Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Usiusitai a o Latalata Mai le I‘uga

Ia Usiusitai a o Latalata Mai le I‘uga

Ia Usiusitai a o Latalata Mai le Iʻuga

‘E usiusitai atunuu ia Sailo’—KENESE 49:10.

1. (a) O le ā e masani ona uiga i ai le usitai iā Ieova i taimi ua mavae? (e) O le ā le valoaga e uiga i le usitai na faia e Iakopo?

O LE usitai iā Ieova e masani ona aofia ai le usiusitai i ē suitulaga iā te ia. Sa aofia iā i latou nei ia agelu, o augātamā, o faamasino, o faitaulaga, o perofeta, ma tupu. E oo lava i le nofoālii o tupu o Isaraelu sa taʻua o le nofoālii o Ieova. (1 Nofoaiga a Tupu 29:23) Peitaʻi e faanoanoa, ona o le toʻatele o tupu o Isaraelu sa lē usiusitai i le Atua, ma aumaia ai ni mala iā i latou ma o latou tagata. Ae ui i lea, e leʻi tuua ai e Ieova ona tagata faamaoni e aunoa ma se faamoemoe; na ia faamāfanafanaina i latou i le folafola atu o le a ia faatūina se Tupu fai mea tonu, lea o le a olioli ē amiotonu e usiusitai i ai. (Isaia 9:6, 7) Na valoia mai lenei pule i le lumanaʻi e le augātamā, o Iakopo a o latalata lona maliu i le faapea mai: “E le avea le tootoo ia Iuta, po o le faipule ai ona vae seia maliu mai Sailo, e usiusitai foi atu nuu ia te ia.”—Kenese 49:10.

2. O le ā le uiga o le upu “Sailo,” ma o ai e aofia i lana pulega mamalu?

2 O “Sailo” o le upu Eperu o lona uiga “O Ia o Lē e Āna” po o “O Ia e Āna Ia Mea.” Ioe, ua na o Sailo e iai le aiā tatau e pule ai, e pei ona faaataina e le tootoo, ma le malosi e pulea e pei ona suia e le faipule. E lē gata i lea, o lana pulega mamalu o le a aofia ai e lē na o ē na tupuga mai iā Iakopo, ae o ‘atunuu’ uma. E ōgatusa lenā ma le folafolaga a Ieova iā Aperaamo e faapea: “E maua foi e lau fanau faitotoa o e ita ia i latou; o lau fanau foi e manuia ai atu nuu uma lava o le lalolagi.” (Kenese 22:17, 18) Sa faamautinoa mai e Ieova po o ai le “fanau” i le 29 T.A., ina ua ia faauuina Iesu le Nasareta i le agaga paia.—Luka 3:21-23, 34; Kalatia 3:16.

O le Uluaʻi Malo o Iesu

3. O le ā le pule na maua e Iesu ina ua afio aʻe i le lagi?

3 Ina ua afio aʻe Iesu i le lagi, e leʻi amataina ai loa i inā lana pule i tagata o le lalolagi. (Salamo 110:1) Peitaʻi, sa ia maua se “malo” ma ni tagatānuu e usiusitai iā te ia. Na faailoa manino mai e le aposetolo o Paulo lenā malo ina ua ia tusi: “O [le Atua] ua na laveai mai ia te i tatou [Kerisiano faauuagagaina] nai le pule a le pouliuli, a ua na aumaia i tatou i le malo o lona lava Alo pele.” (Kolose 1:13) Na amata lenei laveaʻi mai i le Penetekoso 33 T.A. ina ua liligi ifo le agaga paia i luga o soo faamaoni o Iesu.—Galuega 2:1-4; 1 Peteru 2:9.

4. O ā auala na faaalia ai e uluaʻi soo o Iesu lo latou usiusitai, ma na faapefea ona faaalia mai i latou o se vaega e Iesu?

4 Ona o i latou o ni “savali . . . a Keriso,” na usiusitai soo faauuagagaina e amata ona aoaoina mai isi o ē o le a avea ma “nuu faatasi” i lenā malo faaleagaga. (2 Korinito 5:20; Efeso 2:19; Galuega 1:8) E faaopoopo atu iai, sa ao iā i latou nei ona “maopoopo lava i le loto e tasi ma le manatu e tasi” ina ia latou olioli ai i le faamaoniga a lo latou Tupu o Iesu Keriso. (1 Korinito 1:10) I le avea o se vaega, o i latou nei na faia aʻe ai le “auauna faamaoni ma le mafaufau,” po o le auauna pule.—Mataio 24:45; Luka 12:42.

Faamanuiaina Ona o le Usiusitai i le ‘Auauna Pule’ a le Atua

5. Ua faapefea ona aʻoaʻoina e Ieova ona tagata mai lava i aso anamua?

5 E aumaia pea e Ieova faiaʻoga mo ona tagata. Mo se faaaʻoaʻoga, ina ua mavae le toe foʻi mai o tagata Iutaia mai Papelonia, sa lē gata ina faitauina atu i ai e Esera ma isi tane agavaa le Tulafono a le Atua, ae na latou “faitau māeʻa” lenā tulafono ma “folafola atu le uiga, ma faamatalaina atu iā te i latou le mea ua faitauina” mai le Afioga a le Atua.—Neemia 8:8.

6, 7. E faapefea ona saunia mai e le vasega auauna ia taumafa faaleagaga i ona itu aso e tatau ai e ala mai i le Vaega Pule, ma aiseā e talafeagai ai le gauaʻi atu i le vasega auauna?

6 I le uluaʻi senituri, ina ua lāgā le finauga o le peritomeina i le 49 T.A., o le vaega pule o lenā uluaʻi vasega o auauna na latou soālaupuleina le mataupu faatasi ma le tatalo ma taunuu ai i se iʻuga e faavae i le Tusi Paia. Ina ua latou faalauiloa atu la latou faaiʻuga e ala i se tusi, sa usiusitai faapotopotoga i taʻiala na avatu ma olioli ai i faamanuiaga e tele a le Atua. (Galuega 15:6-15, 22-29; 16:4, 5) E faapena foʻi i aso nei, ua faamalamalama manino mai e le vasega a auauna e ala mai i lana Vaega Pule ni mataupu tāua e pei o le solitū faa-Kerisiano, le paia o le toto, ma le faaaogāina o fualaau faasāina ma le tapaa. (Isaia 2:4; Galuega 21:25; 2 Korinito 7:1) Ua tauia e Ieova ona tagata ona o lo latou usiusitai i lana Afioga ma le auauna faamaoni.

7 E ala i le gauaʻi atu i le vasega a auauna, ua faaalia ai foʻi e tagata o le Atua lo latou usiusitai i le Matai, o Iesu Keriso. O lenā gauaʻi e iai se isi itu mataʻina e faaopoopo iai i nei aso ona ua faalautele atu le pule a Iesu, e pei ona muaʻi taʻua e le valoaga a Iakopo a o le a maliu.

Ua Avea Sailo ma Tupu Tonu o le Lalolagi

8. E faapefea ma o anafea na faalautele atu ai le pule a Keriso?

8 Na taʻua i le valoaga a Iakopo e uiga iā Sailo o le a ‘usiusitai atunuu ia te ia.’ E manino lava le pulega a Keriso, o le a faalautele atu na i lo Isaraelu faaleagaga. O le ā e aofia ai? Ua tali mai le Faaaliga e 11:15 e faapea: “O malo o le lalolagi ua avea mo lo tatou Alii ma lona Keriso, e fai foʻi o ia ma tupu e faavavau faavavau lava.” Ua faaalia mai e le Tusi Paia faapea na mauaina e Iesu lenā pule i le faaiʻuga o le ‘fitu taimi’ faavaloaga—‘le taimi atofaina o nuu ese’—i le 1914. * (Tanielu 4:16, 17; Luka 21:24) I le tausaga lenā, na amata ai le “faatasi” mai lē vaaia o Keriso o se Tupu faa-Mesia, ma o le taimi foʻi ina “ia pule [ia] i totonu o e ita ia te [ia].”—Mataio 24:3, NW; Salamo 110:2.

9. O le ā na faia e Iesu ina ua ia mauaina lona Malo, ma o ā ni aafiaga lē tuusaʻo sa oo i le fanau a tagata ona o lenei mea, aemaise lava i ona soo?

9 O le gaoioiga muamua lava na faia e Iesu ina ua avea ma tupu, o le lafoina ifo lea o lē ua sili ona lauiloa i lona lē usitai—o Satani—faatasi ai ma ana temoni “i le lalolagi.” Talu mai lenā taimi, ua faapogaia e na agaga leaga ni tulaga mataʻutia e leʻi tutupu muamua lava, mo le fanau a tagata, faatasi ai ma se siʻomaga lea e avea ai le usiusitai iā Ieova o se luʻi. (Faaaliga 12:7-12; 2 Timoteo 3:1-5) O le mea moni, o le sini autū o osofaʻiga a Satani e aofia ai ē faauuina e Ieova, “o e ua tausi i poloaiga a le Atua, ma ua taofi le mau ia Iesu Keriso,” ma a latou aumea o “isi mamoe.”—Faaaliga 12:17; Ioane 10:16.

10. O le faataunuuina o ā valoaga o le Tusi Paia, e faamaonia ai le lē taulau o osofaʻiga a Satani agaʻi i Kerisiano moni?

10 E ui lava i lea, ua mautinoa le lē taulau o Satani talu ai o “le aso o le Alii” lenei, ma e leai se mea e mafai ona taofia Iesu auā ‘o le a manumalo pea o ia.’ (Faaaliga 1:10; 6:2) Mo se faaaʻoaʻoga, o le a ia faamautinoaina le faamaufaailogaina mulimuli o le 144,000 o Isaraelu faaleagaga. O le a ia puipuia foʻi “le motu o tagata e toatele mai atu nuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese, e le ma faitaulia e se tasi.” (Faaaliga 7:1-4, 9, 14-16) I le ese mai iā latou aumea faauuina, o i latou nei o le a avea ma tagatānuu e mau i le lalolagi, o ē usiusitai iā Iesu. (Tanielu 7:13, 14) O lo latou iai i le lalolagi i le taimi nei ua aumaia ai faamaoniga moni e faapea o Sailo, o le Tupu moni “o malo o le lalolagi.”—Faaaliga 11:15.

O le Taimi Lenei e ‘Anaana ai i le Tala Lelei’

11, 12. (a) E na o ai lava o le a faasaoina mai le iʻuga o lenei faiga o mea? (e) O ā uiga faaletagata e tupu aʻe iā i latou ua aafia e le “agaga o lenei lalolagi”?

11 O i latou uma e mananaʻo i le ola e faavavau e tatau ona usiusitai, auā o loo manino le taʻua i le Tusi Paia e faapea o “e ua le iloa le Atua, ma ua le anaana i le tala lelei a lo tatou Alii o Iesu Keriso” o le a lē faasaoina i le aso o le taui ma sui a le Atua. (2 Tesalonia 1:8) Ae ui i lea, o siʻomaga leaga i le taimi nei ma lona agaga o le fouvale agaʻi i tulafono ma mataupu silisili o le Tusi Paia, ua avea ai le usiusitai i le tala lelei o se luʻi.

12 O loo faamatalaina i le Tusi Paia lenei agaga fouvale i le Atua o le “agaga o lenei lalolagi.” (1 Korinito 2:12) I le faamatalaina o aafiaga o lenei agaga i tagata, na tusi le aposetolo o Paulo i Kerisiano o le uluaʻi senituri i Efeso e faapea: “Na outou savavali ai anamua, e tusa ma le tu a lenei lalolagi, e tusa ma le taitai o le au faipule i le va nimonimo, o le agaga lea o loo matua galue nei i e ua faalogogata; o i tatou foi, na amio faatasi i tatou uma lava ma i latou anamua, ina ua tatou nonofo i tuinanau o tatou tino, na faia foi e i tatou o mea na loto i ai le tino atoa ma le mafaufau, na fanau mai foi i tatou o le fanauga a le toasa, faapei o isi atoa foi.”—Efeso 2:2, 3.

13. E faapefea ona mafai e Kerisiano ona teena le agaga o le lalolagi, ma o ā iʻuga lelei e maua mai ai?

13 O le mea e fiafia ai, e leʻi tumau ai pea ona avea Kerisiano i Efeso o ni pologa i lenā agaga o le lē usiusitai. Na i lo lea, na avea i latou ma fanau usiusitai a le Atua e ala i lo latou gauaʻi i lona agaga ma selesele ai le anoanoaʻi o ona fua lelei. (Kalatia 5:22, 23) E faapena foʻi i aso nei, o loo fesoasoani le agaga o le Atua—le malosi e pito sili i le aoao o mea—i le faitau miliona ina ia usiusitai iā Ieova, ma o le iʻuga ua mafai ai ona latou “mautinoa le faamoemoe e oo i le gataaga.”—Eperu 6:11; Sakaria 4:6.

14. Na faapefea ona sauniunia e Iesu, Kerisiano uma o loo soifua i aso e gata ai i mea patino o le a tofotofoina ai lo latou usiusitai?

14 E ao foʻi ona manatua, o loo iā i tatou le lagolagosua malosi a Sailo, o lē o le a la lē faatagaina ma lona Tamā ia so o se fili—temoni po o tagata—e tofotofoina lo tatou usiusitai e sili atu i le mea tatou te lavātia. (1 Korinito 10:13) O le mea moni, ina ia fesoasoani iā i tatou i la tatou taua faaleagaga, sa faamatala ai e Iesu ni faafitauli patino o le a tatou fesagaʻia i nei aso o le iʻuga. Sa ia faia faapea e ala i ni tusi se fitu, lea na ia aumaia i se faaaliga i le aposetolo o Ioane. (Faaaliga 1:10, 11) E mautinoa lava, sa iai ni fautuaga tāua mo Kerisiano i lenā taimi, ae o le faataunuuga sili o nei manatu e mo “le aso o le Alii,” talu mai le 1914. Maʻeu la le talafeagai o lo tatou uaʻi totoʻa atu i nei feʻau! *

ʻAlofia le Faamaamulu, Amioga Lē Mamā, Manaʻo Tele i Meafaitino

15. Aiseā e ao ai ona tatou puipui faasaga i le faafitauli na aafia ai le faapotopotoga i Efeso, ma e faapefea ona tatou faia? (2 Peteru 1:5-8)

15 O le uluaʻi tusi a Iesu na ave i le faapotopotoga i Efeso. Ina ua uma ona faamālō i le faapotopotoga i lo latou onosai, na taʻu atu e Iesu e faapea: “A ua ou le fiafia ia te oe, ona ua e tuua o lou uluai alofa.” (Faaaliga 2:1-4, LF) E faapena foʻi aso nei, o nisi o Kerisiano sa maelega ua faapena ona fai ifo le aasa o le alofa sa iai muamua iā i latou mo le Atua. O lenā tulaga e mafai ona faavaivaia ai se faiā a se tasi ma le Atua ma e tatau ona vave ona uaʻi atu i ai. E mafai faapefea ona toe faaolaola lenā alofa? E ala i le suʻesuʻeina e lē aunoa o le Tusi Paia, auai i sauniga, tatalo, ma le manatunatu loloto. (1 Ioane 5:3) E moni, e manaʻomia ai le “matua faamalosi,” ae e matuā aogā lava le faia faapea. (2 Peteru 1:5-8) Afai e te iloiloina ma le faamaoni ia oe lava ia ma iloa ai ua fai ifo lou alofa, ia vave ona faasaʻo le tulaga ua tulaʻi mai, i le usitaia o le fetalaiga a Iesu: “Manatua le mea na e paū mai ai, ma ia e salamo, ma e faia au uluai galuega.”—Faaaliga 2:5.

16. O ā ni aafiaga mataʻutia faaleagaga na iai i faapotopotoga i Perekamo ma Tuatira, ma aiseā e talafeagai ai i aso nei fetalaiga a Iesu iā i latou?

16 Na avatu le faamālō i Kerisiano i Perekamo ma Tuatira ona o lo latou faamaoni, onosai, ma le maelega. (Faaaliga 2:12, 13, 18, 19) Peitaʻi sa taaʻina i latou e nisi o ē sa faaalia le agaga amioleaga o Palaamo ma Iesepela, o ē sa gaoioi o ni faatosinaga e faaleagaina ai Isaraelu anamua e ala i amioga faaleituaiga lē mamā ma tapuaʻiga iā Paala. (Numera 31:16; 1 Tupu 16:30, 31; Faaaliga 2:14, 16, 20-23) Ae faapefea o tatou aso—“le aso o le Alii”? Po o iai ni faamaoniga o na ituaiga o aafiaga leaga? Ioe, ua avea amioga faaleituaiga lē mamā ma māfuaaga autū o le faateʻaeseina o tagata o le Atua. O le mea lea, e matuā tāua ai lo tatou ʻalofia o le aumea atu iā i latou uma—i totonu ma fafo atu o le faapotopotoga—o loo avea ma faatosinaga leaga! (1 Korinito 5:9-11; 15:33) O i latou e mananaʻo e avea ma tagata usiusitai iā Sailo e ao foʻi ona ʻalofia faafiafiaga lē talafeagai faapea ai ma tusi ma ata o faiga faaleituaiga matagā i le Initineti.—Amosa 5:15; Mataio 5:28, 29.

17. Na faapefea i le manatu ma uiga o i latou i Sarataisa ma Laotikaia ona faatusatusa i le silasila a Iesu i o latou tulaga faaleagaga?

17 Vaganā ai ni nai tagata taʻitoʻatasi, e leʻi mauaina e le faapotopotoga i Sarataisa se faamālō. Sa iā te ia “le igoa,” po o le foliga mai, o loo ola, ae ua vaivai faaleagaga, ma e tusa ai ma le silasila a Iesu, ua “oti.” Ua avea le usitai i le upu moni ua na o se mea e tau ina fai. Pagā se taʻusalaina! (Faaaliga 3:1-3) O le tulaga foʻi lenā i le faapotopotoga i Laotikaia. Sa gugutu i lo latou tamaoaiga faaletino, i le faapea mai, “Ou te se mauʻoa,” ae o le silasila a Keriso “o le malaia, ma le pagatia, ma le mativa, ma le tauaso, ma le le lavalava.”—Faaaliga 3:14-17.

18. E mafai faapefea e se tasi ona ʻalofia le faaleogalua faaleagaga i le silafaga a le Atua?

18 I aso nei, ua paʻūʻū foʻi nisi sa avea o ni Kerisiano faamaoni i le tulaga lē usiusitai lava lenā e tasi. Atonu ua latou faatagaina le agaga o le lalolagi e aveesea le uiga o le faanatinati mai i o latou olaga, ma ua mapuna aʻe ai se uiga faaleogalua faaleagaga agaʻi i suʻesuʻega faale-Tusi Paia, tatalo, sauniga faa-Kerisiano faapea ma le faiva. (2 Peteru 3:3, 4, 11, 12) Maʻeu le tāua o le usiusitai o nei tagata i le Keriso ma faaputu ʻoa faaleagaga—ioe, “faatau atu ia te aʻu [Keriso] le auro ua faamamaina i le afi”! (Faaaliga 3:18) O nei ʻoa moni e aofia ai le ‘tamaoaiga i galuega lelei, ia mataalofa, ia tatou avatu fua a tatou mea.’ E ala i le teuina o nei ʻoa tāua faaleagaga, ua tatou ‘teua ai oloa mo i tatou lava, o le faavae lelei mo aso atalī, ina ia tatou fetagofi atu i le ola e faavavau.’—1 Timoteo 6:17-19.

Faamālō i lo Latou Usiusitai

19. O ā faamālō ma faalaeiauga na avatu e Iesu i Kerisiano i Semurana ma Filatelefaia?

19 O faapotopotoga i Semurana ma Filatelefaia e tulaga ese i le avea o ni faaaʻoaʻoga o le usiusitai, ona e leai ni aʻoaʻiga na avatu i ai i tusi a Iesu. Na fetalai atu Iesu iā i latou i Semurana: “Ua ou iloa au galuega, ma lou puapuaga, ma lou mativa—a ua e tamaoaiga.” (Faaaliga 2:9) Maʻeu se tuufaafeagai ma i latou i Laotikaia o ē na gugutu mai i lo latou tamaoaiga faaletino ae o le mea moni lava e matitiva! E moni, e leʻi fiafia le Tiapolo e vaai atu i se tasi e faaalia le faamaoni ma le usitai iā Keriso. O lea la, na lapataʻi Iesu e faapea: “Aua lava e te fefe i mea o le a e tiga ai. Faauta! o le a tuuina atu ni o outou e le tiapolo i le fale puipui, ina ia tofotofoina ai outou; e po agafulu foi e puapuagatia ai outou. Ia e faamaoni seia oo i le oti, ona ou avatu ai lea ia te oe o le pale o le ola.” (Faaaliga 2:10) I le tulaga tutusa, na faamālō atu Iesu iā i latou i Filatelefaia i le faapea atu: “Ua e tausia lau upu [po o le usiusitai mai iā te aʻu], ma ua e le faafitia lou igoa. Faauta, ou te vave alu atu; ia e taofi mau i le mea ua ia te oe, nei avea e se tasi lou pale.”—Faaaliga 3:8, 11.

20. O faapefea ona tausia e le faitau miliona i aso nei fetalaiga a Iesu, ma e ui lava i ā tulaga?

20 I le “aso o le Alii,” lea na amata i le 1914, ua tausia foʻi e se vaega totoe faamaoni ma a latou aumea o isi mamoe, lea ua faitau miliona nei, ia fetalaiga a Iesu e ala i le auai ma le maelegā i le faiva ma le taofimau i lo latou faamaoni. I le pei o o latou uso i le uluaʻi senituri, o nisi ua mafatia i lo latou usitai iā Keriso, ua oo lava ina lafoina i fale puipui ma nofoaga o faasalaga mamafa. O isi ua tausia fetalaiga a Iesu e ala i le faatumauina o le ‘lelei o mata,’ e ui lava o loo siʻomia e le anoanoaʻi o faatosinaga ma le matapeʻapeʻa. (Mataio 6:22, 23) Ioe, i so o se siʻomaga ma i so o se tulaga, ua faaauau ai pea ona faafiafiaina le finagalo o Ieova e ala i lo latou usiusitai.—Faataoto 27:11.

21. (a) O le ā le tiute tauave faaleagaga o le a faaauau pea ona faataunuu e le vasega auauna? (e) E faapefea ona tatou faaalia tatou te mananaʻo moni lava e usitai iā Sailo?

21 A o tatou tū lalata atu i le puapuaga tele, e maumauaʻi pea “le auauna faamaoni ma le mafaufau” ina ia lē faagutugutulua i lona usitai i le Matai, o Keriso. E aofia ai i lenei mea le saunia o taumafa talafeagai mo le aiga o le Atua. O lea, seʻi o tatou faaauau pea ona faafetaia ma talisapaia le faalapotopotoga faale-Atua a Ieova ma mea o maua mai ai. O le faia faapea, ua faataʻitaʻia ai lo tatou gauaʻi iā Sailo, o lē o le a na tauia ona tagata usiusitai uma i le ola e faavavau.—Mataio 24:45-47; 25:40; Ioane 5:22-24.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 8 Mo le faamatalaina o le ‘fitu taimi,’ tagaʻi i le mataupu 10 o le tusi Le Poto e Taʻitaʻi ai i le Ola e Faavavau, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 14 Mo le talanoaina auʻiliʻili o tusi uma e fitu, faamolemole tagaʻi i le tusi Faaaliga—Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie!, lomia e Molimau a Ieova, amata i le itulau e 33.

Pe E te Manatua?

• O le ā le vaega a Iesu e fai e pei ona valoia mai i le valoaga a Iakopo a o le a maliu?

• E faapefea ona tatou faailoaina atu o Iesu o ia lea o Sailo, ma o le ā le agaga e ao ona tatou ʻalofia?

• O ā fautuaga talafeagai mo o tatou aso o loo iai i tusi e fitu i faapotopotoga o loo i le Faaaliga?

• O ā auala e mafai ona tatou faataʻitaʻi ai iā i latou sa i faapotopotoga i Semurana ma Filatelefaia?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 18]

E faamanuia e Ieova ona tagata ona o le usitaia o le ‘auauna pule’ faamaoni

[Ata i le itulau 19]

O faatosinaga a Satani ua avea ai le usiusitai i le Atua o se luʻi

[Ata i le itulau 21]

O se faiā malosi ma Ieova e fesoasoani iā i tatou e usiusitai ai iā te ia