Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O se Faamanuiaga le Iai o ni Tuaoi Lelei

O se Faamanuiaga le Iai o ni Tuaoi Lelei

O se Faamanuiaga le Iai o ni Tuaoi Lelei

“E sili ona lelei o lē lua te tuaoi ua latalata mai, i le uso e mamao.”—Faataoto 27:10.

NA FESILI se tagata atamai o le uluaʻi senituri iā Iesu: “O ai foi le tagata ma te tuaoi?” I le tali atu i ai na faapea atu Iesu, e lē o ai la te tuaoi, ae o le auala e avea ai o ia ma se tuaoi moni. Atonu e te masani i le faataʻitaʻiga a Iesu. E lausilafia e le toʻatele, se faataoto i se Samaria agalelei ma o loo faamauina i le Evagelia a Luka. O le auala lenei o loo faamatalaina mai ai e Iesu le tala:

“O le tasi tagata na alu ifo mai Ierusalema i Ieriko, ua maua o ia e tagata fao mea; ua latou toeseina ona ofu, ma fasi ia te ia, ua latou o, ua tuua o ia, ua tāli oti. Ua soona alu ifo le tasi ositaulaga i lea ala; ua iloa atu ia te ia, ona ui ane lea o ia i le tasi itu ala. Ua faapea foi le sa Levī, ua oo i lea mea, ua alu ane, ma matamata ai; ona ui ane foi lea o ia i le tasi itu ala. A o le tasi Samaria ua alu lana malaga, ua oo atu i le mea o i ai o ia, ua iloa o ia, ona mutimuti vale lea o lona alofa; ua alu atu, ma fusifusi i ona manua, ua liligi foi i ai le suāuu ma le uaina; ua faatietie ia te ia i lana lava manu, ma taʻitaʻi ia te ia i le fale talimalo, ma tausi ia te ia. O le taeao ua ia to ae ai tenari e lua, ma avatu i lē e pule i le fale talimalo, ua fai atu ia te ia, Ina e tausi ia te ia; ai se mea e te toe faatau ai, ou te taui atu ia te oe pe a ou toe sau. Pe ni a fa te oe, o ai so latou nei o le toatolu ua fai ma tagata la te tuaoi ma le na maua e tagata fao mea?”—Luka 10:29-36, LF.

Na foliga mai na malamalama le tagata atamai i le uiga o le faataoto. E aunoa ma se faatalatū na ia faailoa atu ai ma le saʻo e faapea o lē na avea ma tuaoi o le tagata na manuʻa: “O le na alofa atu ia te ia.” Ona faapea atu lea o Iesu iā te ia: “Ina alu ia, ma ia e faapea ona fai.” (Luka 10:37) Maʻeu se faataʻitaʻiga uigā o le avea ma tuaoi moni! Atonu e ono mafai ona uunaʻia foʻi i tatou e le faataoto a Iesu e fesili ifo iā i tatou lava: ‘O le ā le ituaiga o tuaoi e iai aʻu? Po o le lanu po o le atunuu ou te sau ai ua taaʻina ai aʻu e filifili po o ai oʻu tuaoi? Po o avea na vala ma auala ua faatapulaa ai loʻu fesoasoani atu i so o se tagata o loo oʻu vaai o tupu ai se faalavelave? Po o oʻu faia ni taumafaiga faaopoopo ina ia avea ai ma tuaoi lelei?ʼ

O Fea e Amata Ai?

Pe afai tatou te lagona le manaʻomia ona faaleleia o lenei tulaga, e tatau la ona tatou amata mai i o tatou uiga faalemafaufau. E tatau ona faaautū atu o tatou popolega i le avea ma tuaoi lelei. E mafai foʻi i lenei ona saosaolaumea i le iai o ni o tatou tuaoi lelei. I le toetoe lava atoa le lua afe tausaga ua mavae, na faamamafa atu ai e Iesu le mataupu silisili tāua i faiā faaletagata i lana Lauga taʻutaʻua i luga o le Mauga. Na ia faapea mai: “O mea uma foi tou te loto i ai ia faia e tagata ia te outou, ia faapea lava ona outou faia ia te i latou.” (Mataio 7:12) O le faaalia o le faaaloalo i isi, le faamamaluina ma le agalelei e faalaeiauina ai i latou e feagai ma oe i le auala lava lenā.

I le mataupu “Alofa i Lou Tuaoi,” o loo maua i le mekasini o le Nation Since 1865, na taʻua ai e Lise o sē na te faia ni lipoti ma o se tusitala foʻi, ni mea faigofie e mafai ona faia e atiina aʻe ai le agalelei i tuaoi. Na tusi mai: “Ou te manaʻo . . . ina ia aofia ai le tulaga fetausiaʻi i le anoanoaʻi o mea lelei laiti o loo faia e le tasi i le isi o loo la tuaoi, e pei o . . . le vaavaaia o tamaiti, ma le faatauina mai o se mea mai le faleoloa. Ou te manaʻo ina ia iai lenei faiā i se lalolagi ua faatupulaʻia ai le faaesea e le tasi o ia mai isi, lea ua lē malupuipuia ai vaipanoa ona o le mataʻu ma le solitulafono.” Ona ia faapea atili mai lea: “E ao lava ona iai se isi e amata ai. Ma atonu e lelei pe afai e amata mai i lē o loo lua tuaoi.”

O le mekasini o le Canadian Geographic na taʻua ai foʻi se manatu tāua e mafai ona fesoasoani i tuaoi e atiina aʻe se uiga lelei agaʻi i isi. Na tusia e le tusitala o Marni Jackson e faapea: “O tuaoi, e pei o tauaiga e faafesagaʻi i taimi uma o le olaga, e lē mafai ona e filifilia po o ai e fia avea ma ou tuaoi. E manaʻomia ai i nei faiā le faautauta, le gaoioi ma le magafagafa, ma le faapalepale.”

O Tuaoi Lelei e Lima Foaʻi

O le mea moni, o le toʻatele o i tatou e lē faigofie ona talanoa atu i tuaoi. Atonu e sili atu le faigofie ona ʻalofia le talanoa atu i ai ma faaesea i tatou lava. Peitaʻi, ua faapea mai le Tusi Paia “e sili le manuia o le na te foai atu, i lo le na te talia mai.” (Galuega 20:35) O lea la, o le tuaoi lelei e taumafai e faamasani atu i isi tagata o loo latou felataʻi. Na i lo le tau manaʻomia ona atiina aʻe o se faauōga māfana, e taumafai o ia mai lea taimi i lea taimi e fai atu na o ni faamatalaga pupuu, atonu pe amata i le na o se ataata po o se gaoioiga faaleuō.

E pei ona taʻua i luga, o le “anoanoaʻi o mea lelei laiti” e faia e tuaoi mo isi e tāua moni i le faavaeina ma le tausisia o se faiā lelei ma ni tuaoi. O lea, e lelei ai le saʻili o ni faailoaga laiti o le agalelei e mafai ona e faaalia atu i se tuaoi, auā o le a atiina aʻe e lenā mea se agaga o le felagolagomaʻi ma le fefaaaloaloaʻi. O le faia faapea o le a tatou mulimuli ai i le apoapoaʻiga faale-Tusi Paia: “Aua neʻi e faafiti se mea lelei i e ua tatau i ai, pe a ua e mafai ona faia.”—Faataoto 3:27; Iakopo 2:14-17.

O Tuaoi Lelei e Taliaina Mea ma le Lotofaafetai

O le a sili atu ona lelei pe afai tatou te faapea atu e taliaina ma le lotofaafetai e tagata uma le fesoasoani ma meaalofa. E faanoanoa ona e lē o le tulaga lea e masani ona i ai. O le tele o fesoasoani ma meaalofa sili ona lelei o loo ofoina atu, e talia mai ma le leai o se lotofaafetai lea e ono manatu ai lē o loo foaʻi atu ma le lotofaamaoni, ‘O le taimi mulimuli lea ou te toe faia ai!’ I nisi o taimi, o au taumafaiga uma e faafeiloaʻi ma talo atu faaleuō i ou tuaoi, atonu e tali mai i le na o le lue mai o le ulu.

Peitaʻi i le tele o tulaga, e lē faapea ona o le lē lotofaafetai o lē o loo tali mai, e ui e foliga mai e faapena. Atonu o lana aganuu e māfua ai ona ia faatalatū pe matamuli e faia faapea ma māfua ai ona pei e lē ano mai, ma foliga mai e lē faaleuō. O le isi itu, i lenei lalolagi lē lotofaafetai, atonu e manatu ai nisi tagata i lou faaleuō e ese, pe oo foʻi ina masalomia mea o loo uunaʻia ai oe. Atonu e latou te manaʻomia ai se faamautinoaga. O lea, o le faataatiaina o se faiā faaleuō atonu e alu ai le taimi ma ia onosai. Peitaʻi, o tuaoi o loo aʻoaʻoina le tomai e avea ma sē e limafoaʻi, o sē e talia ma le lotofaafetai o le a saosaolaumea i le iai o se uiga agalelei i tuaoi lea e toʻafilemu ma fiafia ai.

Pe a Tulaʻi Mai se Toʻatugā

O se tuaoi lelei o se faamanuiaga faapitoa lea e tāua pe a tulaʻi mai se mala. E iloa le agaga moni o le tuaoi agalelei i taimi o puapuaga. E tele tala e uiga i gaoioiga lē manatu faapito na faia e tuaoi i taimi faapena. O mala taatele o loo tutupu e foliga mai e uunaʻia ai e tuaoi i latou lava e lagolagosua ma tuuina atu i latou lava e fesoasoani mo isi. E oo lava i ē e feteenaʻi vaaiga i nisi o mea, o le a galulue faatasi.

Mo se faaaʻoaʻoga, na lipotia mai i le New York Times e faapea ina ua aafia Take i se mafuiʻe i le 1999, na faaalia ane e i latou na avea ma o latou fili masani le fesoasoani ma le agalelei. Na tusi Anna Stergiou o se tusitala Eleni i se nusipepa Atenai e faapea: “Na aʻoaʻoina i matou mo le tele o tausaga e ʻinoʻino i tagata Take. Ae o le ogaoga o o latou tigā na leai ai ma se tasi o i matou na fiafia. Na matou mafatia ma matou fetagisi, ma o le vaaia o pepe ua maliliu na pei ai e matafi ese atu lagona ʻinoʻino ia na iā i matou mo le tele o tausaga.” Ina ua taofia aloaʻia mai gaoioiga laveaʻi, na mumusu vaega laveaʻi mai Eleni e taofia le saʻilia pea o tagata o loo feola.

O le auai atu i se galuega laveaʻi pe a mavae se mala, e mautinoa o se gaoioiga e tāua ma le lototele mo tuaoi. E oo lava i le laveaʻiina mai o le ola o se tuaoi e ala i le lapataʻia o ia a o leʻi oo mai se mala, e mautinoa le manatu i ai o se gaoioiga sili ona tāua. E faanoanoa lava, ona ua faaalia mai i le talafaasolopito e faapea o i latou na lapataʻia tuaoi i se mala o loo sau e masani lava ona lē talileleia, ona o le taimi o le lapataʻiga, e lē o iai ni foliga vaaia o le mala o loo fotuaʻi mai. O i latou o loo faaleoina atu le lapataʻiga e masani ona fetaiaʻi ma teteega. E manaʻomia ai le maumauaʻi ma le faataulagaina totino o so o se tasi o loo taumafai e fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi, e lē o iloa lo latou tulaga lamatia o loo iai.

O le Gaoioiga Sili Ona Agalelei mo Tuaoi

I aso nei, o loo iai se mea e sili atu ona tāua na i lo o se mala faalenatura, o loo fotuaʻi mai i le fanau a tagata. O le gaoioiga lea o loo valoia mai a le Atua e Ona le Malosi Uma Lava e tafiesea le lalolagi o solitulafono, amioleaga, ma faafitauli o loo aofia ai. (Faaaliga 16:16; 21:3, 4) E lē o taumateina lenei mea o le a tupu, o se mea ua mautinoa! Ua naunau Molimau a Ieova e faailoa atu le poto manaʻomia i le tele o tagata e mafai ai, ina ia faasaoina mai i le mea e lē o toe umi ae tupu i lenei lalolagi fesouaʻiina. O le māfuaaga lenā ua latou auai ai ma le faamalolosi i la latou galuega ua lauiloa ai i le lalolagi atoa. (Mataio 24:14) Ua latou faia ma le lotomalilie, ona o lo latou alofa mo le Atua ma tuaoi.

O lea la, aua nei e faatagaina faiga faailoga tagata po o le ita e taofia ai oe mai le faalogo atu i Molimau a Ieova, pe a ō atu i lou fale pe talanoa atu foʻi ia te oe i se isi nofoaga. Ua latou taumafai e avea i latou ma tuaoi lelei. Ia talia lo latou ofoina atu o se suʻesuʻega faale-Tusi Paia iā te oe. Ia aʻoaʻoina le auala ua faamautinoa mai ai i tatou e le Afioga a le Atua e faapea ua lata mai se lumanaʻi o le a nonofo lelei uma ai tuaoi. I lenā taimi, e lē toe iai se faailogalanu, faailogalotu, po o le faailogatagata e faaleagaina ai le faiā fiafia lea o loo faanaunau moni i ai le toʻatele o i tatou.

[Ata i le itulau 6, 7]

E lelei pe a faia ni galuega agalelei i ou tuaoi

[Faamatalaga i Ata]

Globe: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.