Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Aogā o le “Septuagint” i Aso ua Mavae ma Aso Nei

Le Aogā o le “Septuagint” i Aso ua Mavae ma Aso Nei

Le Aogā o le “Septuagint” i Aso ua Mavae ma Aso Nei

NA FAIMALAGA mai Ierusalema se tamāloa maualuga Aitiope e agaʻi atu i lona aiga. A o ia ui atu i se auala i le toafa i lana kariota, na ia faitauina ai ma le leotele se tusi tāʻai faalelotu. O le faamatalaina o upu na ia faitauina na iai se aafiaga tele iā te ia lea na suia ai lona olaga i lenā taimi ma faasolo mai ai. (Galuega 8:26-38) Sa faitauina e lenei tamāloa le Isaia 53:7, 8 i le uluaʻi faaliliuga o le Tusi Paia—o le Septuagint faa-Eleni. Na faia se sao tāua o lenei faaliliuga i le faasalalauina atu o le feʻau o le Tusi Paia i le faagasologa mai o senituri, lea na taʻua o se faaliliuga o le Tusi Paia na suia ai le lalolagi.

O anafea ma o ā tulaga na sauniunia ai le Septuagint? Aiseā na manaʻomia ai lenei faaliliuga? O le ā le aogā na faamaonia le iai i le faasolo mai o senituri? Afai e iai, o le ā se mea e aʻoaʻoina mai e le Septuagint iā i tatou i aso nei?

Na Saunia mo Tagata Iutaia e Tautatala i le Faa-Eleni

I le 332 T.L.M. ina ua savalia e Alesana le Sili totonu o Aikupito ina ua mavae lona faaumatiaina o le aai o Foinie o Turo, na faafeiloaʻia ai o ia e pei o sē laveaʻi. O inā na ia faavaeina ai le aai o Alesania, o le ogatotonu o aʻoaʻoga a atunuu i aso anamua. I le faanaunau e faasalalau atu aganuu faa-Eleni i tagata na ola ai i nuu na faatoʻilaloina, na faaofi atu ai e Alesana le faa-Eleni o loo taatele (Koine) i lona malo tele.

I le senituri lona tolu T.L.M., na oo ai ina toʻatele le faitau aofaʻi o tagata Iutaia i Alesania. Na faimalaga atu i Alesania le toʻatele o tagata Iutaia na nofoia kolone o loo tūtū solo i fafo atu o Palesitina ina ua mavae le faaaunuua ai i Papelonia. O le ā le telē o le iloa e nei Iutaia o le gagana Eperu? Ua faapea mai le McClintock ma le Strong’s Cyclopedia: “E lauiloa e faapea ina ua toe foʻi Iutaia mai le tafeaga i Papelonia, na tele se vaega o le poto faa-Eperu anamua na leiloa atu, o le faitauina o tusi a Mose i sunako o Palesitina sa faamatalaina atu iā i latou i le gagana Kaletaia . . . E oo lava i tagata Iutaia o Alesania atonu na itiiti so latou poto i le faa-Eperu; o la latou gagana masani o le faa-Alesania Eleni.” E foliga mai la o Alesania o le nofoaga tonu lea na faaliliuina ai Tusitusiga Eperu i le faa-Eleni.

O Aristobulus, o se Iutaia na ola ai i le senituri lona lua T.L.M., na tusi e faapea o se faaliliuga o le Tulafono faa-Eperu na faaliliuina i le faa-Eleni ma na faamāeʻaina i le taimi o le nofoaiga a Ptolemy Philadelphus (285-246 T.L.M.). E eseese lava manatu i le mea sa uiga i ai Aristobulus i le “tulafono.” E manatu nisi sa na ona ia faasino atu i le Penetatuka, a o isi ua faapea mai atonu na mafaufau o ia i Tusitusiga Eperu uma.

Po o le ā lava le tulaga, e tusa ai o talatuu e pe ā ma le toʻa 72 tagata atamamai faapitoa Iutaia na aofia ai i le faaliliuina o uluaʻi faaliliuga tusitusia o le Tusi Paia mai le faa-Eperu i le faa-Eleni. Mulimuli ane, na amata ai ona faaaogā le numera 70 lea e lalata ane i ai. O lea, na taʻua ai loa le faaliliuga o le Septuagint, o lona uiga o le “70,” ma sa tusia i faailoga LXX, o le faa-Roma o le 70. I le faaiʻuga o le senituri lona lua T.L.M., na mafai ai ona faitauina Tusitusiga Eperu uma i le faa-Eleni.

Aogā i le Uluaʻi Senituri

Sa tele ina faaaogāina le Septuagint e tagata Iutaia sa tautatala i le faa-Eleni a o lumanaʻi ma ina ua oo foʻi i taimi o Iesu Keriso ma ona aposetolo. O le toʻatele o Iutaia ma tagata liulotu na faapotopoto i Ierusalema i le aso Penetekoso 33 T.A., sa ō mai i le itumalo o Asia, Aikupito, Lipua, Roma ma Kereta, o nuu ia sa tautatala o latou tagata i le faa-Eleni. E mautinoa, na masani ona latou faitau mai i le Septuagint. (Galuega 2:9-11) O lea, na faamaonia le tāua o lenei faaliliuga i le faasalalauina atu o le tala lelei o le malo i le uluaʻi senituri.

Mo se faaaʻoaʻoga, ina ua talanoa ma tagata mai Kurene, Alesania, Kilikia, ma Asia, na faapea atu le soo o Setefano: “Ona feau atu lea e Iosefa, ua aami i lona tama o Iakopo, atoa ma lona aiga uma lava, e toafitugafulu ma le toalima o tagata.” (Galuega 6:8-10; 7:12-14) I tusitusiga Eperu i le Kenese mataupu e 46 ua faapea mai o le aofaʻi o tauaiga o Iosefa e fitusefulu. Ae o loo faaaogā e le Septuagint le numera fitusefulu ma le lima. E foliga mai, sa sii mai e Setefano mai le Septuagint.Kenese 46:20, 26, 27.

A o malaga atu le aposetolo o Paulo i Asia Itiiti ma Eleni i lana malaga faamisionare lona lua ma le lona tolu, na ia talaʻi atu ai i le tele o tagata o Nuu Ese na matataʻu i le Atua ma “Eleni foi o e matatau i le Atua.” (Galuega 13:16, 26; 17:4) Na oo ina matataʻu nei tagata i le Atua po o le tapuaʻia o ia ona sa latou mauaina se poto e uiga iā te ia mai le Septuagint. I le talaʻi atu i nei tagata e tautatala i le faa-Eleni, sa masani ona sii atu pe toe faamatalaina e Paulo ni vaega o lenā faaliliuga.—Kenese 22:18; Kalatia 3:8.

Ua iai i Tusitusiga Kerisiano Eleni le pe ā ma le 320 mau e sii saʻo mai ma se aofaʻiga na tuufaatasi e pe ā ma le 890 mau sii ma mau faasino mai Tusitusiga Eperu. O le tele o mau nei e faavae mai le Septuagint. O le iʻuga, na avea mau ia na sii mai i lenā faaliliuga ae e lē mai i manusikulipi Eperu ma vaega o Tusitusiga Kerisiano Eleni. Maʻeu lē tāua o lenei mea moni na tupu! Na valoia e Iesu e faapea o le tala lelei o le Malo o le a talaʻia i le lalolagi ainā uma. (Mataio 24:14) Ina ia faataulauina lenei mea, o le a faatagaina ai e Ieova lana Afioga faagaeeina ina ia faaliliuina i gagana eseese ina ia faitauina e tagata i le lalolagi aoao.

Le Aogā i Aso Nei

O loo tumau pea ona aogā le Septuagint i aso nei ma o loo faaaogā e fesoasoani e faaalia ai mea sesē a le ʻausii tusi e aunoa ma le iloaina i manusikulipi Eperu ia na siiina i se taimi mulimuli ane ai. Mo se faaaʻoaʻoga, o le faamatalaga i le Kenese 4:8, e faitauina e faapea: “Ua fai mai foi Kaino ia Apelu lona uso, [“Seʻi o ta ō atu ia i le fanua. O lea ina,” NW] ua i ai foi i laua i le fanua, ona tulai atu lea o Kaino ia Apelu lona uso, ma fasioti ia te ia.”—Kenese 4:8.

O le fuaitau lea o loo puipui “seʻi o ta ō atu ia i le fanua,” e lē o maua i manusikulipi Eperu lea na tusia i le senituri lona sefulu T.A. Peitaʻi, o loo aofia ai i manusikulipi e leva atu o le Septuagint ma i isi tusi na muamua atu. I tusitusiga Eperu, e iai le upu e masani lava ona faatomua mai ai se faamatalaga, ae leai ni faaupuga e mulimuli mai ai. O le ā e ono mafai ona tupu? I le Kenese 4:8 o loo sosoo ai ni fuaitau se lua e taufai faaiʻu i le faaupuga “i le fanua.” Ua faapea mai le Cyclopedia na tusia e McClintock ma Strong: “Atonu na taʻitaʻisesēina le vaai a le tagata Eperu na siiina le tusi i le upu [lava e tasi] . . . lea e faaiʻu ai fuaitau uma e lua.” O lea atonu na misi ai i le tagata sii tusi le faaaʻoaʻoga o le fuaitau muamua, “i le fanua.” E manino lava la, o le Septuagint faapea foʻi ma isi manusikulipi ua leva ona iai, e mafai ona aogā i le faaalia o mea sesē i isi kopi na mulimuli mai o tusitusiga Eperu.

I le isi itu, o kopi o le Septuagint o loo iai foʻi mea sesē, ma e iai taimi e faaaogā ai e tusitusiga Eperu e faasaʻoina ai le faa-Eleni. O lea la, i le faatusatusaga o manusikulipi Eperu ma le faa-Eleni i isi gagana o loo faaliliuina i ai, na iʻu ai ina maua mea sesē o faaliliuga, faapea foʻi ma mea sesē a le ʻausii tusi lea ua faamautinoa mai ai iā i tatou le saʻo o le faamatalaina o le Afioga a le Atua.

O kopi atoatoa o le Septuagint o loo maua i aso nei sa tusia i tuā lava i le senituri lona fā T.A. O na manusikulipi ma isi kopi mulimuli ane ai e lē o maua ai le suafa tauatua, o Ieova, lea o loo suitulaga ai le Tetakalamatone (YHWH). I nei kopi ua suia ai i upu Eleni mo le “Atua” ma le “Alii” ia so o se Tetakalamatone e aliali mai i tusitusiga Eperu. Peitaʻi, na faasusulu mai e se mea na maua i Palesitina pe ā ma le 50 tausaga ua mavae le malamalama e tusa ai o lenei mataupu. Na maua e se vaega na suʻeina ana e latalata i le itu i Sisifo o le matafaga o le Sami Mate, ni fasi vaega o ni tusi na tusia i paʻulaau mai se tusi tāʻai paʻumanu anamua a perofeta e toʻa 12 (Hosea e oo iā Malaki) ia na tusia i le faa-Eleni. O nei tusi na tusia i le va o le 50 T.L.M. ma le 50 T.A. I nei fasi vaega o tusi tāʻai e leva atu, sa leʻi suia ai le Tetakalamatone e upu Eleni mo le “Atua” ma le “Alii.” O lea, na faamaonia ai le faaaogāina o le suafa tauatua i faaliliuga e leva atu a le Septuagint o le Tusi Paia.

Na vaaia i le tausaga e 1971 le tatalaina ona lomia o vaega o le tusi tāʻai anamua (Fouad 266 papyri). O le ā na faaalia mai e nei vaega o le Septuagint, lea na tusia i tuā i le senituri lona lua po o le senituri muamua T.L.M.? Na faasaoina ai pea le suafa tauatua. Ua saunia e nei vaega o le tusi tāʻai e leva atu o le Septuagint se faamaoniga malosi e faapea na silafia e Iesu ma ona soo i le uluaʻi senituri le suafa o le Atua ma na latou faaaogāina.

I aso nei, ua avea ai le Tusi Paia ma tusi e sili atu ona tele lona faaliliuina i le talafaasolopito. E silia ma le 90 pasene o le aiga faaletagata ua mafai ona mauaina a itiiti mai o sona vaega i la latou lava gagana. E faapitoa ona tatou lotofaafetai mo se faaliliuga saʻo i le gagana faaonapōnei, le New World Translation of the Holy Scriptures, o lea ua mauaina atoa po o se vaega i le silia ma le 40 gagana. Ua iai i le New World Translation of the Holy Scriptures—With References le faitau selau o faasinoga i le Septuagint ma isi manusikulipi anamua i lona faaopoopoga i le pito i lalo. O le mea moni, o loo faaauau pea ona naunau ma aogā le Septuagint i tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia i o tatou aso.

[Ata i le itulau 26]

Na faamatala mai e le soo o Filipo se fuaitau na faitauina mai le “Septuagint”

[Ata i le itulau 29]

Sa masani ona sii mai e le aposetolo o Paulo le “Septuagint”