola ai le agaga o se tasi ua lotovaivai.—Isaia 57:15.

Fefulisaʻiga o Manatu e Lelei ma Aogā

13, 14. (a) E faapefea ona tatou ono fefulifulisaʻi ma se tasi e faapea mai e lē talitonu i se Atua e lē mafai ona ia vaai atu i ai? (e) Aiseā tatou te lē faatalitalia ai e faapea o le a faatalitonuina tagata uma lava?

13 I la tatou faiva, tatou te mananaʻo ia pāʻia loto i fefulisaʻiga talafeagai ma faatalitonuina ai. (Galuega 19:8; 28:23, 24) Pe o lona uiga ea e ao ona tatou faamasani e faaaogā mataupu faigatā ina ia mafai ona faatalitonuina isi e faatatau i upu moni o le Afioga a le Atua? E leai. E lē tau manaʻomia fua ona faafaigatā ia fefulisaʻiga aogā o manatu. O fefulifulisaʻiga aogā o manatu e avatu i se auala faigofie e sili atu ona aogā. Manatu i se faaaʻoaʻoga.

14 E faapefea ona tatou tali atu pe a faapea mai se tasi o ia e lē talitonu i se Atua e lē mafai ona ia vaai i ai? E ono mafai ona tatou fefulifulisaʻi i le tulafono masani o le pogai ma aafiaga. Pe a tatou mātauina se aafiaga, tatou te ioe e tatau ona iai se pogai. Tatou te ono faapea atu: ‘Pe a faapea o loo e i se vaipanoa valevalenoa ae teʻi ua e tau i se fale ua lelei lona fausiaina ma ua iai taumafa ua saunia lelei (aafiaga), e faigofie ona e manatu e iai se tasi (pogai) na fausia lenā fale ma faatumuina i taumafa. E faapena foʻi la, pe a tatou vaai i faamaoniga i le faatulagaina o le natura ma le anoanoaʻi o taumafa o loo “iai” i le lalolagi (aafiaga), pe ua lē talafeagai ea ona manatu e tatau ona iai se Tasi (pogai) na saunia ia mea?’ E faigofie lava le faamatalaga a le Tusi Paia: “Auā e taitasi fale ma saunia e se tasi; a o le na te saunia mea uma lava o le Atua lea.” (Eperu 3:4) Peitaʻi, e tusa lava po o le a le lelei e iai i le fefulisaʻiga o manatu, ae e lē o tagata uma o le a faatalitonuina. Ua faamanatu mai e le Tusi Paia e faapea e na o i latou lava “ua saunia” o le a avea ma ē e talitonu.—Galuega 13:48; 2 Tesalonia 3:2.

15. O ā auala o fefulisaʻiga e mafai ona tatou faaaogāina e faamatilatila ai uiga ma ala o Ieova, ma o ā faaaʻoaʻoga e lua e faataʻitaʻia ai le auala e tatou te ono faaaogāina ai na fefulisaʻiga?

15 I la tatou aʻoaʻo atu, po o i le faiva i le fanua pe i le faapotopotoga, e mafai ona tatou faaaogāina fefulisaʻiga o manatu lelei ma aogā e faamatilatila ai uiga ma ala o Ieova. E faapitoa lava ona aogā le fefulisaʻiga i manatu lelei ma aogā lea e masani ona faaaogā e Iesu o le ‘e le sili ea.’ (Luka 11:13; 12:24) E faavae i eseesega, o le ituaiga fefulisaʻiga lenei e mafai ona maua ai se faagaee loloto. Ina ia faaalia le lē fetaui o le aʻoaʻoga i le afi i seoli, tatou te ono faapea atu: ‘E leai se tamā alofa na te faasalaina lona atalii e ala i le tuu o le lima o le tamaitiiti i le afi. E lē sili atu ea la ona inosia e lo tatou Tamā faalelagi agaalofa ia le manatu o le afi i seoli!’ (Ieremia 7:31) Ina ia aʻoaʻo atu e manatu mai Ieova i ana auauna taʻitoʻatasi, e tatou te ono faapea atu: ‘Afai e silafia e Ieova le faitau piliona o fetu i o latou igoa, e lē sili ea la ona ia manatu mamafa i tagata o ē alolofa atu iā te ia ma na faatauina i le toto tāua o lona Alo!’ (Isaia 40:26; Galuega 20:28) O fefulisaʻiga malolosi faapena e mafai ona fesoasoani iā i tatou ia pāʻia loto o isi.

Talafaatusa Talafeagai

16. Aiseā e aogā ai talafaatusa i le aʻoaʻo atu?

16 O talafaatusa uigā e pei o mea e faamanogi ai taumafa, e mafai ona logolelei ai i isi la tatou aʻoaʻo atu. Aiseā e aogā ai talafaatusa i le aʻoaʻo atu? Na mātauina e se tasi faiaʻoga e faapea: “O le tomai e mafaufau ai e aunoa ma se faaataataga o mea i le mafaufau, o se tasi lenā o mea e sili ona faigatā i le tagata ona fai.” O talafaatusa e tāmauina ata uigā i o tatou mafaufau, e fesoasoani iā i tatou ia malamalama i manatu fou. Sa matilatila Iesu i lona faaaogāina o talafaatusa. (Mareko 4:33, 34) Seʻi o tatou iloiloina pe mafai faapefea ona tatou faaaogāina lea ituaiga auala tau aʻoaʻo atu.

17. O ā mea autū e fā e uigā ai se talafaatusa?

17 E mafai faapefea ona uigā se talafaatusa? Muamua, e ao ona talafeagai ma le aofia, ia faaaogā mea e faigofie ona malamalama i ai le aofia. Tatou te manatua sa filifilia e Iesu le tele o ana talafaatusa mai i mea o le olaga i aso faisoo o lana ʻaufaalogologo. Lona lua, e ao i se talafaatusa ona fetaui lelei ma le manatu o loo talanoaina. Afai e lē fetaui le faatusatusaga, atonu o le a iʻu ina faatosina ese e le talafaatusa le ʻaufaalogologo. Lona tolu, e ao ona aua le faaaofiaina ai i le talafaatusa mea e lē manaʻomia. Ia manatua sa saunia e Iesu mea patino sa manaʻomia ae tuu ese mea e leʻi manaʻomia. Lona fā, pe a tatou faaaogā se talafaatusa, e ao ona tatou faamautinoa ia manino le faatatauga. A lē faia faapea, e ono lē mafai e nisi ona faatatauina manatu sa talanoaina i le talafaatusa.

18. E mafai faapefea ona tatou maua talafaatusa talafeagai?

18 E mafai faapefea ona tatou mafaufauina ni talafaatusa talafeagai? E lē manaʻomia ona tatou faaalu le taimi e mafaufau ai i ni tala lavelave. E mafai ona matuā uigā talafaatusa pupuu. Na o le tau lava o le manatunatu i ni faaaʻoaʻoga o le manatu o loo talanoaina. Mo se faataʻitaʻiga, seʻi faapea o loo tatou talanoaina le mataupu i le faamagaloga a le Atua, ma tatou te mananaʻo e faataʻitaʻi le manatu o loo maua i le Galuega 3:19, lea o loo faapea mai e “sōloiesea” e Ieova a tatou agasala. O lenei faaupuga o se gagana faafaatusa manino, peitaʻi o le ā se faaaʻoaʻoga fetaui e mafai ona tatou faaaogā e faataʻitaʻia ai le manatu—o se solo? se omomi? Tatou te ono faapea atu: ‘Pe a faamagalo e Ieova a tatou agasala, na te soloiesea e pei ua ia faaaogā se omomi (po o se solo).’ O le a lē faigatā ona malamalama i le manatu o se talafaatusa faigofie faapena.

19, 20. (a) O fea e mafai ona tatou maua ai talafaatusa lelei? (e) O ā ni faaaʻoaʻoga o talafaatusa uigā o loo lomia i a tatou lomiga? (Tagaʻi i le pusa.)

19 O fea e mafai ona e maua ai ni talafaatusa talafeagai, e aofia ai mea moni na tutupu i le soifuaga? E mafai ona maua mai i lou lava soifuaga po o talaaga eseese ma mea na tutupu i aumea talitonu. E mafai foʻi ona filifilia talafaatusa mai i isi puna, e aofia ai mea e leai ni ola ma mea e ola, o mea i totonu o le aiga, ia po o ni mea o loo tutupu ma o loo iloa e tagata uma o le vaipanoa. O le auala i le mauaina o talafaatusa lelei o le mataala, ʻmatamata ma le faaeteete’ i mea tutupu i aso faisoo i lo tatou siʻomaga. (Galuega 17:22, 23) Na faamatalaina i se tasi o tusi e faatatau i le tautala atu i le lautele e faapea: “O le failauga o lē e mātauina le soifuaga faaletagata ma ana galuega eseese, talanoa ma ituaiga eseese uma o tagata, e tagaʻi totoʻa i mea ma tuufesili seʻia oo ina malamalama i ai, e mafai ona ia maua le anoanoaʻi o mea faafaatusa lea e mafai ona ia faaaogāina pe a manaʻomia.”

20 E iai le isi puna manino e maua mai ai talafaatusa uigā—Le Olomatamata, Ala Mai!, ma isi lomiga o loo saunia e Molimau a Ieova. E anoanoaʻi mea e mafai ona e aʻoaʻoina mai i le mātauina o le auala o loo faaaogā ai e nei lomiga talafaatusa. * Seʻi fai ma faaaʻoaʻoga, le talafaatusa o loo faaaogā i le palakalafa e 11 o le mataupu e 17 i le tusi o Le Poto. O loo faatusatusa ai le eseese o uiga o tagata i le faapotopotoga, i le anoanoaʻi o taavale eseese o loo tou faimalaga faatasi i luga o le auala. O le ā na aogā ai? Mātau e faavae i mea e tutupu i aso faisoo, e fetaui lelei ma le manatu o loo talanoaina, ma e manino le faatatauina. Tatou te ono faaaogāina talafaatusa e maua mai i lomiga i la tatou aʻoaʻo atu, atonu pe fetuunaʻi i manaʻoga o se tagata aʻoga o le Tusi Paia ia pe ina ia faaaogā foʻi i se lauga.

21. O ā taui e maua mai i le avea ma faiaʻoga uigā o le Afioga a le Atua?

21 E anoanoaʻi taui i le avea ai ma faiaʻoga uigā. Pe a tatou aʻoaʻo atu, ua tatou fetufaaʻi ma isi; ua tatou faaaogā se vaega o lo tatou malosi e fesoasoani ai iā i latou. O le foaʻi atu faapena e maua ai le fiafia, auā fai mai le Tusi Paia: ‘E sili le manuia po o le fiafia o le na te foai atu, i le manuia o le na te talia mai.’ (Galuega 20:35) Mo faiaʻoga o le Afioga a le Atua, o lenā fiafia, o le olioli lea i le iloaina o loo tatou tufaina atu se mea moni ma e tumau ona aogā—le upu moni lea e faatatau iā Ieova. E mafai foʻi ona iā i tatou le lotomalie lea e maua mai i le iloaina o loo tatou faaaʻoaʻo i le Faiaʻoga Sili, o Iesu Keriso.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 6 Lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 9 Tagaʻi i le vaega “Faatomuaga e Faaaogā i le Faiva i le Fanua,” i le itulau 2-7.—Lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 20 Ina ia maua ni faaaʻoaʻoga, tagaʻi i le Watch Tower Publications Index 1986-2000, i lalo o le “Talafaatusa.” (Illustrations)—Lomia i le tele o gagana e Molimau a Ieova.

Pe E te Manatua?

• E faapefea ona faafaigofie la tatou aʻoaʻo atu pe a tatou taulimaina se suʻesuʻega faale-Tusi Paia i le aiga? Pe a tauaaoina se lauga i le faapotopotoga?

• E faapefea ona uigā la tatou faaaogāina o fesili pe a talaʻi mai lea fale i lea fale?

• Tatou te ono faaaogāina faapefea fefulisaʻiga i manatu lelei ma aogā e faamatilatila ai uiga ma ala o Ieova?

• O fea e mafai ona tatou maua mai ai ni talafaatusa talafeagai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa/Ata i le itulau 23]

E te Manatua Talafaatusa Nei?

O loo faamatalaina i inei nisi o talafaatusa uigā. Aiseā e lē suʻe ai lomiga e pei ona taʻua ma mātau le auala o loo fesoasoani ai le talafaatusa e faamamafa le manatu o loo talanoaina?

• E faapei o le tagata tomai e tāfiti i le ʻea po o se alii ma se tamaʻitaʻi faasee i totonu o se malae aisa, o i latou o saʻili atu e ati aʻe se faaipoipoga taulau manuia e faalagolago tele i le lelei o se paaga.—Le Olomatamata, Me 15, 2001, itulau 16.

• O le faailoaina o ou manatu e tai pei o le togiina atu o se polo. E mafai ona e togiina atu faalemu, po o le matuā liaʻi atu foʻi i se malosi lea e mafai ona faamanuʻalia ai.—Ala Mai!, Aperila–Iuni 2001, itulau 10.

• O le faamasani e faaali atu le alofa e pei o le aʻoaʻoina o se gagana fou.—Le Olomatamata, Fepuari 15, 1999, itulau 18, 22-23.

• O le aogā o faiga faataulāitu i temoni e tutusa ma le aogā o le maunu i tagata tulimanu.Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau, itulau 111.

• O le laveaʻiina e Iesu o fanau a Atamu, e mafai ona faatusaina i se mauʻoa matamau o lē na totogia se aitalafu a se kamupani (sa faia e se pule lē faamaoni) ma toe tatala le falefaigaluega, ma toe manuia ai ona tagata faigaluega e toʻatele.—Le Olomatamata, Fepuari 15, 1991, itulau 13.

[Ata i le itulau 20]

O Kerisiano moni o faiaʻoga o le Afioga a le Atua

[Ata i le itulau 21]

E mafai e toeaina ona faaaogā fesili e fesoasoani ai i aumea talitonu ina ia maua faamāfanafanaga mai le Afioga a le Atua